Domicilna pneumonija

Pneumonija je akutna upala plućnog tkiva koju mogu uzrokovati brojni i različiti mikroorganizmi (najčešće bakterije i virusi).

Upala nastaje u plućnim mjehurićima – alveloama (alveolarna, bakterijska pneumonija) ili u intersticijskim prostorima (intersticijska, atipična, najčešće nebakterijska tj. virusna pneumonija). Upale koje nastaju u općoj populaciji nazivaju se domicilne pneumonije, a one koje se razvijaju najmanje 48 sata nakon boravka u bolnici su tzv  bolničke, hospitalne ili nosokomijalne pneumonije.

Domicilna pneumonija zahvaća oko 4 milijuna odraslih osoba svake godine u SAD-u. Pneumonija je češća među pacijentima koji već imaju neku tešku bolest te kod onih sa anatomskim promjenama poput bronhijektazija. Brojni faktori utječu na vrstu patogena: alkoholizam, astma, asplenija, dob veća od 70 godina, putovanje, kontakt sa kućnim ljubimcima, zanimanje, godišnje doba, geografski položaj, pušenje itd.

Većinu slučajeva upale pluća uzrokuje manji broj čestih respiratornih patogena: Streptococcus pneumonie (50% ih zahtijeva bolničko liječenje), H. Influenze, Staphilococcus aureus, Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Moraxella catarrhalis, aerobne gram-negativne bakterije, adenovirusi, virus gripe, respiratorni sincicijski virus.

Najtipičniji simptomi su vrućica, kašalj (sa i bez isklašljaja), pleuralna bol, tresavica, otežano disanje. Česti prateći simptomi su umor, slabost, glavobolja, povračanje, proljev. Smrtnost je najveća kod Pseudomonas aeruginosa pneumije (veća od 50%), potom kod gram.negativnih uzročnika, S. aureusa.

Najčešće komplikacije su pleuralni izljev i plućni apces.

Općenito bi starije odrasle osobe (posebno štićenike domova i hospicija) trebalo hospitalizirati radi liječenja, kao i odrasle osoba koji imaju frekvenciju disanja veću od 28/min, sistolički tlak manji od 90 mm Hg, promjenjeno mentalno stanje, hipoksemiju, multilobularnu pneumoniju ili pleuralni izljev veći od 1 cm na Rtg snimci.

Kod bolesnika starijih od 65 godina terapija makrolidom (klarotromicin, azitromicin) plus cefalosporinom druge ili treće generacije smanjuju stopu smrtnosti, kao i fluorokinolon sam. Dodavanje aminoglikozida se povezuje sa povečanom stopom smrtnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]