Kako skrbiti za bolesnike koji boluju od amiotrofične skleroze

Amiotrofična lateralna skleroza je bolest nepoznatog uzroka koja zahvaća živčane stanice zadužene za motoričke funkcije. U početku bolesti simptomi koji se javljaju su neprimjetni i zbog toga često zanemareni. Tijek bolesti je progresivan, obilježen progresivnom slabošću mišića ekstremiteta ali i mišića odgovornih za disanje, govor i gutanje. Skrb za bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom zahtijeva sveobuhvatan pristup koji se bavi i fizičkim i emocionalnim potrebama bolesnika. Amiotrofična lateralna skleroza je progresivna i izazovna bolest, stoga su pružanje potporne njege i stvaranje ugodnog okruženja ključni. Liječenje amiotrofične lateralne skleroze je često individualizirano i prilagođeno specifičnim potrebama bolesnika i stadiju bolesti. Iako ne postoji lijek za amiotrofičnu lateralnu sklerozu, koriste se različite intervencije i terapije za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života.

Farmakološka terapija

Farmakoterapija za amiotrofičnu lateralnu sklerozu ima za cilj kontrolirati simptome, usporiti napredovanje bolesti i poboljšati ukupnu kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji. Važno je napomenuti da iako su neki lijekovi odobreni za liječenje određenih aspekata bolesti, ne postoji lijek za tu bolest. Riluzol je prvi i najrašireniji lijek odobren za liječenje amiotrofične lateralne skleroze. Djeluje tako da inhibira oslobađanje glutamata, neurotransmitera koji može pridonijeti oštećenju motoričkih neurona kada je prisutan u prekomjernim količinama. Pokazalo se da riluzol usporava napredovanje bolesti kod nekih bolesnika. Također može pomoći u poboljšanju snage i funkcije mišića do određene mjere.

Osim riluzola propisuju se različiti lijekovi za kontrolu specifičnih simptoma bolesti.

– povećana ukočenost mišića liječi se mišićnim relaksansima poput baklofena i tizanidina. Oni se mogu se koristiti za ublažavanje povećane ukočenosti mišića (spastičnost).

– ublažavanje boli nesteroidnim protuupalnim lijekovima ili drugim lijekovima protiv bolova mogu pomoći u smanjenju boli koja je povezana s grčevima mišića, bolovima u zglobovima ili drugim izvorima boli.

– kontrola slinjenja. Lijekovi poput injekcija botulinum toksina mogu se koristiti za smanjenje prekomjernog slinjenja ( salivacije), simptoma koji često imaju bolesnici s amiotrofičnom lateralnom sklerozom.

Fizikalna terapija

Za bolesnike s amiotrofičnom lateralnom sklerozom važno je započeti s fizikalnom terapijom što je ranije moguće i nastaviti s redovitim vježbanjem kako bi se maksimizirale koristi. Smjernice i stručnost fizikalnog terapeuta, zajedno s dosljednim naporima, mogu pomoći bolesnicima da održe svoju fizičku funkciju i kvalitetu života što je dulje moguće. Fizikalni terapeuti osmišljavaju prilagođene programe vježbanja za održavanje mišićne snage, fleksibilnosti zglobova i ukupne fizičke funkcije. Ove vježbe mogu pomoći odgoditi propadanje mišića i poboljšati pokretljivost. Fizioterapeut će osmisliti prilagođenu rutinu vježbi koja cilja na određene skupine mišića i usredotočuje se na održavanje snage i fleksibilnosti. Vježbe mogu uključivati trening otpora, istezanje, vježbe raspona pokreta i aktivnosti koje simuliraju dnevne zadatke. Vježbe raspona pokreta pomažu spriječiti ukočenost zglobova i održati fleksibilnost mišića i zglobova. Vježbe jačanja korištenjem tjelesne težine, traka za otpor ili laganih utega, mogu pomoći usporiti atrofiju mišića i održati snagu. Funkcionalni trening može uključivati vježbanje funkcionalnih pokreta kao što je premještanje s jedne površine na drugu, ustajanje sa stolice ili hodanje uz pomoć. Vježbe ravnoteže i koordinacije pomažu poboljšati stabilnost i smanjiti rizik od padova. Vježbe disanja dijafragme mogu pomoći u održavanju respiratorne funkcije i kapaciteta pluća.

