Prekomjerna tjelesna težina i pretilost – 2. dio

Ove godine publicirane su smjernice za liječenje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Preporuke i algoritmi u ovim smjernicama usmjereni su prvenstveno prema liječnicima.

Ove godine publicirane su smjernice za liječenje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Preporuke i algoritmi u ovim smjernicama usmjereni su prvenstveno prema liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Liječnici primarne zdravstvene zaštite u svakodnevnom radu vrlo često susreću bolesnike koji imaju prekomjernu tjelesnu težinu ili su pretili. U ovim smjernicama istaknuta je važnost pet ciljnih kliničkih pitanja koja će voditi prema smanjenju tjelesne težine. Prvo pitanje upućeno je na očekivane koristi zdravlju od smanjenja tjelesne težine, te koliko kilograma je potrebno smanjiti i koliko je dugo vrijeme potrebno za  smanjenje tjelesne težine. Drugo pitanje odnosi se na čimbenike rizika prekomjerne tjelesne težine i pretilosti uz određivanje ITM i mjerenje opsega struka. Temeljem dobivenih rezultata bolesnici se svrstavaju u skupinu s prekomjernom tjelesnom težinom ili u skupinu pretilih (I-III razred). Treće pitanje traži odabir dijete koja će biti učinkovita u smanjenju prekomjerne tjelesne težine. Peto pitanje traži određivanje učinkovitosti sveobuhvatne strategije liječenja koja obuhvaća  dijetu, promjene loših životnih navika, tjelesnu aktivnost i promjene načina ponašanja u svrhu smanjenja tjelesne težine i održavanja smanjene težine. Peto pitanje traži određivanje učinkovitosti i sigurnosti barijatrijske operacije, uključujući koristi i rizike. Ovo pitanje također traži određivanje proceduralnih čimbenika koji mogu pomoći u donošenju odluka za kiruršku terapiju pretilosti i povezanih stanja.

Korisnosti smanjenja prekomjerne tjelesne težine su višestruke od smanjenje rizika za srčanožilne bolesti, smanjenja neželjenih događaja, do smanjenja morbiditeta i mortaliteta. Potrebno je bolesnike informirati o korisnim učincima smanjenja prekomjerne tjelesne. Smanjenje težine od 3% do 5% vjerojatno rezultira sniženjem triglicerida, glukoze u krvi, glikoliziranog hemoglobina (HbA1c) i smanjenjem rizika za nastanak šećerne bolesti tipa 2. Veće smanjenje tjelesne težine dovodi do sniženja krvnog tlaka, sniženja LDL kolesterola i do smanjenja potreba za antihipertenzivima, hipolipemicima i hipoglikemicima.

Bolesnicima se preporučuju dijete za smanjenje tjelesne težine. Važnoje smanjenje unosa kalorija za pretile osobe kao dio sveobuhvatne intervencije za promjene loših životnih navika. Mogu se preporučiti dijete od 1.200 – 1.500 kcl/dnevno za žene i 1.500 – 1.800 kcl/dnevno za muškarce. Postoje i dijete koje imaju 500 kcal/dnevno ili 750 kcal/dnevno energijskog deficita od ukupnih dnevnih energijskih potreba. Za sve dijete karakteristično je smanjenje unosa ugljikohidrata, hrane siromašne vlaknima ili jako masne hrane, a sve u cilju smanjenja unosa energije. Liječnici mogu bolesnicima elektronskom poštom poslati programe i preporuke za smanjenje tjelesne težine. Program smanjenja tjelesne težine obično je trajanja 12 mjeseci.

Kako pomoći bolesnicima koji imaju ITM ≥40 kg/m2 ili ≥35 kg/m2 s bolestima koje su povezane s pretilošću, a motivirani su za smanjenje tjelesne težine, ali dijetom, tjelesnom aktivnošću i medikamentnom terapijom nije postignuta ciljna tjelesna težina?  Za ovu skupinu bolesnika  terapijska opcija je barijatrijska kirurgija. Prilikom izbora barijatrijske kirurgije za liječenje pretilosti potrebno je uzeti u obzir i ostale čimbenike rizika kao što su dob, druga stanja koja su povezana s pretilošću, rizik od kratkoročnih i dugoročnih komplikacija i psihološke i psihosocijalne čimbenike.
Na kraju možemo zaključiti da su dobro došle Smjernice za liječenje prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Ove smjernice s preporukama i algoritmima biti će nam od velike pomoći u borbi protiv kronične bolesti pretilosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Iz iste kategorije

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet