Parasomnije

Parasomnija može ometati kvalitetan san, povećati rizik od nezgoda i zdravstvenih problema zbog nedostatka sna.

Parasomnija označavaju poremećaj spavanja koji se manifestira abnormalnim ponašanjem tijekom sna. Mogu se javiti  tijekom bilo koje faze sna. Ljudi koji su zahvaćeni parasomnijom, tijekom spavanja mogu se kretati, razgovarati ili raditi neobične stvari. Tipično se ne sjećaju tih epizoda. Ako su parasomnije česte, mogu remetiti  miran san. Ovakvo ponašanje također može poremetiti san drugih ljudi u njihovoj blizini. Kao i drugi poremećaji spavanja, i parasomnije se mogu liječiti.

Mjesečarenje

Mjesečarenje  ili somnambulizam je je česta parasomnija. Manifestira se hodanjem tijekom sna,  ​​razgovorom u snu ili obavljanju normalnih aktivnosti po kući. Govor u snu može uključivati ​​širok spektar razgovora, od mrmljanja do cjelovitih razgovora. Često se mjesečarenje događa rano tijekom noći a  može se dogoditi i tijekom dnevnog drijemanja.

Stenjanje povezano sa snom

Stenjanje može uključivati ​​različite zvukove, kao što su rikanje, glasno brujanje. Stenjanje povezano sa snom često se zamijeni s hrkanjem. No, za razliku od hrkanja, stenjanje nije povezano s problemima s disanjem.

Noćni strahovi

Noćni strahovi mogu trajati od 30 sekundi do 5 minuta,  uzrokuje da se osoba iznenada probudi u prestravljena. Noćni strahovi također su povezani sa plakanjem, vrištanjem, ubrzanim radom srca, znojenjem. Za razliku od noćnih mora, noćni strahovi obično uključuju malo ili nimalo aktivnosti iz snova.

Mokrenje u krevetu

Mokrenje u krevetu ili noćna enureza je nehotično mokrenje tijekom spavanja. Najčešća je kod djece, posebno kod djece mlađe od 6 godina. Obično se mokrenje u krevet javlja kada mjehur ima više urina nego što može primiti.

Bruksizam tijekom spavanja

U bruksizmu tijekom spavanja osoba  škrguće zubima dok spava. Ovo ponašanje može uzrokovati bol ili osjetljivost u zubima, bolnost čeljusti, lica ili vrata.

REM poremećaj ponašanja u snu

U REM poremećaju ponašanja u snu (RBD) osoba sanja živopisne snove i motorički je aktivna. Ovaj poremećaj razlikuje se  od hodanja u snu kada je osoba često zbunjena. U REM poremećaju ponašanja u snu osoba se obično može lako probuditi i sjetiti se jasnih detalja živopisnog sna.  Tipična REM poremećaju ponašanja u snu  uključuju: vikanje,  psovanje, udaranje nogama, skakanje i slično. Na primjer, čovjek s REM poremećaju ponašanja u snu može sanjati da  ga neko napada. To može uzrokovati skok iz kreveta kako bi pobjegao. Osobe s REM poremećaju ponašanja u snu rijetko hodaju, imaju otvorene oči ili izlaze iz sobe. Epizode se s vremenom pogoršavaju. REM poremećaju ponašanja u snu  se često godinama ignorira ali s vremenom dovodi do ozljeda ili bolesnika ili osobe koja spava s bolesnikom.

REM poremećaj ponašanja u snu sam po sebi ne uzrokuje pospanost tijekom dana, ali često se javlja s drugim poremećajima spavanja. Ovi poremećaji mogu uzrokovati dnevnu pospanost. Ljudi s REM poremećajem ponašanja u snu  nisu agresivniji ili nasilniji od ostalih kada su budni. REM poremećaj ponašanja u snu je medicinski problem a ne psihijatrijski poremećaj. Osobe s REM poremećajem ponašanja u snu obično nemaju mentalnih problema.

Uzroci parasomnije

Mnogo je mogućih uzroka parasomnije. Poremećaj bi mogao biti povezan s više okidača, uključujući: stres, anksioznost, depresiju, PTSP, određen lijekovi, neredoviti raspored spavanja poput smjenskog rada, neurološka stanja poput Parkinsonove bolesti.

Simptomi parasomnije

Osim neobičnog ponašanja tijekom spavanja, parasomnija može uzrokovati i druge simptome. Osobe se bude zbunjene ili dezorijentirane, probude se pitajući se gdje su, ne sjećaju  se da su radile određene aktivnosti, mogu pronaći  posjekotine na svom tijelu, imaju poteškoće sa spavanjem tijekom cijele noći i osjećaju  dnevnu pospanost ili umor.

Kako dijagnosticirati parasomnije?

Dnevnik spavanja može pokazati  obrasce ponašanja u snu. Dnevnik spavanja  može voditi i osoba koja živi s bolesnikom. Također je moguće učiniti polisomnografiju  preko noći kako bi se moglo analizirati ponašanje prilikom spavanja.

Kako liječiti parasomnije?

Liječenje parasomnije ovisi o vrsti poremećaja i težini. Primjeri lijekova koji se koriste za liječenje parasomnija uključuju:

-topiramat

-antidepresive

-agoniste dopamina

-melatonin

-benzodiazepine poput klonazepama

Kognitivno-bihevioralna terapija uobičajena je terapija parasomnija. To je zato što je parasomnija često povezana s problemima poput stresa i tjeskobe. Ostale metode koje se mogu koristiti uz kognitivno-bihevioralnu terapiju su:

-psihoterapija

-terapija opuštanja

-hipnoza

Također je bitno osigurati sigurnije okruženje za spavanje. Ako osoba mjesečari ili ima REM poremećaj ponašanja u snu možda će trebati spavati sama ili ukloniti opasne predmete iz svog doma.

Parasomnija može ometati   kvalitetan san, povećati  rizik od nezgoda i zdravstvenih problema zbog nedostatka sna. Srećom, parasomnija se liječi, pa je važno javiti se liječniku  ako primjećujete  neobična ponašanja u snu kako bi se na vrijeme počeli liječiti.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Apneja u snu

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Alergijske reakcije

Putna ljekarna – 1. dio

Dolaskom lijepog vremena budi se i naša želja za putovanjem. Kako bi doživljaj bio bez stresa bitno je dobro se pripremiti. Putna ljekarna je bitna, pogotovo ukoliko se spremate na put u strane zemlje ili na dulje vrijeme. Što bi sve trebala sadržavati putna ljekarna? Važno je naglasiti da putna ljekarna sadrži lijekove i pomagala […]

Apneja

Sindrom opstruktivne apneje u spavanju – 2. dio

Dijagnoza OSAS-a se postavlja na osnovu prisutnih simptoma i znakova bolesti, primjenom određenih upitnika koje ispunjavaju bolesnici, a na osnovu kojih mogu ustanoviti da li imaju rizik od OSA (npr. „Berlinski upitnik“ koji ima 3 kategorije pitanja. Ukoliko su odgovori pozitivni u 2 ili više kategorija, radi se o visokorizičnoj osobi za OSA). U cilju […]

Nesanica

Nesanica – molim savjet

Apneja

Dnevna pospanost kod opstruktivne apneje u spavanju

Autori Zee, Strohl i Strollo navode kako je apneja u spavanju učestala u svojoj pojavnosti, dobi češća je kod muškaraca (u dobi između 50 i 70 godina zastupljena je kod 17% muškaraca i 9% žena). Oko 425 miliona ljudi u dobi između 30 i 69 godina diljem svijeta pate od umjerene do teške opstruktivne apneje […]

Epilepsija

Epilepsija i nesanica – molim Vaš savjet

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Neurologija

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Neurologija

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Neurologija

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]