Što su ciste ne mozgu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Cista ili cistična lezija mozga je proširenje ispunjeno tekućinom. Po svojoj prirodi ciste mogu biti dobroćudne ili benigne što je i najčešće ili mogu biti zloćudne (maligne). Benigna cista znači da se radi o dobroćudnom procesu. Cista može sadržavati cerebrospinalnu tekućinu, krv, gnoj ili drugi materijal. U mozgu, ciste često sadrže cerebrospinalnu tekućinu (CSF). Cerebrospinalna tekućina je bistra tekućina koja se nalazi oko mozga i leđne moždine. Neke ciste su prisutne od rođenja.

Ciste koje su dobroćudne također mogu uzrokovati probleme. Ciste mogu pritiskati moždano tkivo i uzrokovati simptome, poput glavobolje, problema s vidom ili mučnine. Ako se to dogodi, ponekad je potrebno operativno ukloniti cistu. U nekim slučajevima, ako je cista mala i ne raste te nije vjerojatno da će izazvati simptome, vrlo često je dovoljno samo pratiti cistu metodama slikovnog prikaza (neuroimaginga).

Vrste cista

Arahnoidna cista (leptomeningealna cista). Ovo je cista između mozga i arahnoidne membrane. Ova membrana je jedan od zaštitnih omotača oko mozga. Arahnoidna cista sadrži cerebrospinalnu tekućinu. One se najčešće javljaju kod djece, ali se mogu vidjeti i kod odraslih. Ova vrsta ciste češće se javlja kod muškaraca nego kod žena.

Koloidna cista. Ovo je cista ispunjena gelom. Često se formira u dijelovima mozga koji se nazivaju klijetke ili ventrikuli. Ventrikuli su rezervoari likvora u mozgu. Koloidne ciste često se javljaju u trećoj klijetki. Ovo je središnje mjesto u mozgu. Ciste mogu dovesti do blokade otjecanja likvora i uzrokovati glavobolje. Specifično za ove glavobolje je da se javljaju kada je osoba u određenom položaju. One se obično pojavljuju tijekom odrasle dobi.

Dermoidna cista. Ovo je rijetka vrsta ciste. Ove ciste mogu čak sadržavati stanice žlijezda znojnica ili stanice folikula dlake. Često se pojavljuju kod djece.

Epidermoidna cista. Ovo se također naziva epidermoidni tumor. Slične su dermoidnim cistama. Epidermoidne ciste ne sadrže znojne žlijezde ili stanice folikula dlake. Rastu vrlo sporo. Ove se ciste često prvi put pojavljuju u odrasloj dobi.

Pinealna cista. Razvija se na epifizi u sredini mozga. Ova vrsta ciste često se ustanovi tijekom snimanja mozga metodom MR-a zbog nekog drugog razloga. Pinealne ciste rijetko uzrokuju probleme. Ako narastu, ponekad mogu utjecati na vid. Mogu se pojaviti kod ljudi bilo koje dobi. Pinealne ciste najčešće se nalaze u žena od 20 do 30 godina, a vrlo su rijetke prije puberteta ili nakon menopause. To sugerira da hormoni mogu igrati ulogu u stvaranju pinealnih cista.

Apsces mozga. Može se razviti na bilo kojem mjestu u mozgu kao jedna cista ili više njih. Apscesi su često uzrokovani bakterijskom infekcijom. Ponekad ih uzrokuje parazit ili gljivica.

Neoplastična cista označava cistu koja nastaje zbog benignog ili malignog tumora. Može se raditi o primarnim tumorima mozga ili metastazama.

Što uzrokuje cistu na mozgu?

Ciste na mozgu nastaju nakupljanjem tekućine u području mozga. Ciste na mozgu mogu se formirati tijekom prvih nekoliko tjedana dok dijete raste u maternici. Neke ciste mogu nastati zbog ozljede glave ili druge traume mozga.

Koji su simptomi ciste na mozgu?

Simptomi općenito ovise o tome u kojem dijelu mozga cista raste. U nekim slučajevima mala cista ne mora uzrokovati simptome. Neke ciste su “tihe” (bez simptoma) dok ne narastu. U nekim slučajevima mogu se pojaviti problemi povezani s područjem mozga u kojem cista raste. U drugim slučajevima simptomi mogu biti posljedica blokade normalnog protoka likvora. To može uzrokovati povećani pritisak odnosno povišenje intrakranijskog tlaka.

Simptomi koji se mogu javiti su:

-Glavobolja (česta)

-Mučnina i povraćanje

-Vrtoglavica

-Problemi sa sluhom ili vidom

-Problemi s ravnotežom i hodanjem

-Bol

-Epileptički napadaji (nije često)

Kako se dijagnosticira cista na mozgu?

U nekim slučajevima, cista na mozgu može se ustanoviti na slikovnom pregledu koji se radi iz drugog razloga. U drugim slučajevima dijagnoza se postavlja zbog simptoma uzrokovanih cistom. Proces dijagnosticiranja ciste počinje anamnezom i fizičkim pregledom. Slikovni testovi mogu se napraviti bez ili s kontrastom za prikaz detalja. Slikovni testovi uključuju MSCT mozga i MR mozga. Slikovne metode se mogu ponavljati tijekom vremena kako bi se pratila veličina ciste, odnosno da li cista raste.

