Dislipidemija je samo jedan od čimbenika kardiovaskularnbog rizika (uz arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, pušenje, pretilost, smanjenu tjelesnu aktivnost, muški spol.

Dislipidemija je samo jedan od čimbenika kardiovaskularnbog rizika (uz arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, pušenje, pretilost, smanjenu tjelesnu aktivnost, muški spol, genetske čimbenike i dob).

Ukupan kardiovaskularni rizik izražava se u postotku kao apsolutni rizik da bolesnik umre od posljedica kardiovaskularne bolesti u slijedećih 10 godina. Za svakog bolesnika ukupan kardiovaskularni rizik očitava se iz dobro poznatih tablica kardiovaskularnog rizika koje uzimaju u obzir dob, spol, sistolički arterijski tlak, vrijednost ukupnog kolesterola i pušenje, a prema najnovijim smjernicama uključena je i vrijednost HDL kolesterola (više na www.heartscore.org).

Na Europskom kardiološkom kongresu održanom u Parizu u rujnu 2011. godine predstavljene su nove smjernice za liječenje dislipidemija koje su po prvi put sastavili zajedno Europsko društvo za aterosklerozu (EAS) i Europsko kardiološko društvo (ESC).

Prema novim smjernicama kardiovaskularni rizik je stratificiran u četiri kategorije:

1.VRLO VISOK RIZIK (uključuje bilo što od slijedećeg):

• ukupni kardiovaskularni rizik procijenjen prema tablicama-SCORE ≥ 10%,
• dokazana kardiovaskularna bolest,
• šećerna bolest tipa II,
• šećerna bolest tipa I s pridruženim oštećenjem ciljnih organa (npr. mikroalbuminurija),
• umjerena do teška kronična bubrežna insuficijencija (GFR2).

2.VISOK RIZIK (bilo što od slijedećeg):

• ukupni kardiovaskularni rizik procijenjen prema tablicama-SCORE ≥5%< 10%
• jedan izražen čimbenik kardiovaskularnog rizika težeg stupnja (npr. obiteljska hiperkolesterolemija ili teška arterijska hipertenzija)

3. UMJEREN RIZIK

• ukupni kardiovaskularni rizik prema tablicama-SCORE ≥1%

4. NIZAK RIZIK

• ukupni kardiovaskularni rizik prema tablicama-SCORE

Prema novim smjernicama LDL kolesterol je (umjesto ranije ukupnog kolesterola) postavljen u prvi plan.

Ciljne vrijednosti LDL-a u pojedinim stupnjevima kardiovaskularnog rizika:

• VRLO VISOK RIZIK: ciljna vrijednost LDL-a 1.8mmol/l ili redukcija za 50% u odnosu na početnu vrijednost,
• VISOK RIZIK: ciljna vrijednost LDL-a3. SREDNJI RIZIK: ciljna vrijednost LDL-a4,
• NIZAK RIZIK: ukoliko je LDL>2.5 preporuka «zdravog» načina života.

Liječenje dislipidemije uključuje:

1.PROMJENU NEZDRAVOG NAČINA ŽIVOTA:

• za snižavanje ukupnog i LDL kolesterola: smanjiti unos zasićenih masnih kiselina, kolesterola, povećati unos fitosterola i prehrambenih vlakana, smanjiti tjelesnu težinu, povećati fizičku aktivnost (svakodnevno kontinuirana fizička aktivnost u trajanju od 30 minuta)
• za snižavanje razine triglicerida: isključiti unos alkoholnih pića, smanjiti unos mono- i disaharida, povećati unos omega 3 višestruko nezasićenih masnih kiselina, povećati tjelesnu aktivnost, smanjiti tjelesnu težinu
• za povećanje razine HDL kolesterola:  povećati fizičku aktivnost, smanjiti tjelesnu težinu, smanjiti unos ugljikohidrata i zamijeniti ih nezasićenim mastima, smanjiti unos alkoholnih pića, unositi namirnice s niskim glikemijskim indeksom, prestati s pušenjem, smanjiti unos mono- i disaharida.     

2. LIJEČENJE LIJEKOVIMA:

a) HIPERKOLESTEROLEMIJA:
Osnovni lijekovi u liječenju hiperkolesterolemije su STATINI (atorvastatin, fluvastatin, lovastatin, pravastatin, simvastatin, rosuvastatin i pitavastatin) koji reduciraju razinu LDL kolesterola do 55% početne vrijednosti.
Kao dodatna terapija uz statin (ili kao monoterapija) može se dodati inhibitor apsorpcije kolesterola ezetimib.
Kod intolerancije statina može se primijeniti preparat nikotinske kiseline   
         
b) HIPERTRIGLICERIDEMIJA:
U liječenju hipertrigliceridemije koriste se fibrati (u monoterapiji ili u kombinaciji sa statinom), nikotinska kiselina i višetruko nezasićene omega tri masne kiseline.

c) SNIŽENA RAZINA HDL-a: nikotinska kiselina, statin+ fibrat ili fibrat

d) MIJEŠANA DISLIPIDEMIJA:, statin + fibrat ili statin+fibrat+ omega tri masne kiseline ili statin+nikotinska kiselina.

Za izdvojiti je još nekoliko posebnosti u liječenju dislipidemija.

1. OBITELJSKA HIPERKOLESTEROLEMIJA nosi vrlo visok kardiovaskularni rizik neovisan o razini LDL-a te je već kod dijagnoze potrebna obrada i detekcija aterosklerotskih promjena na ciljnim organima. Svakako zahtijeva liječenje. Ciljna vrijednost LDL-a je 2.5mmol/l, a kod kod dokazane kardiovaskularne bolesti 1.8mmol/l.
2. DISLIPIDEMIJE KOD ŽENA  koje imaju visok kardiovaskularni rizik zahtijevaju primjenu  statina u primarnoj prevenciji. U sekundarnoj prevenciji su kriteriji jednaki kao kod muškaraca.
3. STARIJI BOLESNICI su populacija s visokim kardiovaskularnim rizikom te imaju značajnu korist kroz liječenje dislipidemije. Kod starijih bolesnika s dokazanom kardiovaskularnom bolešću principi liječenja su jednaki kao kod mlađih bolesnika. Obzirom na dob i pridruženu medikamentnu terapiju potreban je oprez i postupno povećanje doze statina.
4. BOLESNICI SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU TIPA II zahtijevaju statinsku terapiju bez obzira na razinu LDL kolesterola. Kod svih bolesnika sa šećernom bolešću tipa II ciljna vrijednost LDL-a je 2.5mmol/l,a kod onih s pridruženim kardiovaskularnim bolestima te kod dijabetičara starijih od 40 godina s pridruženim drugim faktorima kardiovaskularnog rizika ciljna vrijednost LDL-a je 1.8mmol/l
5. SRČANO POPUŠTANJE I VALVULARNE GREŠKE: kod bolesnika s težim srčanim popuštanjem (NYHA III-IV) hipolipemijska terapija nije indicirana kao niti kod bolesnika s valvularnom bolešću srca bez kardiovaskularne bolesti. Omega tri masne kiseline se mogu dati bolesnicima sa svim stupnjevima srčanog popuštanja.
6. BOLESNICI S AUTOIMUNIM BOLESTIMA ne trebaju preventivnu primjenu statina iako imaju povećan kardiovaskularni rizik.
7. BOLESNICI S BUBREŽNOM INSUFICIJENCIJOM obično imaju izraženiju hipertrigliceridemiju i sniženu razinu HDL kolesterola, a manje izraženu hiperkolesterolemiju. Bolesnici s uznapredovalom kroničnom bubrežnom insuficijencijom (III-IV stupanj) imaju vrlo visok kardiovaskularni rizik te su kod njih ciljne vrijednosti LDL kolesterola 1.8mmol/l.
8. BOLESNICI S TRANSPLANTIRANIM  SOLIDNIM ORGANIMA imaju povećan kardiovaskularni rizik  te kod dislipidemije imaju indikaciju za hipolipemijsku terapiju (statin+ fibrat prema tipu dislipidemije) uz oprezno doziranje.
9. BOLESNICI S PERIFERNOM VASKULARNOM BOLEŠĆU (arterijskom insuficijencijom donjih ekstremiteta, aneurizmom abdominalne aorte, karotidnom bolešću)  imaju apsolutnu indikaciju za hipolipemijsku terapiju (prvenstveno statin).
10. BOLESNICI S ISHEMIJSKIM MOŽDANIM UDAROM I TIA-om imaju apsolutnu indikaciju za statinsku terapiju sa ciljnom vrijednošću LDL kolesterola od 2.5mmol/l.
11. BOLESNICI S HIV INFEKCIJOM I pridruženom dislipidemijom imaju indikaciju za hipolipemijsku terapiju.