Paraneoplastični sindromi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Paraneoplastični sindromi živčanog sustava su skupina poremećaja koji se mogu javiti kod ljudi koji boluju od onkoloških bolesti. Autoimune su etiologije i rezultat su imunološkog sustava koji osim što napada tumorske stanice može napadati i zdrave stanice dijelova mozga, leđne moždine, perifernih živaca ili mišića. Ovisno o tome koji je dio živčanog sustav zahvaćen mogu se javiti različite kliničke slike te se paraneoplastični sindromi mogu manifestirati kao gubitak koordinacije, osjetilne percepcije, pamćenja i spavanja. Liječenje uzročne onkološke bolesti može spriječiti daljnje oštećenje živčanih struktura, smanjiti simptome i omogućiti bolesnicima bolju kvalitetu života.

Simptomi

Znakovi i simptomi paraneoplastičnih sindroma živčanog sustava mogu se razviti relativno brzo, često tijekom dana i tjedana. Znakovi i simptomi paraneoplastičnih sindroma živčanog sustava često počinju čak i prije nego što se dijagnosticira primarna onkološka bolest.

Znakovi i simptomi razlikuju se ovisno o dijelu tijela koji je ozlijeđen, a mogu se javiti:

  • otežan hod
  • poteškoće u održavanju ravnoteže
  • gubitak koordinacije mišića
  • gubitak mišićnog tonusa
  • gubitak fine motorike
  • poteškoće s gutanjem
  • smetnje govora
  • kognitivno zatajenje
  • problemi s vidom
  • poremećaji spavanja
  • epileptički napadaji
  • halucinacije
  • nevoljni pokreti

Vrste paraneoplastičnih sindroma

Cerebelarna degeneracija (cerebelarna ataksija). To je gubitak živčanih stanica u području malog mozga koje kontrolira mišićne funkcije i ravnotežu. Znakovi i simptomi su nestabilan hod, otežana koordinacija udova, vrtoglavica, mučnina, , dvoslike, poteškoće u govoru ili poteškoće s gutanjem.

Limbički encefalitis. To je upala koja zahvaća područje mozga poznato kao limbički sustav, koji kontrolira emocije, ponašanje i određene funkcije pamćenja. Osobe s ovim poremećajem mogu razviti promjene osobnosti ili poremećaje raspoloženja, gubitak pamćenja, epileptičke napadaje, halucinacije ili pospanost.

Encefalomijelitis. Ovaj sindrom se odnosi na upalu mozga i leđne moždine. Mogu postojati različiti simptomi i znakovi ovisno o zahvaćenom području.

Opsoklonus-mioklonus. Ovaj sindrom nastaje zbog disfunkcije malog mozga ili njegovih veza. Može uzrokovati brze, nepravilne pokrete očiju (opsoklonus) i nevoljne, kaotične trzaje mišića (mioklonus) udova i trupa.

Sindrom ukočene osobe karakterizira progresivna, teška ukočenost ili rigidnost mišića, koja uglavnom zahvaća kralježnicu i noge. Također može uzrokovati bolne grčeve mišića.

Mijelopatija je sindrom ozljede ograničene na leđnu moždinu. Ovisno o razini ozljede leđne moždine, može se javiti slabost udova.

Lambert-Eaton miastenični sindrom. Riječ je o sindromu uzrokovanom poremećenom komunikacijom između živaca i mišića. Znakovi i simptomi uključuju slabost mišića zdjelice i donjih ekstremiteta, umor, poteškoće s gutanjem, poteškoće s govorom, nepravilne pokrete očiju i dvoslike. Problemi autonomnog živčanog sustava mogu uključivati suha usta i erektilnu disfunkciju kod muškaraca. Kada se javlja kao paraneoplastični sindrom, Lambert-Eatonov miastenični sindrom obično je povezan s karcinomom pluća.

Neuromiotonija. Neuromiotonija — također poznata kao Isaacsov sindrom — karakterizirana je abnormalnim impulsima u živčanim stanicama izvan mozga i leđne moždine (hiperekscitabilnost perifernih živaca) koji kontroliraju kretanje mišića. Ovi impulsi mogu uzrokovati trzanje, mreškanje mišića koje izgleda kao “vreća s crvima”, progresivnu ukočenost, grčeve mišića, usporeno kretanje i druga oštećenja.