Liječenje

Ako cista uzrokuje simptome često je potrebno uklanjanje kirurškim zahvatom. Ako cista ne uzrokuje simptome i ne raste, može se pratiti ponovljenim slikovnim prikazima mozga. Liječenje se razlikuje ovisno o vrsti ciste.

Ciste mozga su proširenja ispunjena tekućinom koje mogu biti dobroćudne i zloćudne. Javljaju se u svim dobnim skupinama a u nekim slučajevima nastaju prije rođenja, ali ne uzrokuju simptome do kasnije dobi. Ukoliko cista ne uzrokuje simptome ponekad se ustanovi slučajno prilikom snimanja mozga zbog drugog razloga. Postoje različite vrste cista na mozgu; arahnoidne, koloidne, dermoidne, epidermoidne, pinealne, infektivne i tumorske ciste. Čak i kada su dobroćudne mogu pritiskati moždano tkivo i uzrokovati simptome. Ponekad cista može blokirati normalan protok cerebrospinalna tekućine te tako uzrokovati probleme. Ukoliko ciste uzrokuju simptome potrebno ih je kirurški odstraniti. Ako je cista mala i nije vjerojatno da će izazvati simptome, često je dovoljno praćenje slikovnim prikazima mozga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Razvojne venske anomalije

Razvojne venske anomalije

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Razvojne venske anomalije, poznate i kao venski angiomi, prirođene su malformacije venskog sustava mozga. Predstavljaju najčešći tip moždanih krvožilnih malformacija, koje se često slučajno identificiraju slikovnim pretragama. Razvojne venske anomalijekarakterizira skup malih žila koje se ulijevaju u veću središnju venu. Te se anomalije mogu pojaviti u različitim dijelovima mozga. Smatra se da se razvojne venske […]

Mozak

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Mozak

Zanošenje praćeno mučninom – koji je urok tome?

Mozak

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Mozak

Tumačenje nalaza – cerebralni hemangiomi

Mozak

Ventrikulomegalija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Ultrazvučna pretraga karotidnih arterija

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Karotidne arterije su glavne krvne žile u vratu koje opskrbljuju krvlju mozak, vrat i lice. Ove su arterije bitne za rad mozga jer isporučuju krv bogatu kisikom. Blokade protoka krvi ili suženja u tim arterijama može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema od kojih je svakako najozbiljnija moždani udar. Jedna od najčešćih tehnika koja se koristi za […]

Neurologija

Što su vretena spavanja?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Spavanje je bitan biološki proces koji igra ključnu ulogu u održavanju cjelokupnog zdravlja i dobrobiti. Jedna od značajnih značajki spavanja bez brzih pokreta očiju (NREM) je pojava vretena spavanja, izbijanja moždane aktivnosti koji se vidljivo pojavljuju na elektroencefalogramu (EEG). Spavanje i njegove faze Spavanje nije jednoobrazno stanje već ciklus koji se sastoji od različitih faza […]

Neurologija

Što su hemangiomi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Hemangiomi su benigne vaskularne malformacije koje se obično sastoje od mase krvnih žila. Iako se obično nalaze u koži i jetri, ove vaskularne anomalije mogu se pojaviti i u mozgu. Kada su prisutni u mozgu, nazivaju se cerebralni hemangiomi ili intrakranijski hemangiomi. Iako općenito benigni, njihova prisutnost u tako kritičnom organu predstavlja jedinstven izazov. Vrste […]

Neurologija

Koje pretrage trebam napraviti zbog glavobolja?

Neurologija

Dvoboj dijeta za mršavljenje: povremeni post i dijeta s ograničenim unosom kalorija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Naslovi najnovijih stručnih članaka o prehrani za mršavljenje glase: „Povremeni post i doziranje proteina odnosno ravnomjerna raspodjela tijekom dana za učinkovitije mršavljenje i skidanje masnog tkiva na području trbuha“ i „ Uz povremeni post dva dana u tjednu učinkovitije se gubi višak kilograma“. Čini se da ovaj popularan način prehrane pomalo dobiva sve veću znanstvenu […]

Neurologija

Glavobolja uzrokovana sinusitisom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Sinusitis ili  sinusna infekcija, je upala ili oticanje tkiva koje oblaže sinuse. Ovo stanje može izazvati značajnu nelagodu i dovesti do različitih simptoma, uključujući glavobolje. Sinusa  su zrakom ispunjene šupljine smještene u lubanji oko nosa, čela i očiju. Sinusi proizvode sluz.  Kada se sinusi začepe ili napune tekućinom, bakterije, virusi ili gljivice mogu rasti i […]

Neurologija

Nestabilan hod

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nesiguran hod, koji se često u neurologiji naziva ataksijom, stanje je koje karakterizira nedostatak koordinacije pokreta mišića, što dovodi do nestabilnosti u hodu. Klinički se može manifestirati kao teturajući hod, poteškoće u održavanju ravnoteže ili često posrtanje. Nestabilan hod može nastati zbog različitih uzroka, od neuroloških poremećaja do problema mišićno-koštanog sustava, i može značajno utjecati […]

Neurologija

Molim savjet za MR nalaz mozga na koji sam išla zbog jakih glavobolja i povraćanja