Ishemijski moždani udar

Moždani udar je bolest arterija mozga. Nastaje kada je krvna žila koja prenosi kisik i hranjive tvari u mozak blokirana ugruškom ili kada dođe do puknuća stijenke. Kada se to dogodi, dio mozga ne može dobiti potrebnu krv i kisik i kao posljedica nedostatne opskrbe krvi moždane stanice umiru. Vodeći je uzrok invaliditeta i smrtnosti u razvijenom svijetu.

Koje su vrste moždanog udara?

Moždani udar može biti uzrokovan ugruškom koji ometa dotok krvi u mozak (ishemijski moždani udar) ili pucanjem stijenke krvne žile (hemoragijski moždani udar). TIA (prolazni ishemijski napad) uzrokovan je ugruškom koji se vrlo brzo razgradi i zbog toga su simptomi prolazni. Većina moždanih udara (87%) događa se zbog suženja ili začepljenja krvnih žila s masnim naslagama koje se nazivaju plak. Ovo dovodi do prekida protoka krvi u moždane stanice. Visoki krvni tlak je vodeći čimbenik rizika za ishemijski moždani udar.

Jesu li svi ishemijski moždani udari isti?

Postoje dvije glavne vrste ishemijskog moždanog udara.

  1. Ishemijski moždani udar uzrokovan ugruškom (tromb) u arteriji koja vodi do mozga. Ugrušak blokira protok krvi. Krvni ugrušci se obično stvaraju u arterijama koje su već oštećene plakom.
  2. Ishemijski moždani udar koji je uzrokovan ugruškom koji je došao s nekog drugog mjesta (embolus). Embolus je formiran na drugom mjestu (obično u srcu ili arterijama vrata). Ugrušci se prenose krvotokom i mogu začepiti krvnu žilu u mozgu. Vodeći uzrok embolije je nepravilan rad srca koji se naziva fibrilacija atrija.

Rizični čimbenici za ishemijski moždani udar

Čimbenici rizika su osobine i životne navike koje povećavaju šanse za bolest. Korekcija čimbenika rizika je prvi korak u prevenciji moždanog udara a prevencija je najučinkovitiji način liječenja. 80 posto moždanih udara može se spriječiti.

Čimbenici rizika za ishemijski moždani udar su:

• Visoki krvni tlak

• Pušenje

• Šećerna bolest

Visoke razine glukoze mogu oštetiti krvne žile tijela, povećavajući mogućnost moždanog udara.

• Visok kolesterol

 Visoki kolesterol povećava rizik od začepljenja arterija.

• Tjelesna neaktivnost i pretilost

• Karotidna ili druga arterijska bolest

• Prolazni ishemijski napadi (TIA)

Prepoznavanje i liječenje TIA može smanjiti rizik od velikog moždanog udara. TIA izaziva simptome slične moždanom udaru koji su prolazni.

• Fibrilacija atrija ili druga bolest srca

U fibrilaciji atrija srčana akcija je aritmična što može dovesti do stvaranja ugrušaka, povećavajući rizik od moždanog udara. U bolesnika s fibrilacijom atrija rizik od moždanog udara povećan je pet puta.

• Određeni poremećaji krvi

Visok broj crvenih krvnih stanica povećava vjerojatnost stvaranja ugrušaka, povećavajući rizik od moždanog udara.

• Pretjerani unos alkohola

Konzumacija više od jednog pića dnevno za žene ili više od dva pića dnevno za muškarce može povisiti krvni tlak.

• Ilegalna uporaba droga

Droge uključujući kokain, ekstazi, amfetamini i heroin povezane su s povećanim rizikom od moždanog udara.

Kako se dijagnosticira ishemijski moždani udar?

Ishemijski moždani udar se dijagnosticira na temelju specifičnih podataka i fizikalnog i neurološkog pregleda. Od dijagnostičkih pretraga radi se EKG, laboratorijske (krvne) pretrage i snimke mozga (CT; kompjutorizirana tomografija ili MR; magnetska rezonanca).

Kako se liječi ishemijski moždani udari?

Akutno liječenje je trenutačno liječenje koje se provodi neposredno nakon moždanog udara. Cilj akutnog liječenja je smanjiti ozljedu mozga na način da se vrati protok krvi u dio mozga gdje je bila blokada. Koristi se lijek za razbijanje ugrušaka koji se zove alteplaza (IV r-tPA). Ovim načinom liječenja može se smanjiti invaliditet od moždanog udara. Da bi se ovo liječenje moglo uspješno primijeniti potrebno je da se moždani udar liječi unutar 3 do 4,5 sata od pojave prvih simptoma moždanog udara.

U bolesnika kod kojih je veliki krvni ugrušak uzrok moždanog udara alteplaza možda neće biti u mogućnosti potpuno ih otopiti. U tih bolesnika može se primijeniti drugi postupak koji se naziva mehanička trombektomija. U bolesnika s velikim ugrušcima u arteriji ovaj postupak bi se trebao obaviti što je prije moguće unutar 24 sata od pojave simptoma moždanog udara. Kako bi se uklonio ugrušak uvodi se kateter (tanka cjevčica) kroz arteriju u preponama sve do mjesta začepljene arterije u mozgu gdje se mehanički uklanja ugrušak.

Osim akutnog liječenja moždanog udara vrlo je bitno djelovati na prevenciju, odnosno spriječiti pojavu drugog moždanog udara. Naime brojne znanstvene studije su pokazale da kad netko ima moždani udar, u opasnosti je od drugog. Nakon što se identificiralo što je uzrokovalo moždani udar, odnosno koji su rizični čimbenici potrebno je započeti s tretmanima i postupcima prevencije slijedećeg moždanog udara.

To se postiže:

• Lijekovima poput acetilsalicilatne kiseline (ASK) i klopidogrela (antiagregacijska terapija) koji ometaju sposobnost krvi da se zgruša. Ovo može igrati važnu ulogu u sprječavanje moždanog udara.

• Karotidna endarterektomija je zahvat u kojem se začepljenje žile (masni plak) odstranjuje kirurški iz karotidne arterije na vratu. Ovaj postupak je indiciran kod ljudi koji imaju značajno suženje krvne žile odnosno hemodinamski značajnu stenozu.

Ponekad je moždani udar prvi znak da osoba ima druge zdravstvene probleme, poput visokog krvnog tlaka, dijabetesa, fibrilacije atrija (poremećaj srčanog ritma) ili druge vaskularne bolesti. Ako se bilo što od toga dijagnosticira potrebno je provesti odgovarajuće liječenje kako bi se smanjili čimbenici rizika za moždani udar.

Mozak je iznimno složen organ koji kontrolira razne tjelesne funkcije. Ako dođe do moždanog udara i protok krvi ne može doći do regije koja kontrolira određenu tjelesnu funkciju, taj dio tijela neće funkcionirati i može zaostati trajni deficit.

Moždani udar je jedan od glavnih uzrokova invaliditeta i mortaliteta u razvijenim zemljama. Vrlo je bitno rano prepoznati simptome moždanog udara jer je liječenje u akutnoj fazi vrlo učinkovito i daje mogućnost bolesnicima za potpuni oporavak. Neovisno o tome ne treba zanemariti da je prevencija najučinkovitiji oblik liječenja te je bitno djelovati na prevenciju; tj. sprečavanje razvoja moždanog udara liječeći pravodobno čimbenike rizika koji mogu dovesti do ovog teškog stanja.

Imate pitanje vezano uz vaše zdravlje? Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Pitajte liječnika