Periferna neuropatija. Ovo se stanje odnosi na obrasce oštećenja živaca koji prenose poruke iz mozga ili kralježnice u ostatak tijela. Kada oštećenje uključuje samo osjetne živce perifernog živčanog sustava, mogu se javiti bolovi i poremećaje osjeta bilo gdje u tijelu.

Disautonomija. Disautonomija se odnosi na širok raspon znakova i simptoma koji proizlaze iz ozljede živaca koji reguliraju nevoljne tjelesne funkcije (autonomni živčani sustav), kao što su otkucaji srca, krvni tlak, znojenje te funkcije crijeva i mjehura. Kada je zahvaćen ovaj dio živčanog sustava, uobičajeni simptomi su nizak krvni tlak, nepravilni otkucaji srca i poteškoće s disanjem.

Uzroci

Paraneoplastične sindrome ne uzrokuju maligne stanice, njihovo širenje (metastaze) ili druge komplikacije kao što su infekcije ili nuspojave liječenja. Umjesto toga, pojavljuju se u kao rezultat aktivacije imunološkog sustava. Brojne studije ukazuju da su paraneoplastični sindromi vrlo vjerojatno uzrokovani sposobnošću imunološkog sustava u borbi protiv tumoraa, posebno antitijelima i određenim bijelim krvnim stanicama, poznatim kao T stanice. Umjesto da napadaju samo stanice tumora, ti uzročnici imunološkog sustava napadaju i normalne stanice živčanog sustava i uzrokuju neurološke poremećaje.

Čimbenici rizika

Svaki tumor može biti povezan s paraneoplastičnim sindromom živčanog sustava. Međutim, poremećaji se češće javljaju kod osoba s tumorom pluća, jajnika, dojke, testisa ili limfnog sustava.

Liječenje

Liječenje neuroloških paraneoplastičnih sindroma uključuje liječenje tumora i, u nekim slučajevima, suzbijanje imunološkog odgovora koji uzrokuje znakove i simptome. Liječenje ovisi o specifičnoj vrsti paraneoplastičnog sindroma.

Lijekovi koji sprječavaju pretjerani imunološki odgovor su kortikosteroidi, poput prednizona i imunosupresivi.

Ovisno o vrsti neurološkog sindroma i simptoma, drugi lijekovi koje se koriste su antiepileptici, lijekovi za poboljšanje prijenosa između živaca i mišića, što može poboljšati simptome sindroma koji utječu na funkciju mišića.

Ostali tretmani koji mogu smanjiti simptome su:

  • plazmafereza. Ovaj proces odvaja tekući dio krvi, koji se naziva plazma, od krvnih stanica pomoću uređaja poznatog kao separator stanica te se na taj način odstranjuju antitijela.
  • intravenski imunoglobulin (IVIg).

Uz terapiju usmjerenu ka modifikaciji imunološkog odgovora bitno je provesti i suportivnu terapiju u vidu fizikalne i logopedske terapije.

U slučaju bilo kakvih znakove ili simptome koji upućuju na paraneoplastični sindrom, bitno je započeti liječenje. Rana dijagnoza i odgovarajuća skrb su od iznimne važnosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Razvojne venske anomalije

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Mozak

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Mozak

Možete li očitati MR nalaz mozga moje kćeri?

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Mozak

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Mozak

Možete li mi objasniti MR nalaz mozga?

Iz iste kategorije

Neurologija

Evocirani potencijali

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Evocirani potencijali (EP) spadaju u neurofiziološke pretrage koje se koristi u kliničkoj praksi za procjenu funkcionalnosti različitih dijelova živčanog sustava. Stimulirajući specifične senzorne putove i bilježeći električne reakcije koje generira mozak ili leđna moždina, evocirani potencijali pružaju dragocjene podatke o provođenju živčanih impulsa kao i o mjestu oštećenja. Evocirani potencijali mjere električnu aktivnost koju stvara […]

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Možete li mi molim Vas reći kakav je ovaj EEG nalaz za dijete od 9 godina?

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Zašto osjećam trnce na lijevoj strani tijela iznad kuka?

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]