Kako dijagnosticirati demenciju?

Ne postoji jedinstveni dijagnostički test koji može utvrditi uzrok demencije. Demencija opisuje skupinu simptoma koji uključuju probleme s pamćenjem, razmišljanjem, govorom i promjene raspoloženja i ponašanja.Ovi simptomi su prisutni u znatnoj mjeri tako da ometaju bolesnika u svakodnevnim aktivnostima i čine ga ovisnim o pomoći okoline.

Liječnici koriste različite pristupe i alate kako bi pomogli u postavljanju dijagnoze. Iako liječnici gotovo uvijek mogu utvrditi ima li osoba demenciju, može biti teško identificirati točan uzrok. Dijagnoza uzroka demencije počiva na: povijesti bolesti, rezultatima testova kognitivnog statusa, fizikalnom i neurološkom pregledu i različitim dijagnostičkim testovima.

  1. Povijest bolesti

Tijekom medicinskog pregleda liječnik će uzeti podatke o početku kognitivnih promjena i promjena u ponašanju. Također su bitni podaci o prošlim medicinskim problemima, kao i o svim lijekovima koje bolesnik uzima. Bitni su i podaci o upotrebi alkohola i životnim navikama.

2. Fizikalni pregled

Može pomoći u prepoznavanju zdravstvenih problema koji mogu uzrokovati simptome demencije. Uobičajeni uzroci simptoma sličnih demenciji su depresija, neliječena sleep apneja, delirij, nuspojave lijekova, problemi sa štitnjačom i nedostatak određenih vitamina. Ova stanja se mogu preokrenuti liječenjem.

3. Neurološki pregled

Tijekom neurološkog pregleda neurolog će pomno procijeniti znakove koji mogu signalizirati moždani udar, Parkinsonovu bolest, tumore mozga, i drugih stanja koja mogu narušiti pamćenje ili razmišljanje.

4. Testovi kognitivnog statusa

Testiranje kognitivnog statusa procjenjuje sposobnost pamćenja, razmišljanja i jednostavnog rješavanja problema. Neki testovi su kratki, dok drugi mogu biti vremenski intenzivniji i složeniji. Opsežnije testove mentalnog kognitivnog statusa često radi neuropsiholog za procjenu izvršnih funkcija, prosuđivanja, pažnje i jezika.

Takvi testovi daju opću sliku da li je osoba:

  • Svjesna simptoma
  • Zna datum, vrijeme i gdje se nalazi
  • Može zapamtiti kratki popis riječi, slijediti upute i napraviti jednostavne izračune

Mini-Mental State Exam (MMSE) i Mini-Cog test su dvije najčešće korištene procjene. Tijekom MMSE, liječnik postavlja pacijentu niz pitanja namijenjenih testiranju niza svakodnevnih mentalnih vještina. Maksimalni MMSE rezultat je 30 bodova. Rezultat od 20 do 24 ukazuje na blagu demenciju, od 13 do 20 na umjerenu demenciju, a manje od 12 na tešku demenciju. U prosjeku, MMSE rezultat osobe s Alzheimerom opada za oko dva do četiri boda svake godine.

Tijekom Mini-Cog-a, od osobe se traži da izvrši dva zadatka: Zapamti i nekoliko minuta kasnije ponovi nazive tri uobičajena predmeta. Nacrta sat koji pokazuje svih 12 brojeva na pravim mjestima i vrijeme koje odredi ispitivač.

Rezultati ovog kratkog testa mogu pomoći liječniku da utvrdi je li potrebna daljnja dijagnostička obrada. Osim probirnih testova postoje i kompjuterizirani kognitivni testovi koji mogu puno detaljnije ispitati svaku kognitivnu funkciju posebno.

5. Genetsko testiranje

Postoje određeni geni koji povećavaju rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Iako su genetski testovi dostupni trenutno se nigdje u svijetu ne preporučuju rutinsko genetsko testiranje na Alzheimerovu bolest.

Geni rizika: APOE-e4 se uglavnom koristi u kliničkim ispitivanjima za identifikaciju ljudi s većim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti. Nošenje ove genske mutacije samo ukazuje na veći rizik; ne ukazuje hoće li osoba razviti Alzheimerovu bolest ili da li osoba ima Alzheimerovu bolest. Genetsko testiranje na APOE-e4 je predmet brojnih kontroverzni.

Testiranje je također dostupno za gene koji uzrokuju autosomno dominantnu Alzheimerovu bolest (ADAD) ili “obiteljsku Alzheimerovu bolest”, rijedak oblik Alzheimerove bolesti koji čini 1 posto ili manje svih slučajeva. Ovaj oblik bolesti obično počinje ranije u životu, ponekad već u 30-im godinama.

6. Snimanje mozga

Snimanje mozga može pomoći u dijagnosticiranju demencije. Standardna medicinska obrada za Alzheimerovu bolest često uključuje strukturalno snimanje s magnetskom rezonancijom (MRI) ili kompjutoriziranom tomografijom (CT). Ovi se testovi prvenstveno koriste za isključivanje drugih stanja koja mogu uzrokovati simptome slične Alzheimerovoj, ali zahtijevaju drugačije liječenje. Strukturna slika može otkriti tumore, moždane udare, oštećenja od teške traume glave i druga stanja.

Tehnologije snimanja donijele su revoluciju u razumijevanju strukture i funkcije mozga. Osim strukturalnih snimaka mozga postoje i funkcionalne snimke (PET CT) koje mogu pokazivati poremećaje metabolizma određenih regija mozga kao i razine beta-amiloida, obilježja Alzheimerove bolesti. Ove tehnike se ne rade rutinski već kod indiciranih bolesnika u kojih dijagnoza demencije nije u potpunosti razriješena.

7. Analiza cerebrospinalnog likvora

Alzheimerovu bolest karakteriziraju abnormalne nakupine proteina zvanih amiloid i tau u mozgu. Te se promjene ogledaju u razinama bjelančevina u likvoru, pa lumbalna punkcija može pokazati da li je mozak zahvaćen Alzheimerovom bolešću. Osim u Alzheimerovoj bolesti analiza cerebrospinalnog likvora je izuzetno bitna u infekcijama mozga kao i u nekim drugim bolestima koje zahvaćaju mozak. Cerebrospinalna tekućina se dobiva tehnikom lumbalne punkcije i primarno se radi u bolesnika u kojih dijagnoza demencije nije u potpunosti razriješena.

Rano otkrivanje uzroka demencije je važno jer se neki uzroci mogu liječiti. Iako se uzroci demencije poput Alzheimerove bolesti ne mogu izliječiti mogu se liječiti tegobe na načine koji mogu poboljšati funkcioniranje i kvalitetu života te usporiti stopu pogoršanja simptoma.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Blaga ventrikulomegalija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Alzheimerova bolest

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Masna konverzija koštane srži

Molim Vaše mišljenje za moj MR nalaz mozga

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

CT mozga

Možete li mi očitati CT mozga?

Alzheimerova bolest

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Perinatalne hipoksično-ishemijske ozljede

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Molim Vas da mi pojasnite MR nalaz mozga

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]