ACT (acceptance and commitment therapy) – 2. dio – teorije ACT-a

Čim mozak primi senzaciju boli, počinje proizvoditi signale i misli vezane za bol u cilju zaštite od daljnjeg oštećenja tkiva…

Zapisi boli u mozgu

Ljudski um ima zadaću uspoređivati, vrednovati, prosuđivati, sjetiti se prošlih „opasnosti i kvarova“, te upozoriti nas na potencijalne buduće katastrofe. Čim mozak primi senzaciju boli, počinje proizvoditi signale i misli vezane za bol u cilju zaštite od daljnjeg oštećenja tkiva.

Zato bolesnik preuzima pasivnu funkciju što se tiče aktivnosti te pokušava smanjiti bol, budući da mozak potiče na razmišljanje da bi svako fizičko naprezanje moglo dovesti do pogoršanja boli.

Ukoliko bolesnik ima navedena uvjerenja teško mu je mijenjati misli. Zato je jedan od ciljeva ACT-a izvući bolesnika iz ovog kruga misli i razmišljanja. Bolesnik uči kroz određene vježbe usvojiti nove perspektive, odnosno promatrati navedene misli i odvojiti se umom od njih.

Primjerice, “imam misli i osjećaje vezane uz bola, ali ja sam nisam dio mojih misli i osjećaja, ja sam veći od toga i ne moram biti pod kontrolom svojih misli i osjećaja.”

Vrijednost bolesti

U ACT-modelu, vrijednost bolesti je stanje koje se razvija kada se bolesnik sve više vremena posvećuje smanjivanju simptoma, a ostale aktivnosti kao što su društveni kontakti, tjelesno vježbanje, intimni odnosi, roditeljstvo, stručni rad postaju manje važne ili ih se izbjegava. Navedeno ponašanje dovodi do razvoja depresije, budući da upravljanje boli postaje glavna životna zanimacija.

Nekoliko vježbi se mogu koristiti kako bi bolesnik identificirao dugogodišnje način ponašanja vezan uz bol. Jedna od metoda koja se često koristi u ACT-u je životni kompas. Svrha izrade kompasa je pomoći bolesniku da izradi vrijedne smjernice za njegov ili njezin život i pogleda kako on ili ona zapravo živi danas. Životni kompas otkriva prepreke ili razloge zbog kojih bolesnik ne može krenuti u ciljanim smjerovima. Za većinu bolesnika je teško naći motivaciju da bi napravili značajne promijene u ponašanju.

Upravljanje boli, tj. smanjenje boli ne može biti ciljani smjer sam po sebi, jer ne sadrži prirodne pozitivne misli. Ciljani smjerovi su obično povratak u aktivnosti života koje je bolesnik imao prije razvoja kronične boli. Bolesnika koji je okupirao misli isključivo smanjenjem boli treba ponovno spojiti na važne životne pravce. U sve tri, do sada opisane teorije, koristimo se vježbama u cilju stvaranja psihološke fleksibilnosti u cilju promijene ponašanja.

Čista i prljava bol

Čista bol znači da je netko ozlijeđen i sam osjećaj bola nas upozorava da nešto nije u redu. Prirodno je izbjegavati bol i daljnju ozljedu.
Prljava bol s druge strane, je nastala kao rezultat misli i pripadajućih osjećaja boli, odnosno kada je smanjena tolerancija na misli i osjećaje povezane s boli.

ACT razlikuje misli povezane u vezi sa zaštitom od ozljede i boli te misli povezane s nerealnim opasnostima i promjene navika u kroničnoj boli. Jedan od važnih ciljeva liječenja je naučiti klijenta razlikovati ova dva tipa reakcija na bol. Prvi, „čisti“ tip reakcije je nešto normalno i poželjno, dok drugi tip nije.

Razlika ACT-a i CBT-a

Tradicionalni CBT (cognitive behavioral therapy – terapija razmišljanja i ponašanja) u liječenju kronične boli ima naglasak na smanjenju bolnog/bolesnog ponašanja i povećanje zdravog ponašanja. Tradicionalne tehnike se koriste za smanjenje bolnog ponašanja i aktivacije normalnog pokreta, opuštanja mišića i korištenja ergonomije u radu. Ciljevi CBT rehabilitacije za bolesnike obuhvaćaju poboljšanje tjelesne kondicije, poboljšanje socijalnih vještina, suočavanja sa stresom, te poboljšanje ergonomskih vještina u radu. Multidisciplinarni pristup u rehabilitaciji je priznat kao jedan od najučinkovitijih pristupa za liječenje kronične boli u odnosu na većinu medicinskih pristupa boli.

U ACT-u je cilj bolesnika ponovno spojiti s vlastitim vrijednostima koje onda služe kao motivacija za promjenu ponašanja u cijenjenim smjerovima. Na ovaj način, vlastite vrijednosti daju smisao i motivaciju bolesniku za promjene koje su potrebne da se vrati na stanje prije razvoja kronične boli.

Sve u svemu, ACT model odstupa od tradicionalnog CBT-a u fokusu budući da je cilj povratak vlastitom životu, a ne liječenje boli.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

ACNES

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Bol

Zanima me radi li se možda o začepljenju žila i je li je stanje opasno?

Bol

Bol u želucu – molim pomoć

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Spinalni tumori – 1. dio

Uvod. Spinalni tumori ili tumori kralježnične moždine i kralježnice predstavljaju tumorsko tkivo unutar ili oko kralježnične moždine. Tumori kralježnice klasificirani su prema: Tumori leđne moždine, koji se naziva i intraduralni tumori, su tumori kralježnice koji počinje unutar leđne moždine ili tvrde ovojnice leđne moždine (dura). Intraduralni tumori se dijele na: Tumor koji zahvaća kosti kralježnice […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi, antidepresivi (duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster i kapsaicin […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 3. dio

Liječenje ACNES-a. ACNES (Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca) se može dijagnosticirati primjenom lokalne injekcije anestetika u kanal u ravnom trbušnom mišiću gdje prolazi zahvaćeni kožni živac. Injekcija lokalnog anestetika blokira osjet u živcu, ali se pretpostavlja i da smanjuje pritisak u kanalu koji uzrokuje uklještenje živca. Studije su potvrdile pozitivan učinak lokalne injekcije anestetika kod […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Molim Vas tumačenje UZV-a koljena

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Možete li mi pojasniti MR vratne kralježnice?

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]