Tikovi

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti.

Vrste tikova

Postoje dvije različita vrste tikova; motorički (utječu na kretanje) i vokalni (rezultiraju zvukom).

Primjeri tikova su:

– treptanje, boranje nosa ili grimase

– trzanje ili lupanje glavom

– škljocanje prstima

– dodirivanje drugih ljudi ili stvari

– kašljanje, krkljanje ili šmrcanje

– ponavljanje zvuka ili fraze

Tikovi se mogu se klasificirati kao jednostavni ili složeni. Jednostavni tikovi mogu uključivati pokrete poput treptanja očima, trzanja glavom ili slijeganja ramenima. Složeni tikovi sastoje se od niza pokreta koji se izvode istim redoslijedom. Primjeri uključuju skakutanje ili koračanje na određeni način, gestikuliranje ili ponavljanje riječi ili fraza.

Tikovi se mogu dogoditi nasumično i mogu biti povezani sa stresom, tjeskobom, umorom, uzbuđenjem ili srećom. Imaju tendenciju da se pogoršaju ako se o njima govori ili se na njih fokusira. Mogu se potisnuti kroz neko vrijeme ali potiskivanje rezultira nelagodom koja raste sve dok se ne ublaži izvođenjem tika. Tikovi su obično bezopasni i najčešće nisu znak neurološkog poremećaja.

Da li je potrebno liječiti tik?

Liječenje nije uvijek potrebno ako je tik blag i ne uzrokuje druge probleme. Izbjegavanje stresa ili umora, često su od velike pomoći većini ljudi. Ako tik utječe na svakodnevne aktivnosti, može se preporučiti terapija čiji je cilj smanjiti učestalost pojavljivanja tikova. Koristi se bihevioralna terapija, lijekovi ili kombinacija. Bihevioralna terapija pomaže ljudima da nauče kontrolirati svoje simptome tikova i smanje učestalost tikova. Lijekovi se obično koriste za smanjenje učestalosti tikova i poboljšanje svakodnevnog života osobe. To obično ne rezultira potpunim popuštanjem simptoma tikova.

Koliko tikovi traju?

U većini slučajeva tikovi se s vremenom popravljaju ili potpuno prestaju. Ponekad mogu trajati samo nekoliko mjeseci, ali često se pojavljuju i prolaze kroz nekoliko godina. Obično su najteži od otprilike 8. godine života do tinejdžerskih godina, a počnu se popravljati nakon puberteta.

Uzroci tikova

Nije jasno što uzrokuje tikove. Smatra se da su posljedica promjena u dijelovima mozga koji kontroliraju kretanje. Mogu se javljati u obiteljima, a u mnogim slučajevima vjerojatno postoji genetski uzrok. Također se često javljaju uz druga stanja, kao što su:

– poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)

– opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP)

– tikovi ponekad mogu biti potaknuti uzimanjem ilegalnih droga, poput kokaina ili amfetamina, a povremeno su uzrokovani i nekim neurološkim bolestima.

Prolazni tikovi

Ovaj poremećaj se najčešće javlja u mladosti. Pogađa do 20% djece školske dobi. Karakterizira ga prisutnost jednog ili više tikova tijekom najmanje jednog mjeseca, ali ne duže od godinu dana. Većina tikova vidljivih su motorički tikovi, iako mogu biti prisutni i vokalni tikovi. Mnoga djeca s ovim poremećajem doživljavaju višestruke epizode prolaznih tikova, koji mogu varirati u načinu na koji se manifestiraju tijekom vremena.

Kronični motorički ili vokalni tikovi

Dok prolazni tikovi nestaju unutar godinu dana, kronični tikovi mogu trajati godinu dana ili više. Kronični poremećaj karakterizira prisutnost jednog ili više dugotrajnih tikova. Mogu biti ili motorički ili vokalni. Za dijagnozu ovog poremećaja simptomi se moraju pojaviti prije 18. godine života.

