ACE-INHIBITORI

Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE-inhibitori) su lijekovi koji se koriste prvenstveno za liječenje arterijske hipertenzije i kongestivnog zatajenja srca.

Inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima (ACE-inhibitori) su lijekovi koji se koriste prvenstveno za liječenje arterijske hipertenzije i kongestivnog zatajenja srca. Zbog svojih višestruko pozitivnih kliničkih efekata na kardiovaskularni sistem za njih se može reći da su  postali prvi izbor lijeka za liječenje hipertenzije. Prvi ACE-inhibitor otkriven je u zmijskom otrovu brazilske zmije Bothrops jararaca. Iz otrova te zmije izoliran je teprotid iz kojeg je QSAR modifikacijom dobiven kaptopril. ACE inhibitori djeluju modulacijom renin-angiotenzin-aldosteronskog  sustava odnosno blokiraju pretvorbu angiotenzina I u angiotenzin II, jakog vazokonstriktora, a u isto vrijeme smanjuju degradaciju bradikinina, jakog vazodilatatora. ACE-inhibitori snižavaju arterijski otpor i povećavaju venski kapacitet, povećavaju srčani minutni volumen i srčani indeks, snižavaju bubrežno-vaskularni otpor te povećavaju izlučivanje natrij-klorida u urinu. 

Osim arterijske hipertenzije ACE-inhibitori imaju indikaciju za liječenje disfunkcije lijeve klijetke sa ili bez simptoma srčanog zatajenja, sprječavanje srčanog remodeliranja nakon preboljelog infarkta miokarda, dijabetične nefropatija, dijabetične neuropatija, senilne demencija, metaboličkog sindroma, moždanog udara, asimptomatske ateroskleroze, mikroalbuminurije, rekurentne fibrilacije atrija. Jedan od najčešće primjenjivanih ACE-inhibitora u kliničkoj praksi je ramipril. Osobite indikacije za primjenu ramiprila osim arterijske hipertenzije su srčano zatajenje, profilaksa nakon preboljelog infarkta miokarda sa sistoličkom disfunkcijom lijeve klijetke te redukcija ukupnog kardiovaskularnog  rizika kod dijabetičara te osoba s višestrukim čimbenicima  rizika za ishemijsku bolest srca. Njegova prednost pred ostalim  lijekova iste grupe je doziranje jednom dnevno  zbog odličnog T/P omjera koji omogućava adekvatnu koncentraciju ramiprila u plazmi tijekom 24 sata. Osim gore navedenog, prednost ramiprila je i najmanje zabilježen postotak kašlja  koji iznosi 8,3 % za razliku enalaprila koji ima najveću incidenciju kašlja koja iznosi  17,3 %. U standardnoj kliničkoj praksi doze ramiprila se kreću od 1,25 mg do 10 mg. Doze od 1,25 mg do 5 mg koriste se uglavnom za hipertenziju. Doze veće od 5 mg koriste se  kod dijabetičara u svrhu endovaskularne i nefro protekcije posebice kod mikro i makroalbuminurije. U fiksnoj kombinaciji ramiprila s hidroklorotiazidom postiže se bolja kontrola vrijednosti krvnog tlaka,  bolja protuteža sekundarnoj aktivaciji renin-angiotenzin sustava zbog gubitka tekućine kod terapije diureticima, smanjen rizik od nastankaelektrolitskog dizbalansa(kalij, magnezij), smanjenje neželjenih  metaboličkih učinaka diuretika te sinergistički antiproteinurički učinak osobito u prisustvu visokog unosa soli. Fiksne su kombinacije jednostavnije za primjenu, djelotvornije su, a pacijenti ih bolje prihvaćaju od pojedinačne kombinacije lijekova.

Adekvatne doze ramiprila dokazano smanjuju incidenciju infarkta miokarda, moždanog udara, koronarnu revaskularizaciju, srčano zatajivanje te rizik od komplikacija i pojavnosti dijabetesa. U kliničkoj praksi treba voditi brigu o dozama  ramiprila kojima se nastoji postići odgovarajući klinički učinak, a u svrhu sprječanja hipodoziranja te nepostizanja adekvatnih željenih učinaka.
U zaključku se može reći da između brojnih ACE-inhibitora zastupljenih na našem tržištu ramipril zaslužuje visoko mjesto po svojoj potentnosti i kliničkoj učinkovitosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Glavobolja

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Česti padovi

Nestabilan hod

Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Asthenozoospermia

Kriptozoospermija i astenozoospermija

Bol

Osteoporoza

Osteoporoza je najčešća metabolička bolest razvijenog svijeta koju karakterizira smanjenje koštane mase i poremećena mikroarhitektura kostiju, s posljedičnom krhkosti i povećanim rizikom za prijelome. Osteoporoza uglavnom zahvaća žene, rjeđe muškarce, a vrlo rijetko djecu. U praksi razlikujemo primarnu od sekundarne osteoporoze. Primarna osteoporoza se javlja zbog ubrzanog gubitka koštane mase kod žena nakon menopauze i […]

Mjehur

Je li opasan nalaz UZV abdomena?

Hemangiom

Spinalni tumori – 3. dio

Spinalni tumori prema lokalizaciji. Primarni tumori kralježnice. Primarni tumori kralježnice su rijetki i čine manje od 10 posto svih tumora kralježnice. Primarni tumori kralježnice nastaju iz kostiju ili struktura mekog tkiva kralježnice uključujući hrskavicu. Primarni tumori kralježnice uključuju osteosarkom, hemangiom itd. Multipli mijelom je sistemska bolest koja pogađa ljude srednje dobi, a karakterizirana je lokalnom […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Doza lijeka – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Bol u grudima koje nije povezano s plućima – molim Vaš savjet

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]