Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Dijagnoza OSAS-a se postavlja na osnovu prisutnih simptoma i znakova bolesti, primjenom određenih upitnika koje ispunjavaju bolesnici, a na osnovu kojih mogu ustanoviti da li imaju rizik od OSA (npr. „Berlinski upitnik“ koji ima 3 kategorije pitanja. Ukoliko su odgovori pozitivni u 2 ili više kategorija, radi se o visokorizičnoj osobi za OSA).

U cilju procijene poremećaja spavanja koristi se Epworthova ljestvica pospanosti (> 11 prekomjerna dnevna pospanost) ili Pitsburg indeks kvalitete sna (PSQI). STOP-BANG dijagnostički upitnik su kreirali anesteziolozi s ciljem jednostavnog probira za OSAS kako bi se procijenio perioperativni rizik. Sastoji se od 8 pitanja s DA/NE odgovorima (na 4 pitanja odgovara bolesnik, a na ostala 4 liječnik nakon pregleda bolesnika). Ukoliko su 3 ili više DA odgovora radi se o rizičnoj osobi za OSAS, a ukoliko je 5 ili više DA odgovora radi se o visokorizičnoj osobi za OSAS.

U dijagnostici OSAS-a važan je i fizikalni pregled bolesnika pri čemu se osobita pozornost pridaje prohodnosti ždrijela (smanjena je u slučajevima povećanog jezika, nepčane resice, tonula ili kod visokog tvrdog nepca, devijacije nosne pregrade), strukturi vrata (skraćen vrat širokog opsega > 40cm), indeksu tjelesne mase (> 30 kg/m2), obliku brade (uvučena brada), prisustvu drugih bolesti (neurološke, srčanožilne, arterijska hipertenzija, metabolički poremećaji).

Zlatni standard u postavljanju konačne dijagnoze OSAS je cjelonoćna polisomnografija. Prilikom snimanja polisomnografije prati se moždana aktivnost, rad srca, disanje, aktivnost mišića lica i udova, ponašanje bolesnika tijekom spavanja. U tu svrhu se postavljaju elektrode na tijelo bolesnika radi snimanja elektroencefalograma, elektrokardiograma, elektrookulograma, a prati se i saturacija arterijske krvi kisikom (pulsna oksimetrija), disanje, pokreti grudnog koša i trbuha. Ovakvom kompletnom polisomnografijom mogu se dijagnosticirati različiti poremećaji spavanja i disanja u spavanju: OSAS, sindrom centralne apneje u spavanju, sindrom alveolarne hipoventilacije, Cheyne-Stokesovo disanje, narkolepsija, epilepsija u spavanju, parasomnija… Prije polisomnografije bolesnik ne smije konzumirati alkoholna i kofeinska pića. Treba uzeti svoju uobičajenu terapiju.

Ukoliko postoji osnovana sumnja na OSAS može se koristiti portabilna kardiorespiratorna poligrafija. Tom dijagnostičkom metodom se prati manje parametara: elektroencefalogram, elektookulogram. Ona se može koristiti u bolesnikovim kućnim uvjetima, te bolesnik sam postavlja i skida uređaj i potom ga donosi liječniku.

Ukoliko se radi o umjereno ili teškom obliku OSAS, broj epizoda apneje i hipopneje je 15 ili više u jednom satu spavanja. Tada je potrebno učiniti polisomnografsko snimanje uz kontinuirani pozitivni tlak zraka putem nosne maske (CPAP- Continous Positive Air Pressure) radi procjene učinkovitosti i titracije optimalnog tlaka ventilacije.

Liječenje

Temelj liječenja OSAS je promjena loših životnih navika. Preporučuje se redukcija tjelesne težine pretilih bolesnika, redovita tjelesna aktivnost, apstinencija od alkoholnih pića, prestanak pušenja cigareta, te se prednost daje pavanju na boku. Potrebno je liječiti predisponirajuće čimbenike rizika za nastanak OSAS-a: hipotireozu, refluksnu bolest jednjaka, te ukoliko je moguće reducirati ili izbaciti uzimanje lijekova sedativnog učinka, opijata u dogovoru s liječnikom.

Najbolja terapija OSAS-a je primjena CPAP-a. Ovim uređajem se tijekom spavanja šire kolabirani gornji dišni putevi. CPAP treba koristiti redovito, optimalno 6h svaku noć. Ovi su uređaji prenosivi, pa ih bolesnik može ponijeti sa sobom ukoliko odlazi na put. Čim se CPAP počne primjenjivati bolesnik se osjeća subjektivno znatno bolje, subjektivne tegobe se znatno reduciraju, kod hipertoničara se postiže znatno bolja kontrola arterijskog tlaka, poboljšava se srčana funkcija kod bolesnika sa srčanim zatajenjem, smanjuje se rizik srčanih aritmija, moždanog udara, srčanožilnih događaja i mortaliteta.

Kako bi bolesnici ostali dosljedni u korištenju CPAP-a potrebna je podrška okoline, edukacija bolesnika i redovite liječničke kontrole.

Kod pojedinih bolesnika učinkoviti su uređaji koji podižu donju čeljust, određeni kirurški zahvati u cilju poboljšanja prohodnosti gornjih dišnih puteva. Primjenjuje se i električna stimulacija podjezičnog živca elektrodama koje se postavljaju potkožno.

Terapijski pristup bolesniku s OSAS-om treba biti multidisciplinaran i individualno prilagođen. Najvažnija je prevencija nastanka OSAS-a primjenom zdravih životnih navika, prevencijom čimbenika rizika koji se preklapaju i s onima za razvoj srčanožilnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Budnost

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Spavanje

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta 3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]

San

Utrnulost ruku za vrijeme spavanja – molim Vaše mišljenje

San

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Disanje

Zašto imam poteškoće s disanjem?

Koža

Utjecaj stresa na kožu: Dermatološki savjeti za kontrolu kožnih problema povezanih sa stresom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Koža kao najveći organ uvijek reagira na stres bez obzira da li se radi o kratkotrajnom ili dugotrajnom stresu. Djelovanje hormona kortizola koji se luči u stresu očituje se u naglim situacijama kao crvenilo kože, lica, vrata, znojenje dlanova i tabana ili cijelog tijela, uz bljedoću lica dok dugotrajno stanje stresa daje izgled izraženih podočnjaka, […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije SMJERNICE EUROPSKOG KARDIOLOŠKOG DRUŠTVA PREPORUČUJU „FA-CARE“ PRISTUP U UPRAVLJANJU FIBRILACIJOM ATRIJA Upravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Kardiologija

Visok krvni tlak i pulsiranje u uhu – molim savjet

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Molim Vas da mi očitate nalaz EKG-a

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]