U medicinskoj literaturi nalazimo brojna istraživanja o obilježjima i osobitostima kao pokazateljima veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti…

U medicinskoj literaturi nalazimo brojna istraživanja o obilježjima i osobitostima kao pokazateljima veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja i osobitosti nazivamo čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti. Možemo ih podijeliti na čimbenike na koje ne možemo utjecati i na čimbnike na koje možemo utjecati. Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati tj. ne možemo ih mijenati su: dob, spol i nasljeđe tj. pozitivna obiteljska anamneza za kardiovaskularne bolesti. Čimbenici rizika na koje možemo utjecati su: pušenje cigareta, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i  prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića. Što se tiče povišenih masnoća u krvi,  određujemo četiri sastavnice lipida tj. masnoća.

Sve četiri sastavnice lipidograma kada su im vrijednosti patološke predstavljaju rizične čimbenike za kardiovaskularne bolesti. Ispravna prehrana i lijekovi mogu značajno smanjiti utjecaj ovog važnog čimbenika rizika. Uz kontrolu masnoća u krvi tj. postizanjem normalnih vrijednosti, smanjujemo rizik nastanka komplikacija zbog kardiovaskularnih bolesti između 20 i 50%.
Što se tiče šećerne bolesti rezultati istraživanja pokazuju da dijabetičari tj. bolesnici sa šećernom bolesti imaju 2-4 puta veći rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti nego nedijabetičari. Postavlja se pitanje zašto je to tako. To je zbog toga jer su povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina znatno češći u dijabetičara nego u nedijabetičara. Ako postignemo ciljne vrijednosti glukoze u krvi do 6,0 mmol/l, smanjiti ćemo rizik nastanka kardiovaskularnih događaja za 42%, a  rizik od infarkta srca, moždanog udara ili rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti za 57%. Smanjenjem prekomjerne tjelesne težine uz zdravu prehranu sigurno ćemo si pomoći u reguliranju šećerne bolesti. Važno je znati da ako je osoba pušač i ima šećernu bolest tada ima dvostruko veći rizik nastanka kardiovaskularne bolesti.

Povišeni krvni tlak nezavisni je čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a uzrokuje oko 50% ishemijskih moždanih udara i povećava rizik za moždani udar zbog krvarenja. Povišeni tlak je jedan od najvažnijih spriječivih uzroka kardiovaskularnih bolesti, ali uz učinkovitu antihipertenzivnu terapiju.
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezane su brojnim čimbenicima rizika za razvoj ateroskleroze, kardiovaskularne bolesti i smrti od kardiovaskularnih bolesti. Ozbiljna pretilost skraćuje životni vijek od 5 do 20 godina. Oko 400 milijuna ljudi u svijetu pati od pretilosti, a oko 1 bilijun ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Dobro je poznata povezanost pušenja cigareta s kardiovaskularnim bolestima i malignim bolestima. Pušenje cigareta udvostručuje rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti. Procjenjuje se da je 30-40% svih smrti zbog kardiovaskularnih bolesti direktan rezultat pušenja. Pušenje cigareta jedan je od vodećih uzroka prijevremene smrti u Europi, a koji je u potpunosti moguće učinkovito spriječiti. Pojavnost infarkta srca čak je šesterostruko povišena u žena i trostruko u muškaraca koji dnevno puše 20 cigareta u usporedbi s onima koji nikad nisu pušili. Bolesnici koji prestanu pušiti imaju oko 35% manji rizik od smrti zbog kardiovaskularne bolesti u odnosu na one koji nastave pušiti.
Tjelesna neaktivnost važan je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, a odgovorna je za za oko 22% svih slučajeva ishemijske bolesti srca. Procjenjuje se da je više od 60% globalne populacije u svijetu tjelesno neaktivno. Rezultati istraživanja pokazju da više od 150 minuta tj. 2 sata i 30 minuta tjedno srednje teške ili teže tjelesne aktivnosti smanjuje rizik koronarne bolesti srca za oko 30%. Ključna je uloga pravilne prehrane u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Pravilna prehrana smanjuje rizik novih kardiovaskularnih događaja za 73%. Ukupna dnevna količina unosa masti ne bi smjela biti iznad 37% ukupnih kalorija, a preporučena količina zasićenih masnih kiselina do 10% ukupnih kalorija, a za dijabetičare do 7% ukupnih dnevnih kalorija.
U zaključku možemo naglasiti da  možemo utjecati na večinu čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti. Kontrola rizičnih čimbenika ima ključnu ulogu i primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kontrolom svih rizičnih čimbenika na koje se može utjecati možemo smanjiti pojavnost kardiovaskularnih bolesti i do 50%.