Kako skrbiti za bolesnike koji boluju od amiotrofične skleroze

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Amiotrofična lateralna skleroza je bolest nepoznatog uzroka koja zahvaća živčane stanice zadužene za motoričke funkcije. U početku bolesti simptomi koji se javljaju su neprimjetni i zbog toga često zanemareni. Tijek bolesti je progresivan, obilježen progresivnom slabošću mišića ekstremiteta ali i mišića odgovornih za disanje, govor i gutanje. Skrb za bolesnika s amiotrofičnom lateralnom sklerozom zahtijeva sveobuhvatan pristup koji se bavi i fizičkim i emocionalnim potrebama bolesnika. Amiotrofična lateralna skleroza je progresivna i izazovna bolest, stoga su pružanje potporne njege i stvaranje ugodnog okruženja ključni. Liječenje amiotrofične lateralne skleroze je često individualizirano i prilagođeno specifičnim potrebama bolesnika i stadiju bolesti. Iako ne postoji lijek za amiotrofičnu lateralnu sklerozu, koriste se različite intervencije i terapije za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života.

Farmakološka terapija

Farmakoterapija za amiotrofičnu lateralnu sklerozu ima za cilj kontrolirati simptome, usporiti napredovanje bolesti i poboljšati ukupnu kvalitetu života bolesnika i njihovih obitelji. Važno je napomenuti da iako su neki lijekovi odobreni za liječenje određenih aspekata bolesti, ne postoji lijek za tu bolest. Riluzol je prvi i najrašireniji lijek odobren za liječenje amiotrofične lateralne skleroze. Djeluje tako da inhibira oslobađanje glutamata, neurotransmitera koji može pridonijeti oštećenju motoričkih neurona kada je prisutan u prekomjernim količinama. Pokazalo se da riluzol usporava napredovanje bolesti kod nekih bolesnika. Također može pomoći u poboljšanju snage i funkcije mišića do određene mjere.

Osim riluzola propisuju se različiti lijekovi za kontrolu specifičnih simptoma bolesti.

– povećana ukočenost mišića liječi se mišićnim relaksansima poput baklofena i tizanidina. Oni se mogu se koristiti za ublažavanje povećane ukočenosti mišića (spastičnost).

– ublažavanje boli nesteroidnim protuupalnim lijekovima ili drugim lijekovima protiv bolova mogu pomoći u smanjenju boli koja je povezana s grčevima mišića, bolovima u zglobovima ili drugim izvorima boli.

– kontrola slinjenja. Lijekovi poput injekcija botulinum toksina mogu se koristiti za smanjenje prekomjernog slinjenja ( salivacije), simptoma koji često imaju bolesnici s amiotrofičnom lateralnom sklerozom.

Fizikalna terapija

Za bolesnike s amiotrofičnom lateralnom sklerozom važno je započeti s fizikalnom terapijom što je ranije moguće i nastaviti s redovitim vježbanjem kako bi se maksimizirale koristi. Smjernice i stručnost fizikalnog terapeuta, zajedno s dosljednim naporima, mogu pomoći bolesnicima da održe svoju fizičku funkciju i kvalitetu života što je dulje moguće. Fizikalni terapeuti osmišljavaju prilagođene programe vježbanja za održavanje mišićne snage, fleksibilnosti zglobova i ukupne fizičke funkcije. Ove vježbe mogu pomoći odgoditi propadanje mišića i poboljšati pokretljivost. Fizioterapeut će osmisliti prilagođenu rutinu vježbi koja cilja na određene skupine mišića i usredotočuje se na održavanje snage i fleksibilnosti. Vježbe mogu uključivati trening otpora, istezanje, vježbe raspona pokreta i aktivnosti koje simuliraju dnevne zadatke. Vježbe raspona pokreta pomažu spriječiti ukočenost zglobova i održati fleksibilnost mišića i zglobova. Vježbe jačanja korištenjem tjelesne težine, traka za otpor ili laganih utega, mogu pomoći usporiti atrofiju mišića i održati snagu. Funkcionalni trening može uključivati vježbanje funkcionalnih pokreta kao što je premještanje s jedne površine na drugu, ustajanje sa stolice ili hodanje uz pomoć. Vježbe ravnoteže i koordinacije pomažu poboljšati stabilnost i smanjiti rizik od padova. Vježbe disanja dijafragme mogu pomoći u održavanju respiratorne funkcije i kapaciteta pluća.

