Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 2. dio

Dijagnoza OSAS-a se postavlja na osnovu prisutnih simptoma i znakova bolesti, primjenom određenih upitnika koje ispunjavaju bolesnici, a na osnovu kojih mogu ustanoviti da li imaju rizik od OSA (npr. „Berlinski upitnik“ koji ima 3 kategorije pitanja. Ukoliko su odgovori pozitivni u 2 ili više kategorija, radi se o visokorizičnoj osobi za OSA).

U cilju procijene poremećaja spavanja koristi se Epworthova ljestvica pospanosti (> 11 prekomjerna dnevna pospanost) ili Pitsburg indeks kvalitete sna (PSQI). STOP-BANG dijagnostički upitnik su kreirali anesteziolozi s ciljem jednostavnog probira za OSAS kako bi se procijenio perioperativni rizik. Sastoji se od 8 pitanja s DA/NE odgovorima (na 4 pitanja odgovara bolesnik, a na ostala 4 liječnik nakon pregleda bolesnika). Ukoliko su 3 ili više DA odgovora radi se o rizičnoj osobi za OSAS, a ukoliko je 5 ili više DA odgovora radi se o visokorizičnoj osobi za OSAS.

U dijagnostici OSAS-a važan je i fizikalni pregled bolesnika pri čemu se osobita pozornost pridaje prohodnosti ždrijela (smanjena je u slučajevima povećanog jezika, nepčane resice, tonula ili kod visokog tvrdog nepca, devijacije nosne pregrade), strukturi vrata (skraćen vrat širokog opsega > 40cm), indeksu tjelesne mase (> 30 kg/m2), obliku brade (uvučena brada), prisustvu drugih bolesti (neurološke, srčanožilne, arterijska hipertenzija, metabolički poremećaji).

Zlatni standard u postavljanju konačne dijagnoze OSAS je cjelonoćna polisomnografija. Prilikom snimanja polisomnografije prati se moždana aktivnost, rad srca, disanje, aktivnost mišića lica i udova, ponašanje bolesnika tijekom spavanja. U tu svrhu se postavljaju elektrode na tijelo bolesnika radi snimanja elektroencefalograma, elektrokardiograma, elektrookulograma, a prati se i saturacija arterijske krvi kisikom (pulsna oksimetrija), disanje, pokreti grudnog koša i trbuha. Ovakvom kompletnom polisomnografijom mogu se dijagnosticirati različiti poremećaji spavanja i disanja u spavanju: OSAS, sindrom centralne apneje u spavanju, sindrom alveolarne hipoventilacije, Cheyne-Stokesovo disanje, narkolepsija, epilepsija u spavanju, parasomnija… Prije polisomnografije bolesnik ne smije konzumirati alkoholna i kofeinska pića. Treba uzeti svoju uobičajenu terapiju.

Ukoliko postoji osnovana sumnja na OSAS može se koristiti portabilna kardiorespiratorna poligrafija. Tom dijagnostičkom metodom se prati manje parametara: elektroencefalogram, elektookulogram. Ona se može koristiti u bolesnikovim kućnim uvjetima, te bolesnik sam postavlja i skida uređaj i potom ga donosi liječniku.

Ukoliko se radi o umjereno ili teškom obliku OSAS, broj epizoda apneje i hipopneje je 15 ili više u jednom satu spavanja. Tada je potrebno učiniti polisomnografsko snimanje uz kontinuirani pozitivni tlak zraka putem nosne maske (CPAP- Continous Positive Air Pressure) radi procjene učinkovitosti i titracije optimalnog tlaka ventilacije.

Liječenje

Temelj liječenja OSAS je promjena loših životnih navika. Preporučuje se redukcija tjelesne težine pretilih bolesnika, redovita tjelesna aktivnost, apstinencija od alkoholnih pića, prestanak pušenja cigareta, te se prednost daje pavanju na boku. Potrebno je liječiti predisponirajuće čimbenike rizika za nastanak OSAS-a: hipotireozu, refluksnu bolest jednjaka, te ukoliko je moguće reducirati ili izbaciti uzimanje lijekova sedativnog učinka, opijata u dogovoru s liječnikom.

Najbolja terapija OSAS-a je primjena CPAP-a. Ovim uređajem se tijekom spavanja šire kolabirani gornji dišni putevi. CPAP treba koristiti redovito, optimalno 6h svaku noć. Ovi su uređaji prenosivi, pa ih bolesnik može ponijeti sa sobom ukoliko odlazi na put. Čim se CPAP počne primjenjivati bolesnik se osjeća subjektivno znatno bolje, subjektivne tegobe se znatno reduciraju, kod hipertoničara se postiže znatno bolja kontrola arterijskog tlaka, poboljšava se srčana funkcija kod bolesnika sa srčanim zatajenjem, smanjuje se rizik srčanih aritmija, moždanog udara, srčanožilnih događaja i mortaliteta.

Kako bi bolesnici ostali dosljedni u korištenju CPAP-a potrebna je podrška okoline, edukacija bolesnika i redovite liječničke kontrole.

Kod pojedinih bolesnika učinkoviti su uređaji koji podižu donju čeljust, određeni kirurški zahvati u cilju poboljšanja prohodnosti gornjih dišnih puteva. Primjenjuje se i električna stimulacija podjezičnog živca elektrodama koje se postavljaju potkožno.

Terapijski pristup bolesniku s OSAS-om treba biti multidisciplinaran i individualno prilagođen. Najvažnija je prevencija nastanka OSAS-a primjenom zdravih životnih navika, prevencijom čimbenika rizika koji se preklapaju i s onima za razvoj srčanožilnih bolesti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Erekcija

Ako prije spavanja imam seksualni odnos ili mastrubaciju, cijelu noć imam problema sa snažnom erekcijom i ne mogu spavati. Zašto se to događa?

Opstruktivna apneja

Opstruktivna apneja u snu i rano propadanje kognitivnih funkcija, 2. dio

Na naknadna dva testiranja, ispitanici koji su pokazali oštećenja lošije su uspijevali identificirati emocije na licima koja su bila kompjuterski generirana. Oni koji su imali blagi OSA oblik imali su bolje rezultate u ovom zadatku u odnosu na one s teškim OSA oblikom, ali rijetko su bili lošiji u odnosu na zdrave ispitanike. Dr Rosenzweig […]

kognitivne funkcije

Opstruktivna apneja u snu i rano propadanje kognitivnih funkcija

Novija istraživanja upućuju kako opstruktivna apneja u snu (OSA) može biti povezana s ranim kognitivnim padom kod muškaraca srednje dobi. Pilot studija provedena u King’s College u Londonu pokazuje kako su ispitanici s teškom OSA iskusili pogoršanje u egzekutivnom funkcioniranju, no isto tako u socijalnom i emocionalnom prepoznavanju u odnosu na zdrave ispitanike. Glavni rizični […]

Cigarete

Možete li mi pomoći – je li moj problem psihijatrijske ili neurološke prirode?

Iz iste kategorije

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

UZV srca – možete li mi očitati nalaz?

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa