Sindromi prenaprezanja u stopalu – 1. i 2. dio

Tendinitis Ahilove tetive je sindrom prenaprezanja tetive koja povezuje mišiće stražnje strane potkoljenice i vašu petnu kost.

TENDINITIS AHILOVE TETIVE

Što je tendinitisa Ahilove tetive i kod koga se javlja?

Tendinitis Ahilove tetive je sindrom prenaprezanja tetive koja povezuje mišiće stražnje strane potkoljenice i vašu petnu kost.
Najčešći je kod trkača koji su iznenada povećali intenzitet ili trajanje njihovog treninga. Uobičajen je i kod ljudi srednje dobi koji se vikendom bave sportovima poput tenisa ili košarke.

Kao i ostali sindromi prenaprezanja, tendinitis Ahilove tetive nastaje zbog ponavljanog ili snažnog naprezanja, u ovom slučaju tetive koja se hvata za petnu kost, a koristi se kada hodate, trčite i skačete. Struktura Ahilove tetive slabi s dobi, što ju čini osjetljivijom na ozljede – osobito kod vikend-rekreativaca i sportaša koji su naglo povećali intenzitet njihovih treninga.

Brojni čimbenici mogu povećati rizik za razvoj tendinitsa Ahilove tetive, a neki od njih su muški spol, starija dob, spuštena stopala (zbog čega je veće istezanje Ahilove tetive), trčanje u staroj ili neadekvatnoj obući, hladno vrijeme te trčanje po brdovitom terenu. Također, oboljeli od psorijaze ili visokog krvnog tlaka imaju veći rizik od razvoja tendinitisa Ahilove tetive, kao i osobe koje uzimaju određene vrste antibiotika (fluorokinolone).

Tegobe obično počinju kao blaga bol ili zatezanje u stražnjem dijelu noge ili iznad pete nakon trčanja ili neke druge sportske aktivnosti. Epizode jače boli mogu se javiti nakon dugotrajnog trčanja, penjanja stepenicama ili šprinta. Pacijenti također često navode osjetljivost ili ukočenost, osobito ujutro, što se obično povlači razgibavanjem ili nekom lakšom aktivnosti.

Većina slučajeva tendinitisa Ahilove tetive može se liječiti relativno jednostavno kod kuće pod nadzorom liječnika. Ozbiljniji slučajevi mogu dovesti do puknuća tetive koje zahtijeva kirurško liječenje.

Kako smanjiti rizik od pojave tendinitisa Ahilove tetive?

Intenzitet i trajanje treninga povećavajte postupno. Izbjegavajte aktivnosti koje izazivaju prekomjerni stres na tetivu, npr. trčanje po brdovitom terenu. Prije aktivnosti se obavezno zagrijte, te ako primijetite bol tijekom određene vježbe, zaustavite se i odmorite. Pažljivo birajte obuću. Obuća za vježbanje trebala bi imati prikladan jastučić za vašu petu i čvrsto podupirati svodove kako bi se smanjila napetost u Ahilovoj tetivi. Na vrijeme zamijenite istrošenu obuću. Svakodnevno se istežite, po mogućnosti ujutro, prije i nakon vježbanja, da se održi fleksibilnost. Ovo je osobito važno kako bi se izbjeglo ponovno javljanje tendinitisa. Osnažite mišiće stražnje strane potkoljenice. Jaki mišići omogućuju bolje podnošenje naprezanja pri tjelesnoj aktivnosti. Zamijenite aktivnosti kao što su trčanje i skakanje, s aktivnostima kod kojih se manje napreže Ahilova tetiva, kao što su biciklizam i plivanje.

Kada potražiti liječničku pomoć?

Ako je bol oko Ahilove tetive stalna ili vrlo jaka a hod otežan ili onemogućen javite se vašem liječniku. Možda se radi o rupturi Ahilove tetive.

Dijagnoza i liječenje

Tijekom pregleda liječnik će lagano pritisnuti zahvaćeno područje kako bi utvrdio mjesto boli, osjetljivosti ili otekline. Liječnik će također procijeniti fleksibilnost, raspon pokreta i reflekse vaše noge i gležnja. Za potvrdu dijagnoze ili isključenje drugog, sličnog stanja, liječnik može zatražiti i RTG snimku, ultrazvučni pregled ili MR.

