Prekomjerna tjelesna težina i stenoza aortnog zaliska

Prema rezultatima studije prekomjerna tjelesna težina i pretilost nisu povezane s povećanjem stope ishemijskog kardiovaskularnog događaja. Međutim, povećani indeks tjelesne mase ostaje povezan s višom stopom mortaliteta i s liječenjem u bolnici zbog zatajivanja srca i s mortalitetom zbog bilo kojeg uzroka u usporedbi s ispitanicima s normalnom tjelesnom težinom.

Česta je  povezanost prekomjerne tjelesne težine i pretilost s ostalim srčanožilnim čimbenicima rizika kao što su arterijska hipertenzija, povišene masnoće u krvi i šećerna bolest tpa 2. Svi čimbenici zajedno utječi na razvoj ateroskleroze i stenoze aortnog zaliska, a imaju i utjecaj na pojavnost srčanožilnih neželjenih događaja u općoj populaciji i među bolesnicima sa stenozom tj. suženjem aortnog zaliska.

Istraživanje o utjecaju prekomjerne tjelesne težine i pretilosti na srčanožilne događaje u bolesnika sa stenozom aortnog zaliska

Prije nekoliko godina u Švedskoj je završeno istraživanje o utjecaju prekomjerne tjelesne težine i pretilosti na srčanožilne događaje u bolesnika sa stenozom aortnog zaliska. U studiju bila su uključena 1664 bolesnika sa stenozom aortnog zaliska. Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM: > 25-30 kg/m2 ) imalo je 737 bolesnika, pretilost (ITM: 35-40 kg/m2 ) 334 bolesnika i normalnu tjelesnu težinu  (ITM: do 25 kg/m2 ) 593 bolesnika. Dob bolesnika bila je od 45 do 85 godina, a vrijeme praćenja bilo je 4,3 godine. Tijekom praćenja analizirani su veliki kardiovaskularni događaji, zatajivanje srca zbog progresije osnovne bolesti tj. stenoze aortnog zaliska, potreba za operacijom tj. ugradnjom  umjetnog aortnog zaliska i mortalitet zbog kardiovaskularnog uzroka. Analizirana je i pojavnost kardiovakularnih ishemijskih događaja: nefatalni infarkt miokarda, nestabilna angina pektoris, potreba za  perkutanom koronarnm intervencijom, potreba za operacijom premoštenja koronarnih arterija i moždani udar. Također su analizirane razlike u zastupljenosti čimbenika rizika između sve tri skupine bolesnika sa stenozom aortnog zaliska.

Arterijska hipertenzija bila je učestalija u bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom i u pretilih bolesnika nego u bolesnika s normalnom tjelesnom težinom. Razlika između skupina je statistički značajna (p < 0,001). Razina glukoze u krvi mjerena natašte i razina triglicerida bila je viša u bolesnika s prekomjernom tjelesnom težinom i u pretilih nego u onih s normalnom težinom. Razlika je također statistički značajna (p < 0,001). Što se tiče metaboličkog sindroma incidencija se eksponencijalno povećvala s povećanjem indeksa tjelesne mase. U skupini pretilih bolesnika bilo je značajno manje pušača cigareta (12,3%) nego u skupini s normalnom tjelesnom težinom (22,8%).

Paradoks pretilosti

Prema literaturnim podacima pretilost je povezana s povećanim kardiovaskularnim morbiditetom i ukupnim mortalitetom zajedno u muškaraca i u žena. Međutim, suprotno ovim rezultatima neke studije o koronarnim bolesnicima pokazuju da su prekomjerna tjelesna težina i pretilost povezane s boljim ishodom liječenja nakon perkutane koronarne intervencije. Ovaj fenomen u literaturi se naziva paradoks pretilosti.

Prekomjerna tjelesna težina i pretilost predisponirajući su čimbenici za zatajivanje srca i povećanu smrtnost bolesnika sa stenozom aortnog zaliska kao i u općoj populaciji.

Rezultati studije

Rezultati ove studije pokazuju da prekomjerna tjelesna težina i pretilost nisu povezane s povećanjem stope ishemijskog kardiovaskularnog događaja. Međutim, povećani indeks tjelesne mase ostaje povezan s višom stopom mortaliteta i s liječenjem u bolnici zbog zatajivanja srca i s mortalitetom zbog bilo kojeg uzroka u usporedbi s ispitanicima s normalnom tjelesnom težinom. Suprotno ovim rezultatima paradoks pretilosti opisan je u brojnim kliničkim istraživanjima na bolesnicima koji su bili podvrgnuti revaskularizaciji miokarda perkutanom koronarnom intervencijom ili premoštenjem koronarnih arterija.

 Zaključno

U zaključku možemo naglasiti da  prekomjerna tjelesna težina i pretilost nisu bile povezane s progresijom stenoze aortnog zaliska ili ishemijskim srčanožilnim događajima. Međutim, ustanovljena je povezanost prekomjerne tjelesne težine i pretilosti s većim ukupnim mortalitetom i s većim brojem hospitalizacija zbog zatajivanja srca.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Uvećano srce

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]