Povišeni krvni tlak

Povišen krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti u nas. Često laici misle da je to jedna bolest, što je netočno, jer se radi očito o više o tridesetak specifičnih oblika bolesti.

Što svaki bolesnik od povišenog krvnog tlaka mora znati i kako si može pomoći uspješnom liječenju?

Povišen krvni tlak jedna je od najčešćih bolesti u nas. Često laici misle da je to jedna bolest, što je netočno, jer se radi očito o više o tridesetak specifičnih oblika bolesti. Stoga nije čudo da u početnom liječenju nije svaki lijek jednako učinkovit. Bolesnici često krivo shvaćaju, pa savjetuju oboljelog uzmi ovaj lijek koji je mojoj ženi i kumi dobro regulirao krvni tlak.

Zar je to istina da je povišen krvni tlak tihi ubojica?

Na žalost ova dugogodišnja, a i dalje se događa u svakodnevnom životu. Zašto je to tako ?

Bolest najčešće nastupa postepeno bez većih simptoma, tako da se organizam privikava na povišen tlak. Što više veći dio bolesnika u početku liječenja se subjektivno lošije osjeća kad se vrijednosti tlakova normaliziraju.

Subjektivne smetnje u većine bolesnika se javljaju najčešće razvojem komplikacija zbog povišenog tlaka, kao vrtoglavice, zujanje u ušima, šumovi u ušima i glavi, glavobolje, pritiska u prsištu, nedostatak zraka, brzo zamaranje oticanje nogu i/ili trbuha.

Koje su najčešće pogreške koječine bolesnici od povišenog tlaka?

Počnu uzimati ordinirani lijek te kad dođu na kontrolu svom ordinariusu i kad se ustanovi da je tlak u granicama normale prestane uzimati dalje terapiju po „logici“ jer je tlak sada normalan, a što je potpuno kriva logika, jer je tlak upravo normalan zbog prisutnosti lijeka u organizmu.
Potom nakon nekoliko izmjerenih tlakova koji su uredni smatra da više nije bolesnik od povišenog krvnog tlaka.

Povišeni krvni tlak je doživotna bolest uz dva izuzetka.
Prvi kada se radi o povišenom tlaku zbog suženja arterija u bubregu ili grešaka srčanih zalistaka, koji kad se otklone u pravilu prestaje povišen krvni tlak i potreba eventualne terapije, ali ne i kontrole istog.
Drugi je slučaj povišenih tlakova u žena u perimenopauzi i preklimakteriju kada hormoni u organizmu „divljaju„ što rezultira povišenim tlakom oscilirajućeg tipa, čas visoke vrijednosti, čas niske. U menopauzi se hormonska oluja stiša i tlakovi se često normaliziraju bez daljnje terapije.

Koje su vrijednosti tlakova normalne?

Gornja granica normalnog tlaka kod bolesnika s povišenim tlakom je 140/90 bez obzira na godine, dok je ta granica za bolesnike od dijabetes mellitusom 130/80.
Jedno od čestih pitanja bolesnika u terapiji lijekovima zbog povišenog krvnog tlaka je da li trebam uzeti terapiju kad izmjerim daje tlak normalan.
Razumljivo je da treba, jer je tlak upravo uredan  zbog prisustva lijeka u organizmuSvaki bolesnik s povišenim tlakom treba po ustanovljenju dijagnoze učiniti adekvatnu obradu tlaka, a što podrazumijeva kompletne laboratorijske analize, elektrokardiogram,  rentgen srca i pluća, pregled okuliste/vid, očnu pozadinu – fundus i očni tlak.

Što i kako si bolesnik od povišenog krvnog tlaka može i mora pomoći?

  1. Proučiti i prihvatiti higijensko dijetalni režim za bolesnika od povišenog krvnog tlaka. To znači ograničiti sol u hrani, izbjegavati jako začinjenu i masnu hranu. Ograničiti unos kalorija ako uz povišen krvni tlak ima i prekomjernu tjelesnu težinu, a što je čest slučaj. Uzimati lijek–lijekove redovito uvijek po mogućnosti u isto vrijeme. Izbjegavati izlaganje organizma ekstremno niskim i visokim temperaturama.
  2. Mjeriti tlakove ujutro i u veće uvijek  u isto vrijeme na istoj ruci i zapisivati izmjerene vrijednosti na istoj ruci.

Zašto je važno da bolesnik mjeri redovito tlakove u svojim bazičnim uvjetima kod kuće?

To je vrlo važno kako bi se uočilo zakonitosti kretanja tlakove u bazičnim uvjetima i vršiti eventualne korekcije terapije ujutro i u veće, kako bi se postiglo optimalnu regulaciju tlaka. Zapisati izmjerene vrijednosti i donijeti zapis na kontrolu,a što bolesnici često ne učine i zaborave zapis kod kuće!? Dio bolesnika ima tako zvani fenomen bijele kute i kad dođe u ambulantu ima uvijek povišene vrijednosti tlakova. Donijeti od kuće tlakomjer kojim mjeri krvni tlak kako bi se instrument mogao usporediti sa živinim tlakomjerom u ambulanti. Naime, automatski tlakomjeri osobito oni s manšetom na ručnom zglobu u principu su manje precizni i pokazuju više vrijednosti za 10 do20 mm žive. Precizniji su automatski tlakomjeri sa manšetom na nadlaktici.

U situacijama naglih klimatskih promjena porasta, sniženja temperature, oluje stresova u obitelji i /ili na radnom mjestu,učestalije mjeriti tlakove i dodavati  više doze lijeka ili lijekova za tlak. Kada bolesnik ima uz povišen krvni tlak i poremećaj srčanog ritam,onda klasični automatski tlakomjeri nisu pouzdani,pa na displeju piše ERROR–greška.

Svaki bolesnik od povišenog tlaka treba biti poučen kako,kada i u kojoj dozi i koji lijek treba dodati u slučaju povišenog tlaka,a koji su do tada bili dobro regulirani.Tako na određen način bolesnik postaje i sam svoj doktor i suradnik  sa svojom bolešću, poštivajući njene zahtjeve i pravila,ona će poštivati njegov integritet, egzistenciju i kvalitetu života kako ne bi postao još jedna u nizu žrtava tihog ubojice /moždani i srčani udar, invalidnost i smrt.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

UZV srca

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Ateroskleroza – molim savjet