Radna terapija

Radni terapeuti usredotočuju se na prilagodbu životnog okruženja i podučavanje tehnikama za promicanje neovisnosti u svakodnevnim aktivnostima, kao što su odijevanje, hranjenje i kupanje. Radna terapija sastavni je dio cjelovite skrbi i podrške koja se pruža osobama s amiotrofičnom lateralnom sklerozom. Radni terapeuti rade s pacijentima kako bi odgovorili na izazove koje nosi bolest i pomažu im održati neovisnost i kvalitetu života. Tehnike i adaptivne strategije podučavaju se kako bi se omogućila veća neovisnost u bitnim zadacima. Podučavaju se strategije kako bi se pojedincima pomoglo uštedjeti energiju i optimizirati korištenje raspoložive snage i pokretljivosti. Važno je uključiti radnu terapiju u ranoj fazi bolesti kako bi se maksimizirale dobrobiti i odgovorilo na potrebe koje se mijenjaju tijekom bolesti.

Govorna terapija

Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti poteškoće s govorom i gutanjem. Logopedi provode vježbe za poboljšanje komunikacije, rješavanje poteškoća s gutanjem i pružaju prehrambenu potporu. Adekvatna prehrana ključna je za bolesnike kako bi održali snagu i razinu energije. Dijetetičari mogu preporučiti prilagodbe prehrane.

Potpora disanju

Kako dišni mišići slabe, bolesnicima može biti potrebna mehanička ventilacija za pomoć pri disanju. Neinvazivne metode, poput dvosmjernog pozitivnog tlaka u dišnim putovima (BiPAP), mogu pomoći u održavanju odgovarajućeg disanja.

Emocionalna i psihološka podrška

Amiotrofična lateralna skleroza može imati dubok utjecaj na mentalno zdravlje. Psiholozi, savjetnici i grupe za podršku mogu pružiti emocionalnu podršku i strategije suočavanja i za bolesnike i za njegovatelje.

Za bolesnike s amiotrofičnom lateralnom sklerozom važno je da blisko surađuju sa svojim zdravstvenim timom, koji može uključivati neurologe, fizijatre, logopede, pulmologe, psihologe, radne terapeute i druge stručnjake, kako bi odredili najprikladniju farmakoterapiju i plan liječenja na temelju njihovih specifičnih potreba i stadija bolesti. Iako farmakoterapija može pomoći u kontroli simptoma i potencijalno usporiti progresiju bolesti, obično se koristi zajedno s drugim oblicima skrbi, kao što su fizikalna terapija, radna terapija, govorna terapija i potporne mjere, kako bi se osiguralo sveobuhvatno podrška bolesnika i održala kvaliteta života.

Do danas ne postoji lijek koji može izliječiti bolest. Određeni lijekovi, poput riluzola, odobreni su za usporavanje napredovanja bolesti i donekle kontroliraju simptome. Unatoč tome što ne postoji lijek koji može izliječiti ovu tešku bolest, multidisciplinarni pristup koji uključuje različite terapije i intervencije može pomoći u kontroli simptoma, poboljšati dobrobit i pružiti prijeko potrebnu podršku bolesnicima i obiteljima pogođenim amiotrofičnom lateralnom sklerozom. Kontinuirana istraživanja i klinička ispitivanja daju nadu za buduća otkrića u liječenju i razumijevanju ovog izazovnog stanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antiepileptici

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Fizikalna terapija

MR križa – molim Vas tumačenje nalaza

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Antipsihotici

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

ALS

Amiotrofična lateralna skleroza

Amiotrofična lateralna skleroza ili ALS, također poznata kao Lou Gehrigova bolest, progresivna je neurodegenerativna bolest koja prvenstveno zahvaća motoričke živčane stanice u mozgu i leđnoj moždini. Ovo stanje dovodi do postupnog i nepovratnog pogoršanja funkcije mišića, uzrokujući slabost i paralizu. Iako trenutno nema lijeka koji može izliječiti ovu bolest, znatni napreci su napravljeni u skrbi […]

Fizikalna terapija

MR križa – molim Vaše stručno mišljenje

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]