Najčešća pitanja i odgovori o koronarnoj bolesti srca

Što je to koronaropata? Da li svi dobiju infarkt miokarda? Koji su najčešći faktori rizika? Koje druge ozbiljne bolesti dolaze sa sličnim simptomima?

Što je to koronaropata?

To je bolesnik čija bolest zahvaća jednu ili više koronarnih arterija ili njihovih ogranaka dovodeći do oslabljene opskrbljenosti pripadnog (opskrbnog ) srčanog mišića.

Da li svi dobiju infarkt miokarda?

Što više faktora rizika pojedinac ima, veći je i rizik  pojave angine i infarkta.

Koji su najčešći faktori rizika?
To su: pušenje, povišen kolesterol, visoki krvni tlak, pretilost, fizička neaktivnost, stresni način života, obiteljska sklonost, šećerna bolest…

U kojim godinama rizik raste?

Raste kod muške populacije iza 45. god., a u žena nakon 55. god.

Koji rizici se smatraju potencijalno dodatnim?

Uzimanje estrogenske terapije povećava zgrušavanje krvi, tj sklonost stvaranju plakova, uzimanje NSAR (nesteroidnih antireumatika) koji se uzimaju u većim količinama i dulje vrijeme, istovremeno smanjuju povoljan efekt acetilsalicilne kiseline.

Da li aterosklerotsko suženje krvne žile jedino dovodi do blokade protoka krvi, a tome i kisika, za opskrbno područje srčanog mišića?

Može i plak koji se otkine s nekog mjesta začepiti arteriju i time iznenadno uzrokovati ishemiju i jaku bol.
U nekim stanjima jakog stresa oslobadjaju se hormoni kao adrenalin koji stežu arterije,istovremeno dizu tlak i frekvenciju, time može nastati  blokada protoka s istim rezultatom kao prije. Gotovo uvijek je uključena i ateroskleroza, ali iznimno krvne žile mogu biti intaktne.
Ovakav spazam mogu uzrokovati hladna voda, kokain, jaka emotivna uzbudjenost itd…

Koji su simptomi?

Angina i njeni ekvivalenti:

  • Prsna bol,tupa,oštra,probadanje,nelagoda,pritisak sa sirenjem u lopaticu,rame,ruku,vrat,čeljust,želudac,uz mućnine,povraćanja,nedostatak zraka,gušenje,kašalj,štucanje…

Ako bol ne popusti na nitrogicerin nakon 5 min, potrebno je odmah ići u hitni interni prijem.
Dispnea je ekvivalentna angini, kao i ove druge,prethodno navedene senzacije, mogu značiti akutno koronarno zbivanje.

Koje druge ozbiljne bolesti dolaze sa sličnim simptomima?

Ako se bol pojačava u minutama,povremeno popusta pa se vraća, najvjerojatnije je akutno koronarno zbivanje ali ako raste u sekundama moglo bi se raditi o drugom ozbiljnom problemu- aneurizmi aorte. Perforacija ulkusa duodenuma, perforacija cholecyste i neke druge bolesti gastrotrakta mogu imati burnu kliničku sliku sličnu koronarnom zbivanju.

Da li može biti infarkt miokarda bez simptoma?

Rijetko,ali postoje “tihi” infarkti”, a to je najčešće kod dijabetičara, ili kod drugih bolesti s polineuropatijama.

Da li se treba javiti u hitnu ako nismo sigurni?

Da i uvijek, jer javljanje na vrijeme spašava život.

Šta napraviti odmah?

Dok čekate hitnu: mirovati, uzeti Andol 100, spricnuti pod jezik Ngl, i nemojte sami voziti!

Što ce mi raditi u hitnoj internoj?

Napraviti EKG praćenje, kontrolni laboratorijski parametri, pratiti krvni tlak, disanje, opskrbu kisikom, smanjiti bol, a ukoliko je jasno da se radi o infarktu odmah ce pokusati rekanalizaciju začepljene krvne žile da sprijeće oštećenja na srčanom mišiću- tj. slijedi perkutana transkateterska angioplastika koja je odlična metoda rekanalizacije začepljene koronarne krvne žile. Potrebno ju je sto prije izvesti u roku od par sati po začepljenju jer mišićno tkivo odumire i sto je dulje bez opskrbe teže ce se oporaviti. Ovo se izvodi ukoliko je ikako moguće.  Ako je slučaj da se radi o takvim promjenama na srčanim krvnim žilama da je potrebno napraviti  bypass graftom krvne žile uzete s drugog mjesta i prespojiti na krvne žile srca tako da se omogući opskrba krvlju ugroženog miokarda, to je ozbiljan kirurški zahvat ali spašava ugrožen srčani mišić.

Kad se ide doma?

Sve ovisi kako je bio zbrinut pacijent s akutnim koronarnim zbivanjem: da li je zakasnio pa je prebolio infarkt kod kojeg katetarizacija i rekanalizacija nije imala smisla, ili je došao na vrijeme i napravljena je rekanalizacija i ugradjen mu je stent, ili je pak podvrgnut kirurškom zahvatu i dobio je premosnice. Rehabilitacija je najkraća kod onih koji su napravili katetarizaciju,dobili stent i spasili ugroženi miokard, oni koji su zakasnili i preboljeli infarkt,oporavak ovisi o veličini i lokalizaciji infarkta, a  koji su imali kirurški zahvat sotvaranjem prsišta i ugradnjom premosnica oporavak je zahtijevan i malo dulji, ali uspješno je sačuvao miokard. Tako da se u konačnici ide doma:
Nakon  provjere opskrbljenosti mišića krvlju,ukoliko je zadovoljavajuće bolesnik može doma!

Kako se dalje ponašati i spriječiti ponovni napredak bolesti?

Promijeniti stil života je ključna stvar prehrana s malo masnoća, pretežno kuhano bijelo meso, povrće, voće, antioksidansi u obliku voća,vitamina, antiagregacijski i trombolitički lijekovi,umjerena svakodnevna tjelesna aktivnost, regulacija tlaka, ritma, tjelesne težine,te regulacija istovremenih bolesti: dijabetesa, bubrežne insuficijencije,adenoma nadbubrega,bolesti štitnjače itd..
Svakako treba izbaciti pušenje, alkohol, reducirati kavu te redovito uzimati preporučene lijekove. Posebno se treba čuvati stresa, govoriti o svojim problemima s psihologom i psihijatrom, vježbati tjelovježbe,meditaciju opuštanje,pozitivan stav prema životu. Kontrolirati tjelesnu masu.

Redovito uzimati terapiju

Obavezni lijekovi: 

  • Treba sprijecitiplakove u krvi – uzimati acetilsalicilnu kiselinu i kogrel
  • Spriječiti visok kolesterol – dijeta i uzimati statine
  • Smanjti srčani rad- uzimati betablokatore, 
  • regulirati tlak,diuretici, AC inhibitori, 
  • regulirati aritmije -antiaritmici

Treba napomenuti da se u bolnici redovito provodi primarna rehabilitacija, a potom u toplicama sekundarna, a kasnije cijeli život bolesnik mora provoditi tercijarnu rehabilitaciju, tj. voditi strogo računa o svim navedenim mjerama.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]