Tendinitis obično dobro reagira na mjere samozbrinjavanja kod kuće. Ali ako su znakovi i simptomi teški ili uporni, vaš liječnik može predložiti druge mogućnosti liječenja. Liječnik vam može propisati lijekove protiv bolova, najčešće iz skupine nesteroidnih protuupalnih lijekova, koji se mogu primijeniti lokalno, u obliku kreme ili gela ili na usta. Važno mjesto u liječenju zauzima i fizikalna terapija, koja uključuje vježbe istezanja i snaženja mišića, te primjena pomagala kao što su ulošci za cipele ili klin koji malo podiže vašu petu te tako smanjuje naprezanje tetive.

Mjere samozbrinjavanja uključuju sljedeće korake poznate pod akronimom R.I.C.E:

1. Rest (odmor) – pošteda od tjelesne aktivnosti koja izaziva bol ili u težim slučajevima, rasterećenje u hodu štakama

2. Ice (led) – da biste smanjili bol ili oticanje držite hladni oblog kroz 10 minuta kada osjetite bol ili nakon vježbanja

3. Compression (kompresija) – kompresivni elastični zavoj može pomoći u smanjenju otekline

4. Elevation (elevacija) – držati nogu na povišenom da biste smanjili oteklinu

Ako nekoliko mjeseci primjene konzevativnih načina liječenja ne daje rezultate ili ako je tetiva pukla, vaš liječnik može predložiti kirurški zahvat rekonstrukcije tetive.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 2. dio

Simptomi koji se javljaju kod ACNES-a? Simptomi ACNES-a mogu biti akutni ili dugotrajni. Bol se opisuje kao lokalizirana, tupa i kao osjećaj pečenja. Bol se može pogoršati prilikom aktivnosti, npr. kada se bolesnik okreće ili saginje. Odmaranje može pomoći u smanjenju intenziteta bola. Bol se obično javlja kod mlađih ljudi i obično započinje noću. Bolesnici […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

HLA nalaz – molil da mi očitate nalaze

Fizikalna medicina i rehabilitacija

ACNES – 1. dio

Što je ACNES ? Sindrom uklještenja prednjeg kožnog živca (Anterior cutaneous nerve entrapment syndrome – ACNES) je stanje koje može uzrokovati dugotrajnu bol u području trbuha. Može se pojaviti kada su završne grane donjih međurebrenih živaca pritisnute u području trbušnih mišića. ACNES se očituje kao intenzivna lokalizirana neuropatska bol. Budući da se radi o rijetkom […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 4. dio

Liječenje. Buprenorfin (djelomično se veže za opioidne receptore, a djelomično ih blokira), je korišten kao analgetik, a u kombinaciji s naloksonom (antidot za opioide) pri liječenje ovisnost. Postoji mogućnost da bi i rotacija na ovaj lijek mogla smanjiti bolnu osjetljivost uzrokovanu nekim drugi opioidom, no dugoročni učinci su još uvijek nejasni. Zaključak. Hiperalgezija je pojačan […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 3. dio

Možemo li predvidjeti razvoj ovog stanja? Još ne možemo pouzdano predvidjeti hoće li netko razviti osjetljivost uzrokovanu opioidima ili ne. Postoje genetski i okolišni čimbenici koji igraju bitnu ulogu u razvoju ovog stanja. Kod nekih bolesnika je potrebna dugotrajna izloženost opioidima, dok kod drugih ide jako brzo, čak i kroz nekoliko dana. Za razvoj ovog […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 2. dio

Simptomi Prilikom ozljede tijelo pokušava samo popraviti oštećenje, primjerice zaustaviti krvarenje, spriječiti infekciju i očuvati pokretljivost. U ovoj fazi je bitno pomoći organizmu u oporavku i moderne preporuke ukazuju da su opioidi korisni u akutnoj boli s korištenjem tri do pet dana. Njihov svrha je pomoći tijelu u mobilizaciji nakon ozljede. Osim u pomoći pri […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? – 1. dio

Bolna osjetljivost uzrokovana opioidima? Hiperalgezija je pojačan doživljaj bola u odnosu na podražaj koji inače ne bi izazvao toliku bol. Dakle bolni podražaj koji uzrokuje blagu bol se doživi kao bol visokog inteziteta. Ponekad sami opiodi mogu uzrokovati pojačanu osjetljivost na bol ili hiperalgeziju. Na prvi pogled se čini dosta neobično da opioidi, lijekovi koji […]

Fizikalna medicina i rehabilitacija

Bol u laktu – imam li razloga za brigu?