Depresija u Parkinsonovoj bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Parkinsonova bolest i depresija često su združene, bilo da se depresija javlja premorbidno (mjesecima pa i godinama prije prvih motoričkih simptoma Parkinsonove bolesti) ili komorbidno-saznanjem o dijagnozi ili razvojem same bolesti…

Parkinsonova bolest i depresija često su združene, bilo da se depresija javlja premorbidno (mjesecima pa i godinama prije prvih motoričkih simptoma Parkinsonove bolesti) ili komorbidno-saznanjem o dijagnozi ili razvojem same bolesti.

Depresivni simptomi pojavljuju se u različitom stupnju, barem povremeno,  u otprilike polovice bolesnika  s Parkinsonovom bolešću i jedan su od najčešćih nemotoričkih simptoma bolesti. Postoji sve više dokaza da je depresija posljedica neurodegenerativnih procesa same bolesti, a ne samo reakcija na stres i invalidnost. Dokazano je da je stopa depresije u ovih bolenika viša u odnosu na bolesnike koji imaju druga oštećenja istog stupnja. Dijagnoza depresije predstavlja izazov zbog sličnost simptoma depresije i osnovne bolesti. Zbog toga depresija u Parkinsonovoj bolesti, na žalost,  često ostaje nedijagnosticirana i neliječena. Naime, taj tzv ”sindrom preklapanja” simptoma depresije i Parkinsonove bolesti  nastaje stoga što neki simptomi Parkinsnove bolesti mogu ”imitirati” depresiju. Dio bolesnika tako opisuje simptome koji su primarno slika osnovne neurološke bolesti jednako kao i simptome depresije-usporenost, apatija, opća slabost, sindrom kroničnog umora, poremećaji spavanja i dr. U nekih bolesnika potrebno je liječenje antidepresivima, uz pažljiv odabir lijeka. Nužno je usmjeriti fokus na bolje razumijevanje etiologije, kliničke manifestacije, dijagnozu i liječenje depresije u Parkinsonovoj bolesti, jer  ona predstavlja velik problem za bolesnika, a i obitelj, obzirom da značajno umanjuje kvalitetu života i može pogoršavati osnovnu  bolest.

Recentna istraživanja pokazuju da je učestalost depresije ”major”, tj. teške depresije  u Parkinsonovoj bolesti oko 5-20%, dok je  tzv. ”non-major” depresija  prisutna u ostalih oko 10-30% bolesnika, što čini ukupnu učestalost depresije u bolesnika s Parkinsonovom bolešću oko 15-50%.

Prema međunarodnoj klasifikaciji bolesti Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders IV-Text Revision (DSM-IV-TR) kriteriji za postavljanje dijagnoze ”velike” depresije su sniženo raspoloženje, smanjenje interesa i zadovoljstva, gubitak ili porast tjelesne težine, poremećaj spavanja, psihomotorni poremećaji, gubitak energije, osjećaj krivnje, slaba koncentracija, suicidalne ideje.

Depresija u Parkinsonovoj bolesti može biti komorbiditetna (zasebna bolest), ali i Parkinsonovom bolešću ”inducirana” depresija, kao i Parkinsonovom bolešću ”trigerirana” depresija. Naime, u nekih bolesnika depresija se javlja egzogeno, nakon saznanja o dijagnozi kronične progresivne bolesti, za koju za sada postoji samo simptomatsko liječenje, dok u nekih Parkinsonova bolest predstavlja ”otponac” za pojavu simptoma depresije.

Čimbenici rizika za nastanak depresije u Parkinsonovoj bolesti su: ranija osobna i obiteljska anamneza depresije, nastup bolesti u mlađoj dobi, atipični parkinsonizam, psihijatrijski komorbiditet (kognitivno oštećenje, psihoza, anksioznost, apatija, insomnija i dr.) te prisutnost tzv. ”sindroma kroničnog umora”.

