Što su ciste ne mozgu?

Cista ili cistična lezija mozga je proširenje ispunjeno tekućinom. Po svojoj prirodi ciste mogu biti dobroćudne ili benigne što je i najčešće ili mogu biti zloćudne (maligne). Benigna cista znači da se radi o dobroćudnom procesu. Cista može sadržavati cerebrospinalnu tekućinu, krv, gnoj ili drugi materijal. U mozgu, ciste često sadrže cerebrospinalnu tekućinu (CSF). Cerebrospinalna tekućina je bistra tekućina koja se nalazi oko mozga i leđne moždine. Neke ciste su prisutne od rođenja.

Ciste koje su dobroćudne također mogu uzrokovati probleme. Ciste mogu pritiskati moždano tkivo i uzrokovati simptome, poput glavobolje, problema s vidom ili mučnine. Ako se to dogodi, ponekad je potrebno operativno ukloniti cistu. U nekim slučajevima, ako je cista mala i ne raste te nije vjerojatno da će izazvati simptome, vrlo često je dovoljno samo pratiti cistu metodama slikovnog prikaza (neuroimaginga).

Vrste cista

Arahnoidna cista (leptomeningealna cista). Ovo je cista između mozga i arahnoidne membrane. Ova membrana je jedan od zaštitnih omotača oko mozga. Arahnoidna cista sadrži cerebrospinalnu tekućinu. One se najčešće javljaju kod djece, ali se mogu vidjeti i kod odraslih. Ova vrsta ciste češće se javlja kod muškaraca nego kod žena.

Koloidna cista. Ovo je cista ispunjena gelom. Često se formira u dijelovima mozga koji se nazivaju klijetke ili ventrikuli. Ventrikuli su rezervoari likvora u mozgu. Koloidne ciste često se javljaju u trećoj klijetki. Ovo je središnje mjesto u mozgu. Ciste mogu dovesti do blokade otjecanja likvora i uzrokovati glavobolje. Specifično za ove glavobolje je da se javljaju kada je osoba u određenom položaju. One se obično pojavljuju tijekom odrasle dobi.

Dermoidna cista. Ovo je rijetka vrsta ciste. Ove ciste mogu čak sadržavati stanice žlijezda znojnica ili stanice folikula dlake. Često se pojavljuju kod djece.

Epidermoidna cista. Ovo se također naziva epidermoidni tumor. Slične su dermoidnim cistama. Epidermoidne ciste ne sadrže znojne žlijezde ili stanice folikula dlake. Rastu vrlo sporo. Ove se ciste često prvi put pojavljuju u odrasloj dobi.

Pinealna cista. Razvija se na epifizi u sredini mozga. Ova vrsta ciste često se ustanovi tijekom snimanja mozga metodom MR-a zbog nekog drugog razloga. Pinealne ciste rijetko uzrokuju probleme. Ako narastu, ponekad mogu utjecati na vid. Mogu se pojaviti kod ljudi bilo koje dobi. Pinealne ciste najčešće se nalaze u žena od 20 do 30 godina, a vrlo su rijetke prije puberteta ili nakon menopause. To sugerira da hormoni mogu igrati ulogu u stvaranju pinealnih cista.

Apsces mozga. Može se razviti na bilo kojem mjestu u mozgu kao jedna cista ili više njih. Apscesi su često uzrokovani bakterijskom infekcijom. Ponekad ih uzrokuje parazit ili gljivica.

Neoplastična cista označava cistu koja nastaje zbog benignog ili malignog tumora. Može se raditi o primarnim tumorima mozga ili metastazama.

Što uzrokuje cistu na mozgu?

Ciste na mozgu nastaju nakupljanjem tekućine u području mozga. Ciste na mozgu mogu se formirati tijekom prvih nekoliko tjedana dok dijete raste u maternici. Neke ciste mogu nastati zbog ozljede glave ili druge traume mozga.

Koji su simptomi ciste na mozgu?

Simptomi općenito ovise o tome u kojem dijelu mozga cista raste. U nekim slučajevima mala cista ne mora uzrokovati simptome. Neke ciste su “tihe” (bez simptoma) dok ne narastu. U nekim slučajevima mogu se pojaviti problemi povezani s područjem mozga u kojem cista raste. U drugim slučajevima simptomi mogu biti posljedica blokade normalnog protoka likvora. To može uzrokovati povećani pritisak odnosno povišenje intrakranijskog tlaka.

Simptomi koji se mogu javiti su:

-Glavobolja (česta)

-Mučnina i povraćanje

-Vrtoglavica

-Problemi sa sluhom ili vidom

-Problemi s ravnotežom i hodanjem

-Bol

-Epileptički napadaji (nije često)

Kako se dijagnosticira cista na mozgu?

U nekim slučajevima, cista na mozgu može se ustanoviti na slikovnom pregledu koji se radi iz drugog razloga. U drugim slučajevima dijagnoza se postavlja zbog simptoma uzrokovanih cistom. Proces dijagnosticiranja ciste počinje anamnezom i fizičkim pregledom. Slikovni testovi mogu se napraviti bez ili s kontrastom za prikaz detalja. Slikovni testovi uključuju MSCT mozga i MR mozga. Slikovne metode se mogu ponavljati tijekom vremena kako bi se pratila veličina ciste, odnosno da li cista raste.

Liječenje

Ako cista uzrokuje simptome često je potrebno uklanjanje kirurškim zahvatom. Ako cista ne uzrokuje simptome i ne raste, može se pratiti ponovljenim slikovnim prikazima mozga. Liječenje se razlikuje ovisno o vrsti ciste.

Ciste mozga su proširenja ispunjena tekućinom koje mogu biti dobroćudne i zloćudne. Javljaju se u svim dobnim skupinama a u nekim slučajevima nastaju prije rođenja, ali ne uzrokuju simptome do kasnije dobi. Ukoliko cista ne uzrokuje simptome ponekad se ustanovi slučajno prilikom snimanja mozga zbog drugog razloga. Postoje različite vrste cista na mozgu; arahnoidne, koloidne, dermoidne, epidermoidne, pinealne, infektivne i tumorske ciste. Čak i kada su dobroćudne mogu pritiskati moždano tkivo i uzrokovati simptome. Ponekad cista može blokirati normalan protok cerebrospinalna tekućine te tako uzrokovati probleme. Ukoliko ciste uzrokuju simptome potrebno ih je kirurški odstraniti. Ako je cista mala i nije vjerojatno da će izazvati simptome, često je dovoljno praćenje slikovnim prikazima mozga.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Iznenadni trzaji tijela

Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne […]

Lezije

Je li moj nalaz MR-a mozga u redu?

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Mozak

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Dijete

Trebala bi mišljenje za djetetov EEG nalaz

Iz iste kategorije

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Molim savjet za vrtoglavicu

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Aneurizma i čudan osjećaj – što mi je činiti?

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]