Tikovi

Vrijeme čitanja članka: 5 minute

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti.

Vrste tikova

Postoje dvije različita vrste tikova; motorički (utječu na kretanje) i vokalni (rezultiraju zvukom).

Primjeri tikova su:

– treptanje, boranje nosa ili grimase

– trzanje ili lupanje glavom

– škljocanje prstima

– dodirivanje drugih ljudi ili stvari

– kašljanje, krkljanje ili šmrcanje

– ponavljanje zvuka ili fraze

Tikovi se mogu se klasificirati kao jednostavni ili složeni. Jednostavni tikovi mogu uključivati pokrete poput treptanja očima, trzanja glavom ili slijeganja ramenima. Složeni tikovi sastoje se od niza pokreta koji se izvode istim redoslijedom. Primjeri uključuju skakutanje ili koračanje na određeni način, gestikuliranje ili ponavljanje riječi ili fraza.

Tikovi se mogu dogoditi nasumično i mogu biti povezani sa stresom, tjeskobom, umorom, uzbuđenjem ili srećom. Imaju tendenciju da se pogoršaju ako se o njima govori ili se na njih fokusira. Mogu se potisnuti kroz neko vrijeme ali potiskivanje rezultira nelagodom koja raste sve dok se ne ublaži izvođenjem tika. Tikovi su obično bezopasni i najčešće nisu znak neurološkog poremećaja.

Da li je potrebno liječiti tik?

Liječenje nije uvijek potrebno ako je tik blag i ne uzrokuje druge probleme. Izbjegavanje stresa ili umora, često su od velike pomoći većini ljudi. Ako tik utječe na svakodnevne aktivnosti, može se preporučiti terapija čiji je cilj smanjiti učestalost pojavljivanja tikova. Koristi se bihevioralna terapija, lijekovi ili kombinacija. Bihevioralna terapija pomaže ljudima da nauče kontrolirati svoje simptome tikova i smanje učestalost tikova. Lijekovi se obično koriste za smanjenje učestalosti tikova i poboljšanje svakodnevnog života osobe. To obično ne rezultira potpunim popuštanjem simptoma tikova.

Koliko tikovi traju?

U većini slučajeva tikovi se s vremenom popravljaju ili potpuno prestaju. Ponekad mogu trajati samo nekoliko mjeseci, ali često se pojavljuju i prolaze kroz nekoliko godina. Obično su najteži od otprilike 8. godine života do tinejdžerskih godina, a počnu se popravljati nakon puberteta.

Uzroci tikova

Nije jasno što uzrokuje tikove. Smatra se da su posljedica promjena u dijelovima mozga koji kontroliraju kretanje. Mogu se javljati u obiteljima, a u mnogim slučajevima vjerojatno postoji genetski uzrok. Također se često javljaju uz druga stanja, kao što su:

– poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)

– opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP)

– tikovi ponekad mogu biti potaknuti uzimanjem ilegalnih droga, poput kokaina ili amfetamina, a povremeno su uzrokovani i nekim neurološkim bolestima.

Prolazni tikovi

Ovaj poremećaj se najčešće javlja u mladosti. Pogađa do 20% djece školske dobi. Karakterizira ga prisutnost jednog ili više tikova tijekom najmanje jednog mjeseca, ali ne duže od godinu dana. Većina tikova vidljivih su motorički tikovi, iako mogu biti prisutni i vokalni tikovi. Mnoga djeca s ovim poremećajem doživljavaju višestruke epizode prolaznih tikova, koji mogu varirati u načinu na koji se manifestiraju tijekom vremena.

Kronični motorički ili vokalni tikovi

Dok prolazni tikovi nestaju unutar godinu dana, kronični tikovi mogu trajati godinu dana ili više. Kronični poremećaj karakterizira prisutnost jednog ili više dugotrajnih tikova. Mogu biti ili motorički ili vokalni. Za dijagnozu ovog poremećaja simptomi se moraju pojaviti prije 18. godine života.

Touretteov sindrom

U nekim slučajevima, ono što se čini kao kronični tik može biti znak Tourettova sindroma. Ovaj sindrom je najteži poremećaj tikova. Karakterizira ga prisutnost i motoričkih i vokalnih tikova. Simptomi obično počinju kada su djeca u dobi od 5 do 18 godina. Ozbiljnost Touretteovog sindroma često se mijenja tijekom vremena. Mogu postojati razdoblja smanjene učestalosti tikova nakon kojih slijedi pojačana aktivnost tikova. Srećom, mnogi ljudi s Tourettovim sindromom smatraju da im se stanje poboljšava kako stare.

Tikovi su kratki, isprekidani, iznenadni pokreti ili zvukovi koji se javljaju na stereotipan način i često se brkaju s nervoznim ponašanjem. Pojačavaju se tijekom razdoblja stresa. Osobe s tikovima mogu nekontrolirano podići obrve, slegnuti ramenima, raširiti nosnice, stisnuti šake, opetovano pročistiti grlo, škljocati jezikom ili proizvoditi određeni zvuk, poput gunđanja ili stenjanja. Najčešće su bezopasni i prolaze sami od sebe ali ukoliko perzistiraju te ometaju osobu u svakodnevnom funkcioniranju potrebno je liječenje.

