Ishemijski moždani udar

Moždani udar je bolest arterija mozga. Nastaje kada je krvna žila koja prenosi kisik i hranjive tvari u mozak blokirana ugruškom ili kada dođe do puknuća stijenke. Kada se to dogodi, dio mozga ne može dobiti potrebnu krv i kisik i kao posljedica nedostatne opskrbe krvi moždane stanice umiru. Vodeći je uzrok invaliditeta i smrtnosti u razvijenom svijetu.

Koje su vrste moždanog udara?

Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji ometa dotok krvi u mozak (ishemijski moždani udar) ili pucanjem stijenke krvne žile (hemoragijski moždani udar). TIA (prolazni ishemijski napad) uzrokovan je ugruškom koji se vrlo brzo razgradi i zbog toga su simptomi prolazni. Većina moždanih udara (87%) događa se zbog suženja ili začepljenja krvnih žila s masnim naslagama koje se nazivaju plak. Ovo dovodi do prekida protoka krvi u moždane stanice. Visoki krvni tlak je vodeći čimbenik rizika za ishemijski moždani udar.

Jesu li svi ishemijski moždani udari isti?

Postoje dvije glavne vrste ishemijskog moždanog udara.

  1. Ishemijski moždani udar uzrokovan ugruškom (tromb) u arteriji koja vodi do mozga. Ugrušak blokira protok krvi. Krvni ugrušci se obično stvaraju u arterijama koje su već oštećene plakom.
  2. Ishemijski moždani udar koji je uzrokovan ugruškom koji je došao s nekog drugog mjesta (embolus). Embolus je formiran na drugom mjestu (obično u srcu ili arterijama vrata). Ugrušci se prenose krvotokom i mogu začepiti krvnu žilu u mozgu. Vodeći uzrok embolije je nepravilan rad srca koji se naziva fibrilacija atrija.

Rizični čimbenici za ishemijski moždani udar

Čimbenici rizika su osobine i životne navike koje povećavaju šanse za bolest. Korekcija čimbenika rizika je prvi korak u prevenciji moždanog udara a prevencija je najučinkovitiji način liječenja. 80 posto moždanih udara može se spriječiti.

Čimbenici rizika za ishemijski moždani udar su:

• Visoki krvni tlak

• Pušenje

• Šećerna bolest

Visoke razine glukoze mogu oštetiti krvne žile tijela, povećavajući mogućnost moždanog udara.

• Visok kolesterol

 Visoki kolesterol povećava rizik od začepljenja arterija.

• Tjelesna neaktivnost i pretilost

• Karotidna ili druga arterijska bolest

• Prolazni ishemijski napadi (TIA)

Prepoznavanje i liječenje TIA može smanjiti rizik od velikog moždanog udara. TIA izaziva simptome slične moždanom udaru koji su prolazni.

• Fibrilacija atrija ili druga bolest srca

U fibrilaciji atrija srčana akcija je aritmična što može dovesti do stvaranja ugrušaka, povećavajući rizik od moždanog udara. U bolesnika s fibrilacijom atrija rizik od moždanog udara povećan je pet puta.

• Određeni poremećaji krvi

Visok broj crvenih krvnih stanica povećava vjerojatnost stvaranja ugrušaka, povećavajući rizik od moždanog udara.

• Pretjerani unos alkohola

Konzumacija više od jednog pića dnevno za žene ili više od dva pića dnevno za muškarce može povisiti krvni tlak.

• Ilegalna uporaba droga

Droge uključujući kokain, ekstazi, amfetamini i heroin povezane su s povećanim rizikom od moždanog udara.

Kako se dijagnosticira ishemijski moždani udar?

Ishemijski moždani udar se dijagnosticira na temelju specifičnih podataka i fizikalnog i neurološkog pregleda. Od dijagnostičkih pretraga radi se EKG, laboratorijske (krvne) pretrage i snimke mozga (CT; kompjutorizirana tomografija ili MR; magnetska rezonanca).

Kako se liječi ishemijski moždani udari?

