Prevencija infektivnog endokarditisa

Održavanje oralne i dentalne higijene je temelj prevencije infektivnog endokarditisa (IE) jer su bakterije streptokoki koji se nalaze u usnoj šupljini jedan od najčešćih uzročnika IE. Kod starijih osoba, osobito onih na hemodijalizi, koji boluju od šećerne bolesti ili imaju implantirane različite srčane uređaje, a koje su hospitalizirane, često se nalazi stafilokok kao uzročnik IE. Prilikom dentalnih zahvata, osobito vađenja zuba dolazi do ulaska bakterija u krvotok (bakterijemija).
Prema zadnjim smjernicama Europskog kardiološkog društva (ESC) 2015. godine i Američke srčane udruge (AHA) 2014. godine, znatno su reducirane indikacije antibiotske profilakse IE. Profilaksa IE se više ne preporučuje bolesnicima koji se izlažu dijagnostičkim ili terapijskim invazivnim postupcima i operacijama na probavnom ili mokraćno-spolnom sustavu. Kemoprofilaksa IE se preporučuje bolesnicima koji će biti podvrgnuti dentalnim zahvatima koji dovode do bakterijemije u visokorizičnih bolesnika za razvoj IE. Takav pristup prevenciji IE pokušava uravnotežiti rizike i koristi individualne i populacijske potrošnje antibiotika.

Režim uzimanja antibiotika u cilju prevencije IE je isti više godina: amoksicilin ili ampicilin 2 grama odraslima, a djeci 50mg/kg 30-60 minuta prije zahvata. Antibiotik se daje oralno ili intravenski. Bolesnicima koji su alergični na penicilin, umjesto tih antibiotika daje se klindamicin 600 mg odraslima, a djeci 20 mg/kg, oralno ili intravenski 30-60 minuta prije zahvata.

Prevencija IE prema AHA smjernicama iz 2014. g. obuhvaća sljedeće skupine visokorizičnih bolesnika:

  1. Bolesnici s umjetnim srčanim zaliscima
  2. Bolesnici s prethodno preboljelim IE
  3. Bolesnici s transplantiranim srcem sa strukturnim abnormalnostima srčanih zalistaka koje dovode do njihove insuficijencije
  4. Cijanotične srčane greške koje nisu korigirane
  5. Korigirane srčane greške sa umjetnim materijalima ili uređajima prvih 6 mjeseci nakon zahvata

Prevencija IE prema ESC smjernicama iz 2015. g. obuhvaća sljedeće skupine visokorizičnih bolesnika:

  1. Bolesnici s umjetnim srčanim zaliscima, uključujući i one koji su reparirani umjetnim materijalima
  2. Bolesnici s prethodno preboljelim IE
  3. Bolesnici s prirođenim srčanim bolestima: sve cijanotične srčane greške, sve koje su korigirane umjetnim materijalima prvih 6 mjeseci nakon zahvata ili doživotno ukoliko je zaostao „shunt“ ili insuficijencija srčanog zaliska

Smjernice i ESC-a i AHA za sve navedene rizične bolesnike navode da trebaju primiti antibiotsku profilaksu IE u slučaju dentalnih i oralnih zahvata koji uključuju manipulacije na zubnim desnima, periapikalnim regijama zubi, te perforacije sluznice usne šupljine.

Prema navedenim ESC i AHA smjernicama antibiotska profilaksa nije potrebna kod invazivnih zahvata na probavnom sustavu, mokraćno-spolnom sustavu, koži i mekim tkivima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?