Touretteov sindrom

U nekim slučajevima, ono što se čini kao kronični tik može biti znak Tourettova sindroma. Ovaj sindrom je najteži poremećaj tikova. Karakterizira ga prisutnost i motoričkih i vokalnih tikova. Simptomi obično počinju kada su djeca u dobi od 5 do 18 godina. Ozbiljnost Touretteovog sindroma često se mijenja tijekom vremena. Mogu postojati razdoblja smanjene učestalosti tikova nakon kojih slijedi pojačana aktivnost tikova. Srećom, mnogi ljudi s Tourettovim sindromom smatraju da im se stanje poboljšava kako stare.

Tikovi su kratki, isprekidani, iznenadni pokreti ili zvukovi koji se javljaju na stereotipan način i često se brkaju s nervoznim ponašanjem. Pojačavaju se tijekom razdoblja stresa. Osobe s tikovima mogu nekontrolirano podići obrve, slegnuti ramenima, raširiti nosnice, stisnuti šake, opetovano pročistiti grlo, škljocati jezikom ili proizvoditi određeni zvuk, poput gunđanja ili stenjanja. Najčešće su bezopasni i prolaze sami od sebe ali ukoliko perzistiraju te ometaju osobu u svakodnevnom funkcioniranju potrebno je liječenje.

Tikovi su brzi, stereotipni pokreti koji rezultiraju iznenadnim trzajima tijela ili zvukovima koje je teško kontrolirati. Česti su u djetinjstvu i obično se prvi put pojavljuju u dobi od oko 5 godina. Povremeno se mogu prvi put javiti u odrasloj dobi. Tikovi mogu biti prolazni i spontano prestati, ali mogu biti frustrirajući i ometati svakodnevne aktivnosti.

Vrste tikova

Postoje dvije različita vrste tikova; motorički (utječu na kretanje) i vokalni (rezultiraju zvukom).

Primjeri tikova su:

– treptanje, boranje nosa ili grimase

– trzanje ili lupanje glavom

– škljocanje prstima

– dodirivanje drugih ljudi ili stvari

– kašljanje, krkljanje ili šmrcanje

– ponavljanje zvuka ili fraze

Tikovi se mogu se klasificirati kao jednostavni ili složeni. Jednostavni tikovi mogu uključivati pokrete poput treptanja očima, trzanja glavom ili slijeganja ramenima. Složeni tikovi sastoje se od niza pokreta koji se izvode istim redoslijedom. Primjeri uključuju skakutanje ili koračanje na određeni način, gestikuliranje ili ponavljanje riječi ili fraza.

Tikovi se mogu dogoditi nasumično i mogu biti povezani sa stresom, tjeskobom, umorom, uzbuđenjem ili srećom. Imaju tendenciju da se pogoršaju ako se o njima govori ili se na njih fokusira. Mogu se potisnuti kroz neko vrijeme ali potiskivanje rezultira nelagodom koja raste sve dok se ne ublaži izvođenjem tika. Tikovi su obično bezopasni i najčešće nisu znak neurološkog poremećaja.

Da li je potrebno liječiti tik?

Liječenje nije uvijek potrebno ako je tik blag i ne uzrokuje druge probleme. Izbjegavanje stresa ili umora, često su od velike pomoći većini ljudi. Ako tik utječe na svakodnevne aktivnosti, može se preporučiti terapija čiji je cilj smanjiti učestalost pojavljivanja tikova. Koristi se bihevioralna terapija, lijekovi ili kombinacija. Bihevioralna terapija pomaže ljudima da nauče kontrolirati svoje simptome tikova i smanje učestalost tikova. Lijekovi se obično koriste za smanjenje učestalosti tikova i poboljšanje svakodnevnog života osobe. To obično ne rezultira potpunim popuštanjem simptoma tikova.

Koliko tikovi traju?

U većini slučajeva tikovi se s vremenom popravljaju ili potpuno prestaju. Ponekad mogu trajati samo nekoliko mjeseci, ali često se pojavljuju i prolaze kroz nekoliko godina. Obično su najteži od otprilike 8. godine života do tinejdžerskih godina, a počnu se popravljati nakon puberteta.

