Uzročnik svraba mikroskopska je grinja – Sarcoptes scabiei, okrugli člankonožac prilagođen parazitskom načinu života u koži čovjeka. Njezine gravidne ženke ulaze u rožnati sloj kože, gdje stvaraju kanaliće u koje liježu jajašca. Iz njih se u idućih nekoliko dana razvijaju larve, a nakon toga nastaju odrasli oblici koji mogu živjeti 3 do 4 tjedna u koži domaćina. Svrab se prenosi s čovjeka na čovjeka, a za prijenos je potreban blizak i dulji kontakt. Lako se prenosi izravnim fizičkim kontaktom poput spavanja u krevetu sa zaraženom osobom ili spolnoga odnosa, te korištenjem odjevnih predmeta, posteljine i ručnika zaražene osobe.

Glavni simptom infekcije je neugodni noćni svrbež, koji remeti san i odmor. Sitne krastice i crvenilo, koji nastaju zbog grebanja, opažaju se na prostoru između prstiju šake, na ručnim zglobovima, laktovima, podlakticama, pazuhu, unutarnjoj strani bedara i donjem dijelu trbuha. Grebanjem se koža može inficirati, što dodatno otežava stanje.

Dijagnoza svraba postavlja se na temelju anamneze, kliničke slike i mikroskopske analize strugotine kože. U liječenju su se vrlo učinkovitima pokazali lokalni i peroralni skabicidi kao što su permetrin i benzil benzoat. 

Permetrin je lokalni pripravak u obliku gela koji se nanosi na kožu čitavog tijela (od vrata na dolje) prije spavanja, a ispire se nakon 8 do 14 sati. 

Benzil benzoat je lijek u obliku losiona i također se po uputi nanosi na kožu cijeloga tijela. Jedno nanošenje uglavnom je dovoljno za blage oblike infekcije, dok je kod umjerenih i teških slučajeva potrebno primijeniti još jednu dozu nakon tjedan dana. 

Ivermektin je peroralni lijek uglavnom namijenjen liječenju krustoznog svraba te otpornijih oblika klasičnog svraba, no ne preporučuje se davati ga djeci mlađoj od šest godina.  

Kako bi liječenje bilo uspješno, vrlo je važno u vrućoj vodi oprati svu odjeću nošenu od pojave svrbeža, a odjeću koja se ne pere visokoj temperaturi ili ne pere uopće odnijeti na kemijsko čišćenje, oprati posteljinu, ručnike i sve ostale korištene tkanine, usisati madrac, tapecirani ili presvučeni namještaj i tepihe te odmah odstraniti usisani sadržaj, usisati automobil, pogotovo sjedala. 

Ponekad svrab ne prolazi ili se uporno u pojedinih osoba vraća, a razlozi mogu biti različiti. Već prilikom postavljanja dijagnoze i mikroskopskom analizom svrab se ne mora detektirati jer mikroskopska dijagnoza može biti lažno negativna, pa se svrbež kože može povezati s alergijama, kontaktnim dermatitisima i sl. Ponekad se lokalna terapija provodi pogrešno jer koža nije dovoljno namazana ili lijek nije dovoljno dugo na koži, ali i zbog toga što liječenje ne provode svi ukućani i osobe iz bližega kontakta istodobno.  

U nekim slučajevima zaražene osobe ne provode liječenje jer ne prihvaćaju da imaju svrab ili odbijaju liječenje iz drugih razloga. Ponekad svrbež kože traje mjesecima prije nego što se osoba javi liječniku pa širi zarazu u svojoj okolini misleći da će svrbež proći, da je riječ o kožnoj alergiji. Ponekad se različitim kortikosteroidnim pripravcima pokušava ublažiti svrbež, no kako se situacija na koži pogoršava, ipak se posumnja i na svrab. U osoba koje imaju jako dobre higijenske navike, svrab ne mora imati tipičnu kliničku sliku i može zahvatiti samo određeni dio tijela, pa se zbog toga ne posumnja na svrab.  

Stoga je svakako potrebno kod jakog, pogotovo noćnog svrbeža kože, uputiti se dermatologu kako bi se vidjelo radi li se o svrabu da bi se započelo liječenje.