Radna terapija

Radni terapeuti usredotočuju se na prilagodbu životnog okruženja i podučavanje tehnikama za promicanje neovisnosti u svakodnevnim aktivnostima, kao što su odijevanje, hranjenje i kupanje. Radna terapija sastavni je dio cjelovite skrbi i podrške koja se pruža osobama s amiotrofičnom lateralnom sklerozom. Radni terapeuti rade s pacijentima kako bi odgovorili na izazove koje nosi bolest i pomažu im održati neovisnost i kvalitetu života. Tehnike i adaptivne strategije podučavaju se kako bi se omogućila veća neovisnost u bitnim zadacima. Podučavaju se strategije kako bi se pojedincima pomoglo uštedjeti energiju i optimizirati korištenje raspoložive snage i pokretljivosti. Važno je uključiti radnu terapiju u ranoj fazi bolesti kako bi se maksimizirale dobrobiti i odgovorilo na potrebe koje se mijenjaju tijekom bolesti.

Govorna terapija

Kako bolest napreduje, mogu se pojaviti poteškoće s govorom i gutanjem. Logopedi provode vježbe za poboljšanje komunikacije, rješavanje poteškoća s gutanjem i pružaju prehrambenu potporu. Adekvatna prehrana ključna je za bolesnike kako bi održali snagu i razinu energije. Dijetetičari mogu preporučiti prilagodbe prehrane.

Potpora disanju

Kako dišni mišići slabe, bolesnicima može biti potrebna mehanička ventilacija za pomoć pri disanju. Neinvazivne metode, poput dvosmjernog pozitivnog tlaka u dišnim putovima (BiPAP), mogu pomoći u održavanju odgovarajućeg disanja.

Emocionalna i psihološka podrška

Amiotrofična lateralna skleroza može imati dubok utjecaj na mentalno zdravlje. Psiholozi, savjetnici i grupe za podršku mogu pružiti emocionalnu podršku i strategije suočavanja i za bolesnike i za njegovatelje.

Za bolesnike s amiotrofičnom lateralnom sklerozom važno je da blisko surađuju sa svojim zdravstvenim timom, koji može uključivati neurologe, fizijatre, logopede, pulmologe, psihologe, radne terapeute i druge stručnjake, kako bi odredili najprikladniju farmakoterapiju i plan liječenja na temelju njihovih specifičnih potreba i stadija bolesti. Iako farmakoterapija može pomoći u kontroli simptoma i potencijalno usporiti progresiju bolesti, obično se koristi zajedno s drugim oblicima skrbi, kao što su fizikalna terapija, radna terapija, govorna terapija i potporne mjere, kako bi se osiguralo sveobuhvatno podrška bolesnika i održala kvaliteta života.

Do danas ne postoji lijek koji može izliječiti bolest. Određeni lijekovi, poput riluzola, odobreni su za usporavanje napredovanja bolesti i donekle kontroliraju simptome. Unatoč tome što ne postoji lijek koji može izliječiti ovu tešku bolest, multidisciplinarni pristup koji uključuje različite terapije i intervencije može pomoći u kontroli simptoma, poboljšati dobrobit i pružiti prijeko potrebnu podršku bolesnicima i obiteljima pogođenim amiotrofičnom lateralnom sklerozom. Kontinuirana istraživanja i klinička ispitivanja daju nadu za buduća otkrića u liječenju i razumijevanju ovog izazovnog stanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Akupunktura

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Fizikalna terapija

Treba li moja kćer ići na fizikalnu terapiju?

Bol

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Promjena raspoloženja

Kronična traumatska encefalopatija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Koljeno

Koljenska bol – je li mi je opet potrebna operacija ili se može riješiti fizikalnom terapijom?

Depresija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako si pomoći kod bolova u koljenima?

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Neurologija

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]