Kongestivno zatajenje srca

Kongestivno zatajenje srca je srčana slabost kod koje srce kao pumpa ne zadovoljava tjelesne potrebe. Uzroci koji dovode do zastojne srčane bolesti.

Kongestivno zatajenje srca je srčana slabost kod koje srce kao pumpa ne zadovoljava tjelesne potrebe.

Uzroci

Uzroci koji dovode do zastojne srčane bolesti su : koronarna bolest, infarkt miokarda, ateroskleroza, hipertenzija, hiperholesteremija, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna masa, stres…

Simptomi

Simptomi kojima se bolest očituje su uzrokovani zadržavanjem tekućine u plućima, jetri, trbuhu, nogama, zbog zakazivanja srčane funkcije kao pumpe.

To su slijedeći simptomi:

  • nadražajni kašalj pogotovu u ležećem položaju, nedostatak zraka, kratki dah u naporu, osjećaj gušenja, slabosti, malaksalosti, težine u nogama, vrtoglavice, omaglice…
  • učestalo uriniranje zbog viška tekućine, opća slabost, smetenost, konfuznost, slabija pokretljivost, mučnina, pad apetita, ubrzani rad srca, poremećaji ritma i provođenja…

Simptomi su individualni, ovise o stanju organizma, stupnju  bolesti, te o tome da li je bolest prepoznata i liječena.

Dijagnosticiranje

Dijagnosticiranje se temelji na kliničkoj slici, anamnezi i kardiološkoj obradi.  

Krvni pokazatelji: pBNP je jako visok sukladno stupnju bolesti, hiperlipemija, elektrolitski poremećaji, hormonske promjene ( štitne žlijezde, hormona nadbubrežne žlijezde, pankreasa – GUK ), promjene funkcije bubrega …

RTG se vidi povećano ležeće srce.

EKG se registriraju promjene frekvencije, proširen QRS, znaci koronarne bolesti, aritmije, poremećaji provođenja.

PTCI stanje koronarnih žila, ventrikula, valvula.

ECHO stanje srčane pumpe, EF, valvularne promjene.

MR, radionukleotidna ventrikulografija, scintigrafija, elektrofiziologija, stres test, biopsija miokarda, desnostrana kateterizacija radi praćenja tlaka i druge pretrage koje se rade u specijaliziranim ustanovama s ciljem utvrđivanja stupnja kroničnog srčanog popuštanja koje se svrstava u  I-IV stupanj popuštanja po NIHA klasifikaciji.

Terapija

Važna je prevencija prethodno navedenih uzroka, a kad je slabost već evidentna  nastojimo zaustaviti ili usporiti njeno napredovanje.

Drugi cilj je umanjiti simptome.

Redovitom kontrolom unosa tekućine, vaganjem, postiže se balansiranje.

Prosječni unos tekućine treba biti oko 2 litre dnevno, uz limitiranje unosa soli i začina, te masti i proteina. Zabranjeno je konzumiranje alkohola, kave i pušenje.

Tjelesna masa se mora reducirati na prihvatljivu razinu!  Preporučljivo je izbjegavati stresne situacije i uvesti umjerene redovne svakodnevne tjelovježbe.

Medikamenti:

ACI smanjuju krvni tlak i poboljšavaju rad srčane pumpe.

ACII receptor blokatori imaju sličan efekt kao i ACI.

Beta blokatori: snižavaju krvni tlak, puls i poremećaje srčanog ritma.

Digoxin povećava snagu miokarda i smanjuje srčanu frekvenciju.

Diuretici smanjuju volumen u opticaju.

NISIMITIDE je sintetski  BNP koji se koristi u SAD.

Antagonisti aldosterona.

Inotropi – iv davanje (dopamin) održavaju tlak, daju se u visokim stupnjevima NIHA.

O2 u boci je koristan  također u visokom stadiju bolesti.

Kirurška TH:

MIC minimalna invazivna kirurgija – myectomia: dio  myocarda se resecira, ukoliko medikamenti više ne djeluju.

VAD ventricle assisted devices – implantira se u abdomen i prikopča na srce – do transplantacije ili pak trajno ako bolesnik nije pogodan kandidat za transplantaciju.

CRT cardioresinchronisation therapy – biventrikularni pacemaker šalje impulse u oba donja dijela ventrikula / kod srednje do teške CHF sa promjenama u električnom provođenju.

ICD kardiodefibrilator elektrošokom prekida brze ili abnormalne ritmove (koje sam prepozna).

