Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti.

Vrste tikova

Postoje dvije različita vrste tikova; motorički (utječu na kretanje) i vokalni (rezultiraju zvukom).

Primjeri tikova su:

– treptanje, boranje nosa ili grimase

– trzanje ili lupanje glavom

– škljocanje prstima

– dodirivanje drugih ljudi ili stvari

– kašljanje, krkljanje ili šmrcanje

– ponavljanje zvuka ili fraze

Tikovi se mogu se klasificirati kao jednostavni ili složeni. Jednostavni tikovi mogu uključivati pokrete poput treptanja očima, trzanja glavom ili slijeganja ramenima. Složeni tikovi sastoje se od niza pokreta koji se izvode istim redoslijedom. Primjeri uključuju skakutanje ili koračanje na određeni način, gestikuliranje ili ponavljanje riječi ili fraza.

Tikovi se mogu dogoditi nasumično i mogu biti povezani sa stresom, tjeskobom, umorom, uzbuđenjem ili srećom. Imaju tendenciju da se pogoršaju ako se o njima govori ili se na njih fokusira. Mogu se potisnuti kroz neko vrijeme ali potiskivanje rezultira nelagodom koja raste sve dok se ne ublaži izvođenjem tika. Tikovi su obično bezopasni i najčešće nisu znak neurološkog poremećaja.

Da li je potrebno liječiti tik?

Liječenje nije uvijek potrebno ako je tik blag i ne uzrokuje druge probleme. Izbjegavanje stresa ili umora, često su od velike pomoći većini ljudi. Ako tik utječe na svakodnevne aktivnosti, može se preporučiti terapija čiji je cilj smanjiti učestalost pojavljivanja tikova. Koristi se bihevioralna terapija, lijekovi ili kombinacija. Bihevioralna terapija pomaže ljudima da nauče kontrolirati svoje simptome tikova i smanje učestalost tikova. Lijekovi se obično koriste za smanjenje učestalosti tikova i poboljšanje svakodnevnog života osobe. To obično ne rezultira potpunim popuštanjem simptoma tikova.

Koliko tikovi traju?

U većini slučajeva tikovi se s vremenom popravljaju ili potpuno prestaju. Ponekad mogu trajati samo nekoliko mjeseci, ali često se pojavljuju i prolaze kroz nekoliko godina. Obično su najteži od otprilike 8. godine života do tinejdžerskih godina, a počnu se popravljati nakon puberteta.

Uzroci tikova

Nije jasno što uzrokuje tikove. Smatra se da su posljedica promjena u dijelovima mozga koji kontroliraju kretanje. Mogu se javljati u obiteljima, a u mnogim slučajevima vjerojatno postoji genetski uzrok. Također se često javljaju uz druga stanja, kao što su:

– poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)

– opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP)

– tikovi ponekad mogu biti potaknuti uzimanjem ilegalnih droga, poput kokaina ili amfetamina, a povremeno su uzrokovani i nekim neurološkim bolestima.

Prolazni tikovi

Ovaj poremećaj se najčešće javlja u mladosti. Pogađa do 20% djece školske dobi. Karakterizira ga prisutnost jednog ili više tikova tijekom najmanje jednog mjeseca, ali ne duže od godinu dana. Većina tikova vidljivih su motorički tikovi, iako mogu biti prisutni i vokalni tikovi. Mnoga djeca s ovim poremećajem doživljavaju višestruke epizode prolaznih tikova, koji mogu varirati u načinu na koji se manifestiraju tijekom vremena.

Kronični motorički ili vokalni tikovi

Dok prolazni tikovi nestaju unutar godinu dana, kronični tikovi mogu trajati godinu dana ili više. Kronični poremećaj karakterizira prisutnost jednog ili više dugotrajnih tikova. Mogu biti ili motorički ili vokalni. Za dijagnozu ovog poremećaja simptomi se moraju pojaviti prije 18. godine života.

Touretteov sindrom

U nekim slučajevima, ono što se čini kao kronični tik može biti znak Tourettova sindroma. Ovaj sindrom je najteži poremećaj tikova. Karakterizira ga prisutnost i motoričkih i vokalnih tikova. Simptomi obično počinju kada su djeca u dobi od 5 do 18 godina. Ozbiljnost Touretteovog sindroma često se mijenja tijekom vremena. Mogu postojati razdoblja smanjene učestalosti tikova nakon kojih slijedi pojačana aktivnost tikova. Srećom, mnogi ljudi s Tourettovim sindromom smatraju da im se stanje poboljšava kako stare.

Tikovi su kratki, isprekidani, iznenadni pokreti ili zvukovi koji se javljaju na stereotipan način i često se brkaju s nervoznim ponašanjem. Pojačavaju se tijekom razdoblja stresa. Osobe s tikovima mogu nekontrolirano podići obrve, slegnuti ramenima, raširiti nosnice, stisnuti šake, opetovano pročistiti grlo, škljocati jezikom ili proizvoditi određeni zvuk, poput gunđanja ili stenjanja. Najčešće su bezopasni i prolaze sami od sebe ali ukoliko perzistiraju te ometaju osobu u svakodnevnom funkcioniranju potrebno je liječenje.

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti.

Vrste tikova

Postoje dvije različita vrste tikova; motorički (utječu na kretanje) i vokalni (rezultiraju zvukom).

Primjeri tikova su:

– treptanje, boranje nosa ili grimase

– trzanje ili lupanje glavom

– škljocanje prstima

– dodirivanje drugih ljudi ili stvari

– kašljanje, krkljanje ili šmrcanje

– ponavljanje zvuka ili fraze

Tikovi se mogu se klasificirati kao jednostavni ili složeni. Jednostavni tikovi mogu uključivati pokrete poput treptanja očima, trzanja glavom ili slijeganja ramenima. Složeni tikovi sastoje se od niza pokreta koji se izvode istim redoslijedom. Primjeri uključuju skakutanje ili koračanje na određeni način, gestikuliranje ili ponavljanje riječi ili fraza.

Tikovi se mogu dogoditi nasumično i mogu biti povezani sa stresom, tjeskobom, umorom, uzbuđenjem ili srećom. Imaju tendenciju da se pogoršaju ako se o njima govori ili se na njih fokusira. Mogu se potisnuti kroz neko vrijeme ali potiskivanje rezultira nelagodom koja raste sve dok se ne ublaži izvođenjem tika. Tikovi su obično bezopasni i najčešće nisu znak neurološkog poremećaja.

Da li je potrebno liječiti tik?

Liječenje nije uvijek potrebno ako je tik blag i ne uzrokuje druge probleme. Izbjegavanje stresa ili umora, često su od velike pomoći većini ljudi. Ako tik utječe na svakodnevne aktivnosti, može se preporučiti terapija čiji je cilj smanjiti učestalost pojavljivanja tikova. Koristi se bihevioralna terapija, lijekovi ili kombinacija. Bihevioralna terapija pomaže ljudima da nauče kontrolirati svoje simptome tikova i smanje učestalost tikova. Lijekovi se obično koriste za smanjenje učestalosti tikova i poboljšanje svakodnevnog života osobe. To obično ne rezultira potpunim popuštanjem simptoma tikova.

Koliko tikovi traju?

U većini slučajeva tikovi se s vremenom popravljaju ili potpuno prestaju. Ponekad mogu trajati samo nekoliko mjeseci, ali često se pojavljuju i prolaze kroz nekoliko godina. Obično su najteži od otprilike 8. godine života do tinejdžerskih godina, a počnu se popravljati nakon puberteta.

Uzroci tikova

Nije jasno što uzrokuje tikove. Smatra se da su posljedica promjena u dijelovima mozga koji kontroliraju kretanje. Mogu se javljati u obiteljima, a u mnogim slučajevima vjerojatno postoji genetski uzrok. Također se često javljaju uz druga stanja, kao što su:

– poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)

– opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP)

– tikovi ponekad mogu biti potaknuti uzimanjem ilegalnih droga, poput kokaina ili amfetamina, a povremeno su uzrokovani i nekim neurološkim bolestima.

Prolazni tikovi

Ovaj poremećaj se najčešće javlja u mladosti. Pogađa do 20% djece školske dobi. Karakterizira ga prisutnost jednog ili više tikova tijekom najmanje jednog mjeseca, ali ne duže od godinu dana. Većina tikova vidljivih su motorički tikovi, iako mogu biti prisutni i vokalni tikovi. Mnoga djeca s ovim poremećajem doživljavaju višestruke epizode prolaznih tikova, koji mogu varirati u načinu na koji se manifestiraju tijekom vremena.

Kronični motorički ili vokalni tikovi

Dok prolazni tikovi nestaju unutar godinu dana, kronični tikovi mogu trajati godinu dana ili više. Kronični poremećaj karakterizira prisutnost jednog ili više dugotrajnih tikova. Mogu biti ili motorički ili vokalni. Za dijagnozu ovog poremećaja simptomi se moraju pojaviti prije 18. godine života.

Touretteov sindrom

U nekim slučajevima, ono što se čini kao kronični tik može biti znak Tourettova sindroma. Ovaj sindrom je najteži poremećaj tikova. Karakterizira ga prisutnost i motoričkih i vokalnih tikova. Simptomi obično počinju kada su djeca u dobi od 5 do 18 godina. Ozbiljnost Touretteovog sindroma često se mijenja tijekom vremena. Mogu postojati razdoblja smanjene učestalosti tikova nakon kojih slijedi pojačana aktivnost tikova. Srećom, mnogi ljudi s Tourettovim sindromom smatraju da im se stanje poboljšava kako stare.

Tikovi su kratki, isprekidani, iznenadni pokreti ili zvukovi koji se javljaju na stereotipan način i često se brkaju s nervoznim ponašanjem. Pojačavaju se tijekom razdoblja stresa. Osobe s tikovima mogu nekontrolirano podići obrve, slegnuti ramenima, raširiti nosnice, stisnuti šake, opetovano pročistiti grlo, škljocati jezikom ili proizvoditi određeni zvuk, poput gunđanja ili stenjanja. Najčešće su bezopasni i prolaze sami od sebe ali ukoliko perzistiraju te ometaju osobu u svakodnevnom funkcioniranju potrebno je liječenje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Blaga ventrikulomegalija

Ventrikulomegalija

Ventrukulomegalija je proširenje lateralnih moždanih komora. Obično se dijagnosticira na rutinskom ultrazvučnom pregledu (fetal anomaly scan) od 18 do 22 tjedna gestacije, a učestalost pojavnosti je 1-2 na 1000 trudnoća. Ventrikulomegalija se uočava u poprečnom presjeku fetalne glavice koji je iznad razine presjeka gdje se mjeri biparijetalni promjer. Proširenje najčešće započinje u području stražnjih rogova […]

CT mozga

CT nalaz mozga – trebam li se brinuti?

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Masna konverzija koštane srži

Molim Vaše mišljenje za moj MR nalaz mozga

Iz iste kategorije

Neurologija

Probadanje u prsima i fibromialgija – molim pomoć

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Operacija kičme – molim Vaše stručno mišljenje

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]