Primarna prevencija fibrilacije atrija

Fibrilacija atrija najčešća je srčana aritmija. Prevalencija i incidencija fribrilacije atrija u velikom je porastu. Danas otprilike 2,7 milijuna osoba u SAD-u  ima fibrilaciju atrija.

Očekuje se povećanje ovog broja bolesnika na 12 milijuna u 2050. godini. Fibrilacija atrija čvrsto je povezana s moždanim udarom. Bolesnici s fibrilacijom atrija imaju 5 puta veći rizik nastanka ishemijskog moždanog udara. Fibrilacija atrija odgovorna je za otprilike pola fatalnih cerebrovaskularnih događaja. Današnji napredak u antiaritmijskoj i antikoagulantnoj terapiji kao i u nefarmakološkom liječenju fibrilacije atrija značajno doprinosi učinkovitosti i sigurnosti modernog liječenja fibrilacije atrija.

Da bismo smanjili broj bolesnika s novonastalom fibrilacijom atrija potrebno je usredotočiti aktivnosti u preventivnoj strategiji. Starija životna dob je najvažniji prediktor fibrilacije atrija. Prevalencija fibrilacije atrija je oko 0,5% u dobi do 60 godine života, a u osoba iznad 80 godina života prevalencija je 10%. S povećanjem životne dobi za svakih 10 godina, dva puta povećava se rizik nastanka fibrilacije atrija. U muškaraca je rizik nastanka fibrilacije atrija 1,5 puta češći nego u žena.

Osim dobi u nezavisne čimbenika rizika ubrajamo arterijsku hipertenziju, šećernu bolest, hipertrofiju lijeve klijetke, preboljeli infarkt miokarda, zatajenje srca i bolesti srčanih zalistaka. Ostali rjeđi kardijalni uzroci firbrilacije atrija su miokarditis, hipertrofijska kardiomiopatija, bolesti provodnog sustava srca, prirođene srčane greške i bolesti perikarda.

U nekardijalne uzroke fibrilacije atrija ubrajamo hipertireozu, feokromocitom, pretilost, teške infekcije, bolesti dišnog sustava, alkoholizam, poremećaje elektrolitske ravnoteže i hipotermiju. Liječenje ovih predisponirajućih stanja ključ je prevencije firbilacije atrija. Na neke čimbenike rizika za fibrilaciju atrija ne možemo utjecati. Prepoznavanje tih čimbenika rizika ipak je važno za otkrivanje bolesnika i populacijskih grupa s povećanim rizikom.

Bolesnici s multiplim čimbenicima rizika imaju veću mogućnost nastanka fibrilacije atrija i trebaju nam biti primarni cilj u provođenju mjera primarne prevencije. Farmakoterapijska strategija za primarnu prevenciju fibrilacija atrija ubuhvaća antihipertenzivne lijekove, statine, omega-3 masne kiseline i antioksidanse. Blokatori beta-adrenergičnih receptora koriste se za kontrolu srčane frekvencije u bolesnika s fibrilacijom atrija i održavanje sinusnog ritma nakon kardioverzije.

Međutim, njihova uloga u primarnoj prevenciji fibrilacije atrija slabije je definirana. Rezultati istraživanja pokazuju smanjenje rizika nastanka fibrilacije atrija za 27% u bolesnika sa zatajenjem srca koji su primali beta-blokatore. Postoje dokazi da u bolesnika koji su podvrgnuti kardiokirurškim zahvatima beta-blokatori smanjuju rizik nastanka poslijeoperacijske fibrilacije atrija za 15-20%. Beta-blokatori imaju dvostruki učinak, smanjuju rizik nastanka fibrilacije atrija i imaju antihipertenzivni učinak.

Lijekovi iz skupine ACE inhibitora i blokatora angiotenzinskih receptora engl. (ARB), također smanjuju rizik nastanka fibrilacije atrija. ACE inhibitor trandolapril smanjuje incidenciju novonastale fibrilacije atrija za 47% u bolesnika sa sitoličkom disfunkcijom lijeve klijetke nakon infarkta miokarda. Drugi lijek iz ARB skupine losartan također smanjuje rizik nastanka fibrilacije atrija za 33%. I ostali lijekovi iz ARB skupine kao što su kandesartan i valsartan smanjuju rizik nastanka fibrilacije atrija.

Učinci upale, oksidacija lipida i neurohumoralni mehanizmi imaju udjela u aritmogenezi fibrilacije atrija. Statini imaju antifibrilacijski učinak smanjujući razinu CRP, pokazatelja upale. Rezultati studije JUPITER pokazali su smanjenjerizika nastanka fibrilacije atrija za 36%. U ovoj studiji istraživanje je provedeno na 17 000 bolesnika koji su primali statin rosuvastatin. Slično kao statini i omega-3 masne kiseline imaju antiupalni učinak, smanjuju razinu CRP i citokina što je mogući antiaritmijski učinak.

Prospektivne, opservacijske studije  pokazuju učinak omega-3 masnih kiselina na sniženje incidencije fibrilacije atrija. Rezultati istraživanja pokazuju da antioksidansi mogu imati ulogu u prevenciji fibrilacije atrija. Očekujemo buduće multicentrične, prospektivne, randomizirane studije o  učinkovitosti i sigurnosti različitih strategija primarne prevencije fibrilacije atrija. Možda će nam rezultati budućih studija dati odgovore na neka otvorena pitanja o učinkovitosti primarne prevencije fibrilacije atrija. U zaključku važno je naglasiti da rezultati studija pokazuju da je potrebna primarna prevencija fibrilacije. Terapija temeljena na smjernicama za liječenje arterijske hipertenzije, hiperlipidemije i infarkta miokarda korisna je i u primarnoj prevenciji fibrilacije atrija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

PHD nalaz

Molila bi Vas objašnjenje ohd nalaza ploda

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Hormonski disbalans

Je li moguće da je jedan jajnik uvećan zbog hormonskog disbalansa?

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Mogu li preživjeti bez amputacije noge?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 1. dio

U našem srcu postoje četiri srčana zaliska: mitralni, aortni, pulmonalni i trikuspidalni. Oni imaju ulogu jednosmjernih srčanih ventila za propuštanje krvi između srčanih klijetki i pretklijetki, te lijeve klijetke i aorte (aortni zalistak). Za njihovu normalnu funkciju potrebno je osim njihove normalne građe i normalna struktura i funkcija ostalih dijelova srca. Bolesti srčanih zalistaka (BSZ) […]

Kardiologija

CT koronarografija

Kardiologija

Genetske bolesti aorte – 2. dio

Sindrom tortuoznih (zakrivljenih) arterija nasljeđuje se autosomno recesivno. Ovo je vrlo rijetka bolest. Nastaje zbog mutacije gena SLC2A10 uz poremećaj sinteze vezivnog tkiva. Kod ovih bolesnika zahvaćene su srednje velike i velike arterije. Može nastati elongacija i abnormalno zakretanje aorte uz  proširenje u obliku aneurizme. Postoji opasnost puknuća stijenke aorte i drugih zahvaćenih arterija. Uz […]