Prepoznavanje simptoma depresije u bolesnika s Parkinsonovom bolešću vrlo je važno, za što su potrebni temeljiti auto i heteroanamnestički podaci (od bolesnika i obitelji tj. njegovatelja), ispunjavanje adekvatnih upitnika te kada je potrebno konzultacija psihijatra. Svakom bolesniku neophodna je potpora (”support”)  liječnika i obitelji, a veliku važnost ima edukacija i savjetovanje, uključenje u specijalizirane udruge i grupe potpore. Uz redovitu tjelovježbu, šetnju, preporuča se i bavljenje drugim aktivnostima, kao što su joga, meditacija, thai chi, ples (posebice tango), muzikoterapija (Mozartova ”Mala noćna muzika”, Beethovenova  V, VII-drugi stavak, IX simfonija i dr.).

Dobrom  medikamentnom kontrolom osnovne bolesti i fizikalnom terapijom te redovitom tjelovježbom, u većine bolesnika značajno se poboljšavaju i simptomi depresije. Postoje naznake da dopaminski agonisti (lijekovi koji se koriste u liječenju Parkinsonove bolesti) imaju antidepresivni učinak. Ukoliko su simptomi depresije izraženi i perzistentni neophodno je uvođenje antidepresiva.

Studije o učinkovitosti, izboru, indikacijama i eventualnim kontaindikacijama u izboru antidepresiva u Parkinsonovoj bolesti još uvijek su bez preciznih i jednoznačnih preporuka, no u izboru je potrebno poštivati poznata načela.

Obzirom na potencijalne nuspojave, primarno kardiotoksičnost, triciklički antidepresivi su praktički opsolentni u terapiji depresije u ovoj bolesti, iako njihov antikolinergički učinak pozitivno djeluje na smanjenje simptoma Parkinsonove bolesti.

Bupropion, dualni inhibitor ponovne pohrane noradrenalina i dopamina pokazao se učinkovitim antidepresivom u Parkinsonovoj bolesti prema nekim istraživanjima, no potrebne su dodatne potvrde.

Tetraciklički antidepresiv mirtazapin, po nekim istraživanjima ima učinak na smanjenje tremora u ekstrapiramidnim bolestima te na redukciju diskinezija. To ga, a uzimajući u obzir i njegov utjecaj na tjelesnu težinu, može činiti lijekom izbora u bolesnika s Parkinsonovom bolešću i depresijom, koji, primjerice, zbog jakih diskinezija i gastrointestinalnih smetnji, kao i depresije, imaju izrazito nisku tjelesnu težinu. Kod propisivanja važno je razmotriti ostalu antiparkinsonsku terapiju, obzirom na potencijalne interakcije i kontraindikacije zajedničke primjene.

S druge strane, obzirom na suprotan učinak bupropiona na tjelesnu težinu, ovaj bi antidepresiv mogao biti lijekom izbora u pretilih bolesnika s Parkinsonovom bolešću i depresijom, što sve ukazuje na  važnost multidisciplinarnog, multifaktorijalnog i individualnog pristupa izboru antidepresiva. Nadalje, važno je naglasiti da se neki antidepresivi, primjerice inhibitori monoamino oksidaze A (MAO-A) ne smiju primjenjivati  u bolesnika s Parkinsonovom bolešću koji već dobivaju slične lijekove (MAO-B inhibitore), zbog potencijalnih interakcija i nuspojava. Također, neki antidepresivi, primjerice fluoksetin i fluvoksamin ne smiju se davati istodobno sa selektivnim inhibitorima MAO-B-lijekovima koji se korite u liječenju Parkinsonove bolesti. Iako ima navoda da neki inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) mogu izazvati ili agravirati parkinsonizam, neke studije i iskustva ukazuju na korist od primjene ovih lijekova, bez značajnih nuspojava (primjerice sertralin, paroksetin, escitalopram, citalopram i dr.), no potrebne su precizne i klinički kontrolirane studije.

Sve navedeno ukazuje na važnost ranog prepoznavanja simptoma depresije u Parkinsonovoj bolesti i primjenu odgovarajućeg liječenja, uz poštivanje principa ”personalizirane” medicine temeljene na dokazima, tj. prilagođene svakom bolesniku.

Literatura

  • Telarović S, Telarović I, Begić D. Parkinsonova bolest i depresija. Socijalna psihijatrija 2011;39:243-8.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Krmeljave oči – povezanost s arahnoidnom cistom?

Depresija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Rapoloženje

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Psihoza

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Dioptrija

Smetnje vida

Iz iste kategorije

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]