Uzroci tikova

Nije jasno što uzrokuje tikove. Smatra se da su posljedica promjena u dijelovima mozga koji kontroliraju kretanje. Mogu se javljati u obiteljima, a u mnogim slučajevima vjerojatno postoji genetski uzrok. Također se često javljaju uz druga stanja, kao što su:

– poremećaj pažnje i hiperaktivnosti (ADHD)

– opsesivno kompulzivni poremećaj (OKP)

– tikovi ponekad mogu biti potaknuti uzimanjem ilegalnih droga, poput kokaina ili amfetamina, a povremeno su uzrokovani i nekim neurološkim bolestima.

Prolazni tikovi

Ovaj poremećaj se najčešće javlja u mladosti. Pogađa do 20% djece školske dobi. Karakterizira ga prisutnost jednog ili više tikova tijekom najmanje jednog mjeseca, ali ne duže od godinu dana. Većina tikova vidljivih su motorički tikovi, iako mogu biti prisutni i vokalni tikovi. Mnoga djeca s ovim poremećajem doživljavaju višestruke epizode prolaznih tikova, koji mogu varirati u načinu na koji se manifestiraju tijekom vremena.

Kronični motorički ili vokalni tikovi

Dok prolazni tikovi nestaju unutar godinu dana, kronični tikovi mogu trajati godinu dana ili više. Kronični poremećaj karakterizira prisutnost jednog ili više dugotrajnih tikova. Mogu biti ili motorički ili vokalni. Za dijagnozu ovog poremećaja simptomi se moraju pojaviti prije 18. godine života.

Touretteov sindrom

U nekim slučajevima, ono što se čini kao kronični tik može biti znak Tourettova sindroma. Ovaj sindrom je najteži poremećaj tikova. Karakterizira ga prisutnost i motoričkih i vokalnih tikova. Simptomi obično počinju kada su djeca u dobi od 5 do 18 godina. Ozbiljnost Touretteovog sindroma često se mijenja tijekom vremena. Mogu postojati razdoblja smanjene učestalosti tikova nakon kojih slijedi pojačana aktivnost tikova. Srećom, mnogi ljudi s Tourettovim sindromom smatraju da im se stanje poboljšava kako stare.

Tikovi su kratki, isprekidani, iznenadni pokreti ili zvukovi koji se javljaju na stereotipan način i često se brkaju s nervoznim ponašanjem. Pojačavaju se tijekom razdoblja stresa. Osobe s tikovima mogu nekontrolirano podići obrve, slegnuti ramenima, raširiti nosnice, stisnuti šake, opetovano pročistiti grlo, škljocati jezikom ili proizvoditi određeni zvuk, poput gunđanja ili stenjanja. Najčešće su bezopasni i prolaze sami od sebe ali ukoliko perzistiraju te ometaju osobu u svakodnevnom funkcioniranju potrebno je liječenje.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

EEG

Ljubazno molim pojašnjenje EEG nalaza

Glavobolje

Traumatska ozljeda mozga

Traumatska ozljeda mozga je ozljeda glave ili mozga uzrokovana traumom koja remeti normalnu funkciju mozga. Događaji koji dovode do traumatske ozljede mozga razlikuju se. Među civilima, nesreće motornih vozila vodeći su uzrok traumatskih ozljeda mozga; među malom djecom i starijim odraslim osobama padovi su glavni uzrok traumatske ozljede mozga; a među vojnicima i veteranima, najčešći […]

Mozak

Tumori pinealne regije

Tumori pinealne regije su tumori same pinealne žlijezde ili tkiva koje je okružuje. Pinelana žlijezda je mali organ u obliku graška u središtu mozga koji je odgovoran za proizvodnju i izlučivanje melatonina (koji je poznatiji kao hormon sna) u tamnom okruženju. Njegove primarne funkcije su reguliranje 24-satnog unutarnjeg tjelesnog sata (ili cirkadijalnog ritma), kao i […]

Mozak

Molim mišljenje za MR nalaz mozga

Mozak

Što su skotomi?

Skotom je medicinski izraz za poremećaj vidnog polja ili slijepu pjegu. Većina ih se javlja na jednom oku, ali mogu se pojaviti na oba oka. Mnoge stvari mogu uzrokovati skotom ili slijepu pjegu a liječenje ovