Koža lica je poput ogledala na kojem sve životne situacije ostavljaju trag. Ona je u stalnoj mjeni i vrlo je osjetljiva na stress…

Koža lica je poput ogledala na kojem sve životne situacije ostavljaju trag. Ona je u stalnoj mjeni i vrlo je osjetljiva na stres. Kako je koža lica  najizloženji dio kože na njoj se izrazito očituju stresni problemi. Djelovanje stresa može biti naglo pri akutnom stresu ili  dugotrajno kod kroničnog stresa. Naglo djelovanje stresa nije za kožu toliko loše kao dugotrajno djelovanje jer visoke razine hormona kortizola u stresu utječu na nestajanja kolagena, pojačanu masnoću kože ili suhoću kože.

Kod dugotrajnih promjena na koži lica uvijek se postavlja pitanje da li osoba dovoljno spava, da li je u stresu i dr. Najčešći problemi sa kožom lica u osoba koje su u stresu su akne, izraženi podočnjaci, ubrzano nastajanje bora, rozacea, seboroični dermatitis, atopijski dermatitis, suha i osjetljiva koža, često nastajanje herpesa.

Akne danas nisu samo problem pubertetske dobi i vrlo su česte u odraslih osoba. U stanjima stresa radi visokog kortizola često se u žena mijenja i postaje nepravilan menstruacijski ciklus, pa su akne često na donjem dijelu lica i vrata. Često su vrlo otporne na liječenje i dok se hormonski status ne promijeni i ne ustabili i akne ne prolaze. Često uz akne osoba ima i seboroični dermatitis koji se očituje crvenilom i perutanjem u obrvama, uz nos i na vlasištu. Seboroični dermatitis može imati i pogoršanja u stanjima akutnog stresa (priprema za ispit, javne nastupe, operativne zahvate i dr.).

Rozacea je kao bolest vrlo podložna pogoršanju kod stresnih situacija. Točan uzrok nije do sada poznat, pa se smatra da je uzrokuju mnogobrojni čimbenici u kombinaciji, a jedan od njih je i stres. Različitom dermatološkom terapijom nastoji se liječiti rozaceu, a smanjenjem stresa dolazi i do poboljšanja na koži.

Osobe koje su u stresu imaju vrlo često izažene podočnjake tamnije boje, kapci mogu biti otečeni uz svrbež očiju. Koža pod utjecajem stresa gubi sposobnost rehidracije, pa je koža suha sa izraženim borama. Visoki kortizol smanjuje kolagena vlakna u koži, a hormon epinefrin sužava krvne žile, pa se smanjuje koncentracija kisika i hranjivih tvari u koži. Sve to vodi u nastajanje prijevremenih bora, suhoće i osjetljivosti kože u izražene podočnjake. Koža djeluje suho i umorno, ne odgovara joj nikakova kozmetika, osjetljiva je na različite uobičajene proizvode za njegu, a javlja se i peckanje očiju. Vrlo često pojavljivanje herpesa na licu može se opaziti u stresnim situacijama.

Seboroični dermatitis na licu također je vrlo osjetljiv na stresne situacije, pa nesanica, nerviranje, napetosti uzrokuju njegovo nastajanje. Vidljivo je crvenilo i ljuskanje u obrvama, uz nos iza uški uz rub kose pa se nastoji dermokozmetičkim pripravcima bolest što prije umanjiti i izliječiti.

Atopijski dermatitis na licu također je uvijek u pogoršanju ako je osoba u stresu, pa se uz liječenje lokalnim pripravcima nastoji uvijek umanjiti stres i prevladati ga.

Uz dermatološko liječenje koje je specifično za svaku kožnu bolest važni su i neki savijeti kojima se nastoji ublažiti stres. Jedan od njih je svakodnevno opuštanje koje se može postići pravilnim disanjem, šetnjom u prirodi, igranjem sa kućnim ljubimcem, uživanjem u određenom hobiju. Potrebno je odvojiti barem malo vremena za sebe svaki dan i biti barem desetak minuta u miru sam sa sobom.

San je vrlo ljekovit za kožu i psihu, pa je potrebno spavati barem sedam sati svaki dan i ići spavati prije ponoći.

U borbi protiv stresa pomaže i pravilna ishrana bez puno kofeina, alkohola i nikotina. Obroci koji su uravnoteženi i redoviti velika su značajka za ublažavanje stresa. Umjerena tjelesna aktivnost pogotovo ako je redovita – svakodnevna –  pomaže u borbi protiv stresa. Aktivnost poput lagane štenje ili brzog hodanja, trčanja, plesa pomažu u boljem osjećanju u vlastitom tijelu i koži.

Dermatološka terapija je uvijek uspješnija ako se obrati pažnja na stres i nastoji ga se ublažiti, izbjeći ili liječiti.