Statini i periferna arterijska bolest

Opće je poznata činjenica da su statini učinkoviti u terapiji koronarne bolesti srca. Periferna arterijska bolest (PAB) uzrokuje postupno smanjenje protoka krvi u donjim ekstremitetima, rukama i vitalnim organima.

Sužavanje arterija donjih ekstremiteta uzrokuje bolnost i slabost nogu, najčešće u području listova tijekom ili neposredno nakon opterećenja što nazivamo klaudikacijama. Bolesnici s PAB imaju povišeni rizik za koronarnu bolest srca. Obje bolesti u podlozi imaju sužavanje arterija aterosklerotskim plakom. Medikamentna terapija u navedenih bolesnika obično podrazumijeva primjenu statina, antiagregacijsku terapiju te inhibitore angiotenzin-konvertaze ili blokatore angiotenzinskih receptora.

Statini onemogućavaju ugradnju kolesterola i progresiju plaka u arterijama te je njihova primjena od iznimnog značenja u perifernoj arterijskoj bolesti. Recentne studije pokazale su da bolesnici s uznapredovalom simptomatskom perifernom arterijskom bolesti također imaju značajnu korist od primjene statina, konkretno 50% manje infarkta miokarda i moždanog udara te značajno manje amputacija i smrtnih ishoda. 

U istraživanje Kumbhani i sur. uključeno je oko 6000 bolesnika s perifernom arterijskom bolesti u okviru međunarodnog REACH registra, te su praćeni tijekom vremenskog intervala od 4 godine. Iako su statini preporučeni u terapiji svih bolesnika s PAB, istraživanje je pokazalo da je manje od 2/3 bolesnika (62,2%) uzimalo statin u terapiji.

Primjena statina bila je povezana s 18% smanjenjem rizika komplikacija s ekstremitetima, što je uključivalo pogoršanje klaudikacijskih tegoba te potrebu za revaskularizacijskim procedurama. Još važnije, uočena je 36 do 40% redukcija potrebe za amputacijama u bolesnika koji su uzimali statine. Rizik za velike kardiovaskularne događaje (smrtni ishod, infarkt miokarda, moždani udar) bio je smanjen za 17% kod primjene statina.

Dakle, jasno je pokazano da statini ne samo da smanjuju rizik infarkta miokarda i moždanog udara, nego smanjuju i rizik amputacija.

Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Kaliforniji Davis pratilo je 380 bolesnika s uznapredovalom perifernom arterijskom bolesti. Medijan praćenja iznosio je 409 dana.  Najčešće korišteni statini bili su simvastatin i atorvastatin. Prosječna dob bolesnika bila je 69 godina. Bolesnici koji su uzimali statine češće su bolovali od šećerne bolesti, hipertenzije, koronarne bolesti i imali anamnezu infarkta miokarda ili karotidne bolesti (p

Dakle, bolesnici s kritičnom ishemijom ekstremiteta koji su uzimali statine imali su značajno manje velikih kardiovaskularnih događaja i amputacija ekstremiteta prema rezultatima navedenog retrospektivnog istraživanja. Rizik ukupne smrtnosti i amputacije ekstremiteta također je bio upola niži u bolesnika na terapiji statinima (omjer izgleda 0,53).

Navedeno dodatno potkrepljuje dokaze koji podupiru smjernice o primjeni statina za sve bolesnike s perifernom arterijskom bolesti, uključujući i one u uznapredovalim stadijima. Zanimljivo je uočiti iz ove retrospektivne unicentrične studije da agresivna terapija statinima ne samo da smanjuje rizik za infarkt miokarda, moždani udar i smrtni ishod, već smanjuje i broj amputacija u uznapredovaloj perifernoj bolesti. Loše je što je samo 65% bolesnika primalo statin u terapiji, iako smjernice preporučuju njihovu rutinsku primjenu u bolesnika s PAB. Buduće studije trebat će dati odgovor o ciljnim vrijednostima LDL-kolesterola u ovoj skupini bolesnika visokog rizika.

Rezultati navedenih istraživanja koji pokazuju da samo 60-65% bolesnika s uznapredovalom simptomatskom perifernom arterijskom bolesti uzima statinsku terapiju, pokazuje koliko još moramo raditi na optimizaciji liječenja navedene populacije bolesnika, koja se u pogledu medikamentne terapije ne bi trebala značajnije razlikovati prema bolesnicima s koronarnom bolesti.

Usprkos smjernicama, rutinska primjena statina u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti je značajno rjeđa u odnosu na bolesnike s koronarnom bolesti. Heart Protection Study istraživanjem obuhvaćeno je više od 20. 000 bolesnika sa ili bez poznate periferna arterijske bolesti te je istraživan učinak statina na ishod bolesti. Relativno smanjenje rizika prvog vaskularnog događaja iznosilo je 16%, neovisno o vrijednosti ulaznog LDL kolesterola. Pojedine su studije pokazale poboljšanje funkcionalnog kapaciteta u bolesnika s intermitentnim klaudikacijama uz terapiju statinima. Cochrane baza podataka pokazala je da terapija statinima poboljšava 6-minutni test hodanja i produljuje crtu bezbolnog hoda u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti. No mehanizmi navedenog učinka nisu u potpunosti razjašnjeni.

