Kako živjeti sa sindromom posturalne ortostatske tahikardije (POTS)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje uzrokuje ubrzani rad srca u prijelazu u sjedeći ili uspravni položaj i predstavlja vrstu ortostatske intolerancije.

Svaka riječ “sindroma posturalne ortostatske tahikardije” ima značenje:

Posturalno: Povezano s položajem tijela.

Ortostatski: Povezano s uspravnim stajanjem.

Tahikardija: otkucaji srca preko 100 otkucaja u minuti. Trenutačni dijagnostički kriterij za POTS je povećanje broja otkucaja srca za 30 otkucaja u minuti ili više, ili preko 120 otkucaja u minuti, unutar prvih 10 minuta stajanja.

Sindrom: Skupina simptoma koji se javljaju zajedno. POTS je heterogena (što znači da ima mnogo uzroka) skupina poremećaja sa sličnim kliničkim manifestacijama. POTS sam po sebi nije bolest; to je jednostavno skup simptoma koji se često vide zajedno.

Neke osobe pogođene s POTS-om imaju prilično blage simptome i mogu nastaviti s normalnim radom, školom, društvenim i rekreacijskim aktivnostima. Za druge, simptomi mogu biti toliko ozbiljni da normalne životne aktivnosti, kao što su kupanje, kućanski poslovi, jedenje, uspravno sjedenje, hodanje ili stajanje, mogu biti značajno ograničene. Otprilike 25% pacijenata s POTS-om je onesposobljeno i nesposobno za rad.

Postoji niz nefarmakoloških tretmana i prilagodbi načina života koji mogu pomoći pacijentima s POTS-om da smanje svoje simptome i da se nose s njima. Liječenje, farmakološko ili nefarmakološko, treba biti individualizirano jer pacijenti s POTS-om mogu različito reagirati na liječenje ovisno o podtipu POTS-a i individualnim odgovorima.

POTS može poremetiti san. Kako je san vrlo važan za cjelokupno zdravlje vrlo je bitno poduzeti sve moguće mjere kako bi se očuvao kvalitetan san. Nekoliko jednostavnih postupaka mogu znatno unaprijediti kvalitetu sna u osoba koje pate od POTS-a poput:

  • uzglavlje kreveta treba biti podignuto kako bi se ublažili simptomi POTS-a. Podizanje uzglavlja kreveta povećat će količinu tekućine u cirkulaciji ujutro. To može pomoći osobi da se lakše probudi.
  • temperatura u spavaćoj sobi treba biti idealna.
  • potrebno je održavati uobičajeni raspored spavanja što se postiže odlaskom u krevet u uvijek isto vrijeme i buđenjem u isto vrijeme.
  • izbjegavanje prekomjernog dnevnog drijemanja.
  • izbjegavanje pretjeranog gledanja televizije ili korištenje telefona ili računala u krevetu.

Može li se sindrom posturalne ortostatske tahikardije spriječiti?

Nažalost, ne može se učiniti ništa da se spriječi razvoj POTS-a ali izbjegavanjem okidača može se spriječiti pogoršanje. Za osobe s POTS-om važno je održavati ujednačenu temperaturu jer ekstremi, osobito vrućina, mogu pogoršati simptome. Prilikom tuširanja potrebno je koristiti mlaku vodu, jer vruća ili hladna voda mogu izazvati simptome POTS-a. Dugotrajno stajanje pogoršava simptome kod većine ljudi s POTS-om te ga je potrebno izbjegavati. Alkohol može pogoršati simptome jer dehidrira tijelo te ga je potrebno izbjegavati.

Sa sindromom posturalne ortostatske tahikardije može biti teško živjeti. Vježbanje i tjelesna aktivnost ključni su za liječenje POTS-a. Iako većina ljudi s POTS ima zdravo srce, može se preporučiti program rehabilitacije srca. Studije pokazuju da aerobne vježbe u ležećem položaju, kao što su plivanje, veslanje i vožnja bicikla u ležećem položaju, imaju najbolje rezultate. Jačanje mišića trupa i nogu također je korisno. Izometrijske vježbe imaju posebno dobar učinak. Ove vježbe uključuju stezanje mišića bez stvarnog pomicanja tijela. Izometrija stišće mišiće i gura krv natrag prema srcu. Vrlo su jednostavne i mogu se raditi ležeći u krevetu ili sjedeći. Dobro ih je učiniti u krevetu prije ustajanja kako bi se pripremilo tijelo za sjedenje i stajanje.

Program hodanja može također znatno pomoći osobama koje pate od POTS-a. Započinje se s maksimalnim brojem koraka koje osoba možete napraviti, a da ne izazove simptome. Ovi su koraci početna osnova. Počinje se hodati jednom dnevno i povećava se postepeno vrijeme i udaljenost. Ako se osoba osjeća dobro, može se dodati druga šetnja u danu. Jednostavna strategija za brojanje koraka je napraviti 100 do 300 koraka na sat tijekom dana. Svakog tjedna ili svakih nekoliko tjedana dodaje se više koraka dnevnom ukupnom broju.

Vrlo je bitno paziti na promjene položaja tijela koje ne smiju biti nagle. Iz položaja ležanja u sjedenje treba prijeći postupno, sjedeći na rubu kreveta nekoliko minuta, dopuštajući tijelu da se prirodno prilagodi promjeni položaja. Nakon što se osoba uspravi treba pričekati prije hodanja kako bi se omogućilo krvnom tlaku da se ponovno prilagodi. Ako osoba u bilo kojem trenutku osjeti vrtoglavicu potrebno je pričekati nekoliko minuta u tom položaju dok ne prestanu simptomi. Ako simptomi ne prestaju potrebno je vratiti se u prethodni položaj.

Dijeta i prehrana

Dijeta i prehrana je važan aspekt liječenja POTS-a. Kod osoba koje imaju hipovolemični (mali volumen krvi) oblik POTS-a, preporuča se povećanje unosa tekućine i soli kako bi se povećao volumen krvi.

Konzumiranje velikog obroka može pogoršati simptome POTS-a jer tijelo preusmjerava puno krvi kako bi pomoglo u procesu probave. Zbog toga se preporučuju jesti nekoliko manjih obroka tijekom dana umjesto dva ili tri velika.

Opće smjernice za promjene u prehrani uključuju:

  • Povećanje natrija u prehrani s 3 000 miligrama (mg) na 10 000 mg dnevno.
  • Pijenje 2 do 2,5 litre tekućine dnevno. Voda je najbolji izbor.
  • Mali i česti obroci umjesto nekoliko velikih obroka.
  • Prehrana bogata vlaknima i složenim ugljikohidratima može pomoći u smanjenju skokova glukoze (šećera) u krvi i ublažiti simptome POTS-a.

Prehrana treba biti uravnotežena s proteinima, povrćem, mliječnim proizvodima i voćem.

Iako ne postoji lijek koji može izliječiti POTS, različiti terapijski pristupi i promjena načina života mogu dobro kontrolirati simptome POTS-a. Prilagodbom prehrane, lijekova i tjelesne aktivnosti može se znatno poboljšati kvaliteta života osoba koje boluju od POTS-a.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Nalaz MR na hipofizi

Neurologija

Kompresija ulnarnog živca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Kompresija ulnarnog živca, koja se često naziva sindrom kubitalnog tunela, je često stanje uzrokovano uklještenjem živca koji se naziva ulnarni živac. Ovaj živac ide od vrata do šake i odgovoran je za osjet u prstenjaku i malom prstu, kao i za kontrolu nekih pokreta šake i podlaktice. Kada je ulnarni živac pritisnut, to može dovesti […]

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]