Akutno liječenje je trenutačno liječenje koje se provodi neposredno nakon moždanog udara. Cilj akutnog liječenja je smanjiti ozljedu mozga na način da se vrati protok krvi u dio mozga gdje je bila blokada. Koristi se lijek za razbijanje ugrušaka koji se zove alteplaza (IV r-tPA). Ovim načinom liječenja može se smanjiti invaliditet od moždanog udara. Da bi se ovo liječenje moglo uspješno primijeniti potrebno je da se moždani udar liječi unutar 3 do 4,5 sata od pojave prvih simptoma moždanog udara.

U bolesnika kod kojih je veliki krvni ugrušak uzrok moždanog udara alteplaza možda neće biti u mogućnosti potpuno ih otopiti. U tih bolesnika može se primijeniti drugi postupak koji se naziva mehanička trombektomija. U bolesnika s velikim ugrušcima u arteriji ovaj postupak bi se trebao obaviti što je prije moguće unutar 24 sata od pojave simptoma moždanog udara. Kako bi se uklonio ugrušak uvodi se kateter (tanka cjevčica) kroz arteriju u preponama sve do mjesta začepljene arterije u mozgu gdje se mehanički uklanja ugrušak.

Osim akutnog liječenja moždanog udara vrlo je bitno djelovati na prevenciju, odnosno spriječiti pojavu drugog moždanog udara. Naime brojne znanstvene studije su pokazale da kad netko ima moždani udar, u opasnosti je od drugog. Nakon što se identificiralo što je uzrokovalo moždani udar, odnosno koji su rizični čimbenici potrebno je započeti s tretmanima i postupcima prevencije slijedećeg moždanog udara.

To se postiže:

• Lijekovima poput acetilsalicilatne kiseline (ASK) i klopidogrela (antiagregacijska terapija) koji ometaju sposobnost krvi da se zgruša. Ovo može igrati važnu ulogu u sprječavanje moždanog udara.

• Karotidna endarterektomija je zahvat u kojem se začepljenje žile (masni plak) odstranjuje kirurški iz karotidne arterije na vratu. Ovaj postupak je indiciran kod ljudi koji imaju značajno suženje krvne žile odnosno hemodinamski značajnu stenozu.

Ponekad je moždani udar prvi znak da osoba ima druge zdravstvene probleme, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, fibrilacije atrija (poremećaj srčanog ritma) ili druge vaskularne bolesti. Ako se bilo što od toga dijagnosticira potrebno je provesti odgovarajuće liječenje kako bi se smanjili čimbenici rizika za moždani udar.

Mozak je iznimno složen organ koji kontrolira razne tjelesne funkcije. Ako dođe do moždanog udara i protok krvi ne može doći do regije koja kontrolira određenu tjelesnu funkciju, taj dio tijela neće funkcionirati i može zaostati trajni deficit.

Moždani udar je jedan od glavnih uzrokova invaliditeta i mortaliteta u razvijenim zemljama. Vrlo je bitno rano prepoznati simptome moždanog udara jer je liječenje u akutnoj fazi vrlo učinkovito i daje mogućnost bolesnicima za potpuni oporavak. Neovisno o tome ne treba zanemariti da je prevencija najučinkovitiji oblik liječenja te je bitno djelovati na prevenciju; tj. sprečavanje razvoja moždanog udara liječeći pravodobno čimbenike rizika koji mogu dovesti do ovog teškog stanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Moždani udar

Molim Vas savjet za majku koja je nedavno imala moždani udar

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Hemoragijski moždani udar

Hemoragijski moždani udar

Moždani udar koji dovodi do krvarenja naziva se hemoragijski moždani udar. Ovaj tip moždanog udara često se manifestira simptomima glavobolje, mučnine i povraćanja. Hemoragijski moždani udari čine oko 13% slučajeva svih moždanih udara. Uzrokuje ih oslabljena krvna žila koja pukne i krvari u okolni mozak ili u područje između mozga i ovojnica. Nakupljena krv također […]

Moždani udar

Začepljenje arterije – može li se to operirati?

Istraživanje

Soli s malo natrija sprječavaju srčane i moždane udare

Najnovija istraživanja potvrđuju da prekomjeran unos soli uzrokuje oko 1.6 milijuna smrtnih slučajeva u svijetu svake godine. Četiri od pet ovih smrtnih slučajeva događaju se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, a gotovo polovica umrlih su mlađi od 70 godina. U većini zemalja, prema dostupnim podacima, dnevni unos soli daleko je iznad gornje granice od […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Neurologija

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Je li slabija memorija neurološki problem?