Zastojna srčana bolest

Što je to zastojna srčana bolest?
To je bolest slabljenja srčane pumpe kod koje srce ne zadovoljava potrebe organizma.

Što dovodi do slabljenja srca?
Do slabljenja srca dovode razne bolesti samog srca ili je to dio opće bolesti organizma. Najčešće su to bolest krvnih žila srca, hipertenzija, dijabetes, ateroskleroza,  debljina …

Koji su znaci slabljenja srca?
Bolesnici se žale na nedostatak zraka, gušenje, opću malaksalost, slabost, nadražajno kašljanje, vrtoglavicu, gubitak svijesti, konfuznost, smetenost, lupanje i preskakanje srca, otok nogu i zadržavanje tekućine u cijelom tijelu, učestalo mokrenje, slabu pokretljivost… Ti simptomi su izraženiji u naporu i napreduju s vremenom. 

Kako se može ustanoviti stupanj bolesti?
Klasičnom kompletnom kardiološkom obradom u specijaliziranoj ustanovi dijagnosticira se bolest i stupanj razvijenosti bolesti ( NIHA I-IV ).

Kako se liječi zastojna bolest srca?
Važno je spriječiti da dođe do visokog stupnja bolesti.

Općim mjerama: redukcijom tjelesne težine, zabranom unosa soli i začina, kave, alkohola, duhana, masti, proteina, te kontrolom unosa vode ( 2 l je optimalno – to se strogo kontrolira vaganjem kod visokog stupnja bolesti). 

Treba nastojati izbjeći stresne situacije. Preporuča se i umjerena svakodnevna tjelovježba.

Medikamentozna terapija  treba biti određena od strane kardiologa, uz redovne kardiološke kontrole. 

Da li je bolest izlječiva i što se može napraviti drugim medicinskim metodama? 

Bolest nije izlječiva, ali u ranijim stadijima je zalječiva, dakle može se kontrolirati njena progresija, tj. napredovanje bolesti.

U višim stadijima bolesti uglavnom se palijativno pomaže bolesnicima. Uz medikamentoznu terapiju kasnije se dodaje O2 u bocama, po potrebi se ugrađuju elektrostimulatori ovisno o komplikacijama,a kod podobnih kandidata pribjegava se i transplantaciji srca. 

Koliko dugo takvi bolesnici žive?
Trajanje života je ovisno o stadiju dijagnosticirane bolesti, stanju organizma, uvjetima života i drugim faktorima okoline i genetike bolesnika. U nižim stadijima, uz dobru medicinsku terapiju i redovne kontrole, bolesnici mogu dugo živjeti. To je individualno kao i kod svake druge bolesti. 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Adenovirusi

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Cink

Zdravlje vida – je li sve u dodacima prehrani?

Dolaskom u određene godine, često se otkrivaju kronične bolesti i stanja zbog kojih počinjemo razmišljati o prilagodbama i zdravijem načinu života. Dodaci prehrani koji utječu na srce i krvožilni sustav te mozak su traženi i o njima se puno zna. No postoji još jedan organ koji zahtijeva našu pozornost a često ga zaboravljamo. Oko je […]

Fizički poslovi

Prostatektomija – kada mogu obavljati fizičke poslove?

Probiotici

Probiotici i žensko zdravlje – 6. dio

VULVOVAGINALNA ATROFIJA I PROBIOTICI Ulaskom žene u perimenopauzu smanjuje se funkcija jajnika. U postmenopauzi dolazi do pada razine steroidnih hormona, estrogena ali i androgena. U rodnici, mokraćnoj cijevi, mjehuru i mišićima dna zdjelice nalaze se estrogenski receptori tako da su ti organi vrlo osjetljivi na razinu hormona estrogena. Epitel (sluznica) tih organa u postmenopauzi postaje […]

Bol u testisima

Lagani bolovi u testisu – je li to opasno?

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

EKG – molim Vaše stručno mišljenje

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Bol u grudima i ramenu – što je uzrok tome?

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 1. dio

Najčešće nasljedne bolesti aorte su aneurizma (proširenje), ruptura (puknuće), disekcija (raslojavanje stijenke), koarktacija, odnosno suženje aorte. Pojedine bolesti aorte javljaju se u sklopu pojedinih sindroma, ali i samostalno. Najčešći nasljedni sindromi koji uključuju i bolesti aorte su Marfanov sindrom i Loeys-Dietz sindrom. Marfanov sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno. U sklopu ovog sindroma zahvaćeno je više […]