Na osnovu navedenih istraživanja pokazano je da terapija statinima u bolesnika sa simptomatskom uznapredovalom perifernom arterijskom bolesti ne samo smanjuje rizik infarkta miokarda, moždanog udara i smrtnog ishoda, već i rizik amputacija. Razočarava činjenica da usprkos jasnim preporukama, više od 1/3 bolesnika s perifernom arterijskom bolesti nije primala terapiju statinima.

Navedeni rezultati ukazuju na potrebu podizanja svijesti o primjeni statina u bolesnika s perifernom arterijskom bolesti, kako među kardiolozima, angiolozima, vaskularnim kirurzima, neurolozima te liječnicima obiteljske medicine. Buduća će istraživanja dati odgovore o mogućoj koristi primjene viših doza statina, kao i vrsti statina, te odrediti biološke puteve koji bi objasnili pozitivne učinke statina u navedenoj populaciji bolesnika.

Literatura

Aung PP, Maxwell HG, Jepson RG, Price JF, Leng GC. Lipid-lowering for peripheral arterial disease of the lower limb. Cochrane Database Syst Rev. 2007 Oct 17;(4):CD000123.

Westin GG, Armstrong EJ, Bang H, Yeo KK, Anderson D, Dawson DL, Pevec WC, Amsterdam EA, Laird JR.Association between statin medications and mortality, major adverse cardiovascular event, and amputation-free survival in patients with critical limb ischemia. J Am Coll Cardiol. 2014 Feb 25;63(7):682-90. doi: 10.1016/j.jacc.2013.09.073.

Kumbhani DJ, Steg PG, Cannon CP, Eagle KA, Smith SC Jr, Goto S, Ohman EM, Elbez Y, Sritara P, Baumgartner I, Banerjee S, Creager MA, Bhatt DL; REACH Registry Investigators.Statin therapy and long-term adverse limb outcomes in patients with peripheral artery disease: insights from the REACH registry. Eur Heart J. 2014 Nov 1;35(41):2864-72. doi: 10.1093/eurheartj/ehu080.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

CT urografija

Kako izliječiti urinarnu infekciju koja se stalno ponavlja?

Alergija na sunce

Zaštita kože tijekom ljeta: savjeti za pametno sunčanje

Ljetni mjeseci su nam pred vratima, vrijeme kada više boravimo na otvorenom. Odjeća postaje sve oskudnija pa je koža jače izložena sunčevim zrakama što na njoj može napraviti određene promjene. Boravak na otvorenom je pozitivan za zdravlje, no pretjerano izlaganje sunčevim zrakama koje vodi u opekline ili u oštećenje kože nije nikako prihvatljivo. Normalno je […]

Alzheimerova bolest

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

AH

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Bubreg

Mokraćni mjehur – funkcije i inervacija

Iako bi se površnim opažanjem moglo zaključiti kako mokraćni mjehur većinom vremena miruje i ne radi ništa, dok se ne pojavi potreba za mokrenjem, bila bi to sasvim kriva konstatacija. Glavne su funkcije, u najkraćem, pohrana urina i sam akt mokrenja. Te funkcije mokraćni mjehur obavlja 24 sata dnevno – dakle, cijeli život neprekidno. Ogromnu […]

Glavić penisa

Molim Vas savjet za osjetljivost glavića penisa

Iz iste kategorije

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Sport i prirođene srčane greške

Tjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Kardiologija

Ljubazno molim pojašnjenje nalaza radiologa

Kardiologija

Možete li mi objasniti nalaz RTG srca i pluća?

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Kardiologija

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 1. dio

prestati pušiti, slijediti preporuke o zdravim životnim navikama, sistolički arterijski tlak < 160mmHg osobama bez poznate srčanožilne bolesti, osobama s poznatom srčanožilnom bolešću, osobama s posebnim zdravstvenim poteškoćama (prisutna šećerna bolest ili kronična bubrežna bolest) Procjenu srčanožilnog rizika obavlja liječnik koristeći određene modele i izračune uzimajući u obzir dob, visinu arterijskog tlaka, razinu kolesterola, pušenje, […]

Kardiologija

Bolesti srčanih zalistaka – 2. dio

Evaluaciju bolesnika s BSZ obuhvaća postavljanje dijagnoze bolesti, procjenu njezine težine i daljnju prognozu bolesti. O tome ovisi i daljnje terapijsko postupanje. Konačnu odluku o daljnjem konzervativnom ili invazivnom operativnom liječenju, odluku donosi kardiološki tim kojeg čine kardiolog, kardiokirurg, anesteziolog, te po potrebi i drugi specijalisti. Ovakvi timovi su neophodni kod visokorizičnih bolesnika ili onih […]