Čimbenici rizika za kardiovaskularne bolesti

U medicinskoj literaturi nalazimo brojna istraživanja o obilježjima i osobitostima kao pokazateljima veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti…

U medicinskoj literaturi nalazimo brojna istraživanja o obilježjima i osobitostima kao pokazateljima veće učestalosti kardiovaskularnih bolesti. Ova obilježja i osobitosti nazivamo čimbenicima rizika za kardiovaskularne bolesti. Možemo ih podijeliti na čimbenike na koje ne možemo utjecati i na čimbnike na koje možemo utjecati. Rizični čimbenici na koje ne možemo utjecati tj. ne možemo ih mijenati su: dob, spol i nasljeđe tj. pozitivna obiteljska anamneza za kardiovaskularne bolesti. Čimbenici rizika na koje možemo utjecati su: pušenje cigareta, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, nepravilna prehrana i  prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića. Što se tiče povišenih masnoća u krvi,  određujemo četiri sastavnice lipida tj. masnoća.

Sve četiri sastavnice lipidograma kada su im vrijednosti patološke predstavljaju rizične čimbenike za kardiovaskularne bolesti. Ispravna prehrana i lijekovi mogu značajno smanjiti utjecaj ovog važnog čimbenika rizika. Uz kontrolu masnoća u krvi tj. postizanjem normalnih vrijednosti, smanjujemo rizik nastanka komplikacija zbog kardiovaskularnih bolesti između 20 i 50%.
Što se tiče šećerne bolesti rezultati istraživanja pokazuju da dijabetičari tj. bolesnici sa šećernom bolesti imaju 2-4 puta veći rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti nego nedijabetičari. Postavlja se pitanje zašto je to tako. To je zbog toga jer su povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi i prekomjerna tjelesna težina znatno češći u dijabetičara nego u nedijabetičara. Ako postignemo ciljne vrijednosti glukoze u krvi do 6,0 mmol/l, smanjiti ćemo rizik nastanka kardiovaskularnih događaja za 42%, a  rizik od infarkta srca, moždanog udara ili rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti za 57%. Smanjenjem prekomjerne tjelesne težine uz zdravu prehranu sigurno ćemo si pomoći u reguliranju šećerne bolesti. Važno je znati da ako je osoba pušač i ima šećernu bolest tada ima dvostruko veći rizik nastanka kardiovaskularne bolesti.

Povišeni krvni tlak nezavisni je čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti, a uzrokuje oko 50% ishemijskih moždanih udara i povećava rizik za moždani udar zbog krvarenja. Povišeni tlak je jedan od najvažnijih spriječivih uzroka kardiovaskularnih bolesti, ali uz učinkovitu antihipertenzivnu terapiju.
Prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezane su brojnim čimbenicima rizika za razvoj ateroskleroze, kardiovaskularne bolesti i smrti od kardiovaskularnih bolesti. Ozbiljna pretilost skraćuje životni vijek od 5 do 20 godina. Oko 400 milijuna ljudi u svijetu pati od pretilosti, a oko 1 bilijun ljudi ima prekomjernu tjelesnu težinu.

Dobro je poznata povezanost pušenja cigareta s kardiovaskularnim bolestima i malignim bolestima. Pušenje cigareta udvostručuje rizik smrti od kardiovaskularnih bolesti. Procjenjuje se da je 30-40% svih smrti zbog kardiovaskularnih bolesti direktan rezultat pušenja. Pušenje cigareta jedan je od vodećih uzroka prijevremene smrti u Europi, a koji je u potpunosti moguće učinkovito spriječiti. Pojavnost infarkta srca čak je šesterostruko povišena u žena i trostruko u muškaraca koji dnevno puše 20 cigareta u usporedbi s onima koji nikad nisu pušili. Bolesnici koji prestanu pušiti imaju oko 35% manji rizik od smrti zbog kardiovaskularne bolesti u odnosu na one koji nastave pušiti.
Tjelesna neaktivnost važan je čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, a odgovorna je za za oko 22% svih slučajeva ishemijske bolesti srca. Procjenjuje se da je više od 60% globalne populacije u svijetu tjelesno neaktivno. Rezultati istraživanja pokazju da više od 150 minuta tj. 2 sata i 30 minuta tjedno srednje teške ili teže tjelesne aktivnosti smanjuje rizik koronarne bolesti srca za oko 30%. Ključna je uloga pravilne prehrane u prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Pravilna prehrana smanjuje rizik novih kardiovaskularnih događaja za 73%. Ukupna dnevna količina unosa masti ne bi smjela biti iznad 37% ukupnih kalorija, a preporučena količina zasićenih masnih kiselina do 10% ukupnih kalorija, a za dijabetičare do 7% ukupnih dnevnih kalorija.
U zaključku možemo naglasiti da  možemo utjecati na večinu čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti. Kontrola rizičnih čimbenika ima ključnu ulogu i primarnoj i sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Kontrolom svih rizičnih čimbenika na koje se može utjecati možemo smanjiti pojavnost kardiovaskularnih bolesti i do 50%.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva

Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) predstavlja kompleksni funkcionalni poremećaj gastrointestinalnog trakta koji često izaziva abdominalne bolove i promjene u pražnjenju crijeva. Iako se često javlja, IBS ostaje bolest nepoznate etiologije, što je izazvalo potrebu za istraživanjem fiziologije crijevnog neurološkog sustava, odnosa između crijeva i središnjeg živčanog sustava te uloge mikrobiote. Prema Rimskim IV kriterijima, IBS se […]

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

Krv u stolici

Krv u stolici – imam li razloga za brigu?

Gušterača

Možete li mi očitati MRCP nalaz?

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]