Uvriježeno se kao primjer prehrane koja pogoduje zdravlju navodi mediteranska prehrana. Glavna okosnica razmišljanja o tzv. mediteranskoj prehrani kao zdravom prehrambenom temelju zasniva se na opažanju da su su stanovnici uz obalu Sredozemnog mora rijeđe oboljevali od srčanožilnih bolesti u odnosu na ostalu populaciju.

Uvriježeno se kao primjer prehrane koja pogoduje zdravlju navodi mediteranska prehrana. Glavna okosnica razmišljanja o tzv. mediteranskoj prehrani kao zdravom prehrambenom temelju zasniva se na opažanju da su su stanovnici uz obalu Sredozemnog mora rijeđe oboljevali od srčanožilnih bolesti u odnosu na ostalu populaciju.

Glavne odrednice mediteranske prehrane su bogatstvo biljne hrane s puno voća, povrća, krumpira, žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki. Hrana se minimalno obrađuje, a priprema se dominantno kuhanjem, a ne prženjem ili pečenjem. Glavni izvor masnoće je maslinovo ulje, a kako se koristi većinom bez prethodnog zagrijanja, nema povećanog razvoja ateroskleroze. Često se konzumira riba i i nemasno meso, dok je crveno meso rijetko zastupljeno. Klasični desert je svježe voće, prakticira se umjerena konzumacija crnog vina uz obrok. Prehrana bazirana na ovim temeljima smanjuje smrtnost i oboljevanje od srčanožilnih bolesti; srčanog i moždanog udara.

Zadnjih godina, modernizacijom i miješanjem kultura, navedene karkteristike su sve manje zastupljene u svim mediteranskim zemljama.

Mediteranska prehrana je ukusna i zdrava hrana. Mnogi ljudi koji su prešli na taj način prehrane kažu da nikada više neće jesti na drugi način.

Evo nekih konkretnih koraka za početak: bazirajte svoju prehranu na obilju voća i povrća uz konzumaciju cjelovitih žitarica. Zamijenite bijeli kruh s kruhom ili pecivom od cjelovitih žitarica. Konzumirajte “manju šaku” badema ili oraha u danu kao međuobrok. Koristite maslinovo ulje hladno, ali i u kuhanju. Jedite ribu jednom ili dva puta tjedno. Srdele, svježa tuna, losos, pastrva, skuša zdrav su izbor na vašem tanjuru. Izbjegavajte prženu ribu, a konzumaciju crvenog mesa svedite na minimum. Umjesto njega, konzumirajte meso peradi. Također izbjegavajte kobasice, slaninu i ostala mesa s visokim udjelom masti. Odaberite mliječne proizvode s niskim udjelom masti. Ograničite mliječne proizvode s višim udjelom masti kao što su mlijeko, vrhnje, punomasni sir i sladoled. Prebacite se na obrano mlijeko, bezmasni jogurt i posni sir. Ako ste ljubitelj, popijte do 2 dl vina dnevno uz obrok, preferira se crno vino.

Samo s ovih nekoliko jednostavnih savjeta i korekcijom loših prehrabenih navika, naravno, uz redovitu tjelesnu aktivnost i održavanje normalne tjelesne težine, možete puno učiniti za zdravlje srca, mozga i krvnih žila.  I sve to bez lijekova!