Iako većina osoba s PFO-om nema nikakvih tegoba, PFO može biti povezan s pojavom moždanog udara, a postoje kontroverze u literaturi o povezanosti PFO-a s pojavom migrene.
Ovalni otvor (lat. foramen ovale) je komunikacija unutar srčane pregrade između desne i lijeve srčane pretkomore i važan je dio fetalne cirkulacije. U fetalno doba, prije porođaja, krv bogata kisikom iz pupčane vene ulazi u desnu srčanu pretkomoru i preusmjerava se odmah u lijevi atrij upravo putem otvorenog foramena ovale, na taj način zaobilazeći plućnu cirkulaciju. Razlog tome je činjenica da su sve do prvog udaha novorođenčeta nakon porođaja pluća izvan funcije (neraširena, neispunjena zrakom) i ne sudjeluju u procesu disanja i izmjene plinova u krvi. Nakon rođenja i početka disanja, dolazi do različitih fizikalnih procesa (smanjenja otpora u plućnoj cirkulaciji, povećanje tlaka unutar lijeve pretkomore itd.) koji u pravilu dovode do potpunog zatvaranja foramena ovale.
Međutim, kod čak 25 – 30 posto odraslih osoba i dalje na razini srčane pregrade u području foramena ovale ostaje komunikacija poput ventila (eng. patent foramen ovale – PFO) kojim venska krv dolaskom u srce umjesto u plućnu cirkulaciju može dijelom direktno prijeći na lijevu stranu srca.
Iako većina osoba s PFO-om nema nikakvih tegoba, PFO može biti povezan s pojavom moždanog udara, a postoje kontroverze u literaturi o povezanosti PFO-a s pojavom migrene.
Povezanost PFO i moždanog (kriptogenog) moždanog udara
U slučajevima bolesnika s moždanim udarom nejasnog uzroka, odnosno, u oboljelih mlađe životne dobi i bez značajnih pridruženih srčanožilnih čimbenika rizika poput povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, povišenih masnoća u krvi, debljine itd, uvijek je važno isključiti postojanje PFO-a kao mogućeg razloga za moždani udar. Naime, venska krv koja iz područja nogu i trbušnih organa stiže u desnu pretkomoru može sadržavati male ugruške koji se normalno razgrađuju u plućnoj cirkulaciji. Ali, ako postoji PFO (vidjeti Sliku 1.), ti mikrougrušci mogu preći na lijevu stranu srca i biti istisnuti iz njega u sistemsku cirkulaciju pa tako i u mozak gdje začepe neku od krvnih žila i tako uzrokuju moždani udar.
Kako se dijagnosticira PFO?
Nakon standardnog i manje invazivnog „običnog“ ultrazvuka srca kojim se sonda prislanja na prsa bolesnika, nužno je učiniti i tzv. transezofagusni ultrazvuk srca (TEE – pretraga nalik u javnosti šire poznatoj „gastroskopiji“) kojim se sonda uvodi kroz usta u jednjak bolesnika i time se dobiva bitno bolja slika i pregled mjesta moguće komunikacije unutar srčane pregrade. Tijekom TEE pretrage zbog PFO uvijek se putem periferne vene na ruci primjenjuje fiziološka otopina koja se prethodno protrese koja se, tako aplicirana, prikazuje kao kontrast, odnosno, u obliku mjehurića (eng. bubble test). Ako postoji PFO, onda će se nakon dolaska takve otopine u desnu pretkomoru vrlo brzo mjehurići putem PFO pojaviti i u lijevom atriju što je i potvrda dijganoze postojanja PFO. Osim kardiološke dijagnostike, neurološka dijagnostička inačica „TEE testa s mjehurićima“ je „bubble test“ praćenjem brze pojave mjehurića u srednjoj moždanoj arteriji transkranijskim doplerom.
Mogućnosti za prevenciju ponavljajućeg moždanog udara u bolesnika s tzv. kriptogenim moždanim udarom i PFO uključuju medikamentnu terapiju antitrombocitnim lijekovima (acetilsalicilna kiselina, klopidogrel), potom zatvaranje PFO specijalno konstruiranim uređajima („kišobranima“) koji se putem velikih vena (preko prepone ili potključne vene) dovode do mjesta gdje je otvor ili iznimno, klasičnim kirurškim zatvaranjem šavima ili „zakrpom“.
Današnje suvremene smjernice liječenja bolesnika s PFO i moždanim udarom sugeriraju da bolesnici mlađi od 60 godina trebaju biti liječeni perkutanim zatvaranjem PFO-a uređajem uz daljnje liječenje antitrombocitnim lijekovima, dok se za skupinu bolesnika stariju od 60 godina preporučuje antitrombocitna terapija kao prva linija liječenja.
12.2.2020