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti.

Vrste tikova

Postoje dvije različita vrste tikova; motorički (utječu na kretanje) i vokalni (rezultiraju zvukom).

Primjeri tikova su:

– treptanje, boranje nosa ili grimase

– trzanje ili lupanje glavom

– škljocanje prstima

– dodirivanje drugih ljudi ili stvari

– kašljanje, krkljanje ili šmrcanje

– ponavljanje zvuka ili fraze

Tikovi se mogu se klasificirati kao jednostavni ili složeni. Jednostavni tikovi mogu uključivati pokrete poput treptanja očima, trzanja glavom ili slijeganja ramenima. Složeni tikovi sastoje se od niza pokreta koji se izvode istim redoslijedom. Primjeri uključuju skakutanje ili koračanje na određeni način, gestikuliranje ili ponavljanje riječi ili fraza.

Tikovi se mogu dogoditi nasumično i mogu biti povezani sa stresom, tjeskobom, umorom, uzbuđenjem ili srećom. Imaju tendenciju da se pogoršaju ako se o njima govori ili se na njih fokusira. Mogu se potisnuti kroz neko vrijeme ali potiskivanje rezultira nelagodom koja raste sve dok se ne ublaži izvođenjem tika. Tikovi su obično bezopasni i najčešće nisu znak neurološkog poremećaja.

Da li je potrebno liječiti tik?

Liječenje nije uvijek potrebno ako je tik blag i ne uzrokuje druge probleme. Izbjegavanje stresa ili umora, često su od velike pomoći većini ljudi. Ako tik utječe na svakodnevne aktivnosti, može se preporučiti terapija čiji je cilj smanjiti učestalost pojavljivanja tikova. Koristi se bihevioralna terapija, lijekovi ili kombinacija. Bihevioralna terapija pomaže ljudima da nauče kontrolirati svoje simptome tikova i smanje učestalost tikova. Lijekovi se obično koriste za smanjenje učestalosti tikova i poboljšanje svakodnevnog života osobe. To obično ne rezultira potpunim popuštanjem simptoma tikova.

Koliko tikovi traju?

U većini slučajeva tikovi se s vremenom popravljaju ili potpuno prestaju. Ponekad mogu trajati samo nekoliko mjeseci, ali često se pojavljuju i prolaze kroz nekoliko godina. Obično su najteži od otprilike 8. godine života do tinejdžerskih godina, a počnu se popravljati nakon puberteta.

Uzroci tikova

Nije jasno što uzrokuje tikove. Smatra se da su posljedica promjena u dijelovima mozga koji kontroliraju kretanje. Mogu se javljati u obiteljima, a u mnogim slučajevima vjerojatno postoji genetski uzrok. Također se često javljaju uz druga stanja, kao što su:

– poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)

– opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP)

– tikovi ponekad mogu biti potaknuti uzimanjem ilegalnih droga, poput kokaina ili amfetamina, a povremeno su uzrokovani i nekim neurološkim bolestima.

Prolazni tikovi

Ovaj poremećaj se najčešće javlja u mladosti. Pogađa do 20% djece školske dobi. Karakterizira ga prisutnost jednog ili više tikova tijekom najmanje jednog mjeseca, ali ne duže od godinu dana. Većina tikova vidljivih su motorički tikovi, iako mogu biti prisutni i vokalni tikovi. Mnoga djeca s ovim poremećajem doživljavaju višestruke epizode prolaznih tikova, koji mogu varirati u načinu na koji se manifestiraju tijekom vremena.

Kronični motorički ili vokalni tikovi

Dok prolazni tikovi nestaju unutar godinu dana, kronični tikovi mogu trajati godinu dana ili više. Kronični poremećaj karakterizira prisutnost jednog ili više dugotrajnih tikova. Mogu biti ili motorički ili vokalni. Za dijagnozu ovog poremećaja simptomi se moraju pojaviti prije 18. godine života.

Touretteov sindrom

U nekim slučajevima, ono što se čini kao kronični tik može biti znak Tourettova sindroma. Ovaj sindrom je najteži poremećaj tikova. Karakterizira ga prisutnost i motoričkih i vokalnih tikova. Simptomi obično počinju kada su djeca u dobi od 5 do 18 godina. Ozbiljnost Touretteovog sindroma često se mijenja tijekom vremena. Mogu postojati razdoblja smanjene učestalosti tikova nakon kojih slijedi pojačana aktivnost tikova. Srećom, mnogi ljudi s Tourettovim sindromom smatraju da im se stanje poboljšava kako stare.

