Mediteranska prehrana u prevenciji moždanog udara

Uvriježeno se kao primjer prehrane koja pogoduje zdravlju navodi mediteranska prehrana. Glavna okosnica razmišljanja o tzv. mediteranskoj prehrani kao zdravom prehrambenom temelju zasniva se na opažanju da su su stanovnici uz obalu Sredozemnog mora rijeđe oboljevali od srčanožilnih bolesti u odnosu na ostalu populaciju.

Uvriježeno se kao primjer prehrane koja pogoduje zdravlju navodi mediteranska prehrana. Glavna okosnica razmišljanja o tzv. mediteranskoj prehrani kao zdravom prehrambenom temelju zasniva se na opažanju da su su stanovnici uz obalu Sredozemnog mora rijeđe oboljevali od srčanožilnih bolesti u odnosu na ostalu populaciju.

Glavne odrednice mediteranske prehrane su bogatstvo biljne hrane s puno voća, povrća, krumpira, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Hrana se minimalno obrađuje, a priprema se dominantno kuhanjem, a ne prženjem ili pečenjem. Glavni izvor masnoće je maslinovo ulje, a kako se koristi većinom bez prethodnog zagrijanja, nema povećanog razvoja ateroskleroze. Često se konzumira riba i i nemasno meso, dok je crveno meso rijetko zastupljeno. Klasični desert je svježe voće, prakticira se umjerena konzumacija crnog vina uz obrok. Prehrana bazirana na ovim temeljima smanjuje smrtnost i oboljevanje od srčanožilnih bolesti; srčanog i moždanog udara.

Zadnjih godina, modernizacijom i miješanjem kultura, navedene karkteristike su sve manje zastupljene u svim mediteranskim zemljama.

Mediteranska prehrana je ukusna i zdrava hrana. Mnogi ljudi koji su prešli na taj način prehrane kažu da nikada više neće jesti na drugi način.

Evo nekih konkretnih koraka za početak: bazirajte svoju prehranu na obilju voća i povrća uz konzumaciju cjelovitih žitarica. Zamijenite bijeli kruh s kruhom ili pecivom od cjelovitih žitarica. Konzumirajte “manju šaku” badema ili oraha u danu kao međuobrok. Koristite maslinovo ulje hladno, ali i u kuhanju. Jedite ribu jednom ili dva puta tjedno. Srdele, svježa tuna, losos, pastrva, skuša zdrav su izbor na vašem tanjuru. Izbjegavajte prženu ribu, a konzumaciju crvenog mesa svedite na minimum. Umjesto njega, konzumirajte meso peradi. Također izbjegavajte kobasice, slaninu i ostala mesa s visokim udjelom masti. Odaberite mliječne proizvode s niskim udjelom masti. Ograničite mliječne proizvode s višim udjelom masti kao što su mlijeko, vrhnje, punomasni sir i sladoled. Prebacite se na obrano mlijeko, bezmasni jogurt i posni sir. Ako ste ljubitelj, popijte do 2 dl vina dnevno uz obrok, preferira se crno vino.

Samo s ovih nekoliko jednostavnih savjeta i korekcijom loših prehrabenih navika, naravno, uz redovitu tjelesnu aktivnost i održavanje normalne tjelesne težine, možete puno učiniti za zdravlje srca, mozga i krvnih žila.  I sve to bez lijekova!

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Apneja

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Fizikalna terapija

Moždani udar i fizikalna terapija – molim savjet

Aminokiseline

Sve što biste trebali znati o kolagenu

Kolagen je iznimno važan spoj s mnogobrojnim funkcijama u tijelu, a jedna od temeljnih je održavanje zdravog vezivnog tkiva. Nadalje, pomaže i kod oporavka nakon tjelesne aktivnosti, održavanja zdravlja kože te funkcionalnosti zglobova. No, unatoč njegovoj važnosti, još uvijek postoji mnogo nejasnoća u vezi s vrstama kolagena i načinom na koji on djeluje. Što je […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Fermentirana hrana

Kako pripremati jela na zdraviji način

Za one koji se žele zdravo hraniti, a ne žele promijeniti prehranu iz temelja, nekoliko jednostavnih trikova u kuhanju i zamjena namirnica u jelima može značajno doprinijeti boljim prehrambenim navikama. Postulat broj 1: povećajte unos voća i povrća Prehrana bogata voćem i povrćem znanstveno dokazano snižava rizik od pojave nekoliko kroničnih bolesti. Broj porcija voća […]

Moždani udar

Moždani udar i upala pluća – molim savjet

Iz iste kategorije

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Multipla skleroza – molim savjet

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza