Prevencija infektivnog endokarditisa

Održavanje oralne i dentalne higijene je temelj prevencije infektivnog endokarditisa (IE) jer su bakterije streptokoki koji se nalaze u usnoj šupljini jedan od najčešćih uzročnika IE. Kod starijih osoba, osobito onih na hemodijalizi, koji boluju od šećerne bolesti ili imaju implantirane različite srčane uređaje, a koje su hospitalizirane, često se nalazi stafilokok kao uzročnik IE. Prilikom dentalnih zahvata, osobito vađenja zuba dolazi do ulaska bakterija u krvotok (bakterijemija).
Prema zadnjim smjernicama Europskog kardiološkog društva (ESC) 2015. godine i Američke srčane udruge (AHA) 2014. godine, znatno su reducirane indikacije antibiotske profilakse IE. Profilaksa IE se više ne preporučuje bolesnicima koji se izlažu dijagnostičkim ili terapijskim invazivnim postupcima i operacijama na probavnom ili mokraćno-spolnom sustavu. Kemoprofilaksa IE se preporučuje bolesnicima koji će biti podvrgnuti dentalnim zahvatima koji dovode do bakterijemije u visokorizičnih bolesnika za razvoj IE. Takav pristup prevenciji IE pokušava uravnotežiti rizike i koristi individualne i populacijske potrošnje antibiotika.

Režim uzimanja antibiotika u cilju prevencije IE je isti više godina: amoksicilin ili ampicilin 2 grama odraslima, a djeci 50mg/kg 30-60 minuta prije zahvata. Antibiotik se daje oralno ili intravenski. Bolesnicima koji su alergični na penicilin, umjesto tih antibiotika daje se klindamicin 600 mg odraslima, a djeci 20 mg/kg, oralno ili intravenski 30-60 minuta prije zahvata.

Prevencija IE prema AHA smjernicama iz 2014. g. obuhvaća sljedeće skupine visokorizičnih bolesnika:

  1. Bolesnici s umjetnim srčanim zaliscima
  2. Bolesnici s prethodno preboljelim IE
  3. Bolesnici s transplantiranim srcem sa strukturnim abnormalnostima srčanih zalistaka koje dovode do njihove insuficijencije
  4. Cijanotične srčane greške koje nisu korigirane
  5. Korigirane srčane greške sa umjetnim materijalima ili uređajima prvih 6 mjeseci nakon zahvata

Prevencija IE prema ESC smjernicama iz 2015. g. obuhvaća sljedeće skupine visokorizičnih bolesnika:

  1. Bolesnici s umjetnim srčanim zaliscima, uključujući i one koji su reparirani umjetnim materijalima
  2. Bolesnici s prethodno preboljelim IE
  3. Bolesnici s prirođenim srčanim bolestima: sve cijanotične srčane greške, sve koje su korigirane umjetnim materijalima prvih 6 mjeseci nakon zahvata ili doživotno ukoliko je zaostao „shunt“ ili insuficijencija srčanog zaliska

Smjernice i ESC-a i AHA za sve navedene rizične bolesnike navode da trebaju primiti antibiotsku profilaksu IE u slučaju dentalnih i oralnih zahvata koji uključuju manipulacije na zubnim desnima, periapikalnim regijama zubi, te perforacije sluznice usne šupljine.

Prema navedenim ESC i AHA smjernicama antibiotska profilaksa nije potrebna kod invazivnih zahvata na probavnom sustavu, mokraćno-spolnom sustavu, koži i mekim tkivima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Hiperaldosteronizam

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

Koronarna bolest – molim savjet

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]