Tikovi su kratki, isprekidani, iznenadni pokreti ili zvukovi koji se javljaju na stereotipan način i često se brkaju s nervoznim ponašanjem. Pojačavaju se tijekom razdoblja stresa. Osobe s tikovima mogu nekontrolirano podići obrve, slegnuti ramenima, raširiti nosnice, stisnuti šake, opetovano pročistiti grlo, škljocati jezikom ili proizvoditi određeni zvuk, poput gunđanja ili stenjanja. Najčešće su bezopasni i prolaze sami od sebe ali ukoliko perzistiraju te ometaju osobu u svakodnevnom funkcioniranju potrebno je liječenje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Mozak

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Emocije

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Mozak

Moždana aneurizma

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteCerebralna aneurizma, također poznata kao intrakranijalna ili moždana aneurizma, je lokalizirano proširenje ili izbočenje u stijenci krvne žile u mozgu, obično zbog oslabljene arterijske stijenke. Dok mnoge aneurizme ostaju asimptomatske i otkrivaju se slučajno, neke mogu puknuti, što dovodi do subarahnoidalnog krvarenja (SAH)—hitnog medicinskog stanja opasnog po život. Cerebralne aneurizme najčešće se javljaju u arterijama […]

Mozak

Je li moj MR nalaz mozga u redu?

Dijete

Tikovi kod djeteta od 7 godina – hoće li se to smiriti?

Atrofija mozga

Što znači atrofija mozga?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteAtrofija mozga, također poznata kao cerebralna atrofija, odnosi se na progresivni gubitak neurona i veza između njih. Ovo stanje rezultira smanjenjem veličine i volumena mozga i može biti povezano s raznim neurološkim i sustavnim poremećajima. Atrofija mozga može utjecati na različite regije mozga, što dovodi do simptoma ovisno o zahvaćenom području. Atrofija mozga može se […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Što učiniti po pitanju povišene temperature?

Neurologija

Benigna intrakranijalna hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteBenigna intrakranijalna hipertenzija je neurološko stanje karakterizirano povećanim intrakranijalnim tlakom bez prepoznatljivog uzroka kao što je tumor, hidrocefalus ili strukturna abnormalnost mozga. Nastaje kada se cerebrospinalna tekućina (CSF), tekućina koja štiti leđnu moždinu i mozak, nakuplja. Pritisak se povećava u mozgu i optičkom živcu. Unatoč tome što se naziva “benignim”, stanje može dovesti do značajnog […]

Neurologija

Spinalni hemangiom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSpinalni hemangiom predstavlja benigni tumor kralježnice koji se sastoji od krvnih žila. Većina ljudi nema simptome te se obično slučajno pronađu tijekom izvođenja slikovnog testa iz drugog razloga. Spinalni hemangiom obično nije ozbiljno stanje. Mogu se javiti komplikacije koje su bolne u vidu​​lomova kostiju ili kompresije živaca. Koliko su česti spinalni hemangiom? Procjenjuje se da […]

Neurologija

Okcipitalna neuralgija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOkcipitalnu neuralgiju karakterizira probadajuća, pulsirajuća ili kronična bol nalik električnom udaru u gornjem dijelu vrata, stražnjem dijelu glave i iza ušiju, obično na jednoj strani glave. Ovo stanje nastaje zbog iritacije ili ozljede okcipitalnih živaca, koji prolaze od vratne kralježnice do tjemena. Obično nastaje zbog kompresije, uklještenja ili iritacije ovih živaca. Obično se javlja u […]

Neurologija

Na što ukazuje moj EEG?

Neurologija

Palatalni mioklonus

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePalatalni mioklonus, poznat i kao nepčani mioklonus i palatalni tremor, rijedak je neurološki poremećaj karakteriziran nevoljnim, ritmičkim kontrakcijama mekog nepca. Ove kontrakcije mogu utjecati na govor i gutanje, a ponekad se mogu proširiti na obližnje mišiće, uključujući mišiće ždrijela i srednjeg uha. Poremećaj se može klasificirati u dvije vrste: esencijalni palatalni mioklonus i simptomatski palatalni […]

Neurologija

Bol u vratu

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteBol u vratu pogađa milijune ljudi diljem svijeta i postala je uobičajena pritužba, osobito u modernom dobu, gdje sjedilački način života, dugo vrijeme pred ekranom i okruženja visokog stresa dominiraju svakodnevnom rutinom. Bol u vratu vodeći je uzrok izostanaka s posla. Uporna bol u vratu može značajno utjecati na kvalitetu života. Bol u vratu utječe […]

Neurologija

Čimbenici rizika za cerebrovaskularne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest obuhvaća niz stanja koja utječu na protok krvi u mozgu. Rano prepoznavanje cerebrovaskularne bolesti ključno je za sprječavanje teških komplikacija i poboljšanje ishoda bolesnika. Brza dijagnoza omogućuje pravovremene medicinske intervencije, čime se smanjuje rizik od trajnih neuroloških oštećenja i smrti. Razumijevanje čimbenika rizika za ova stanja ključno je za prevenciju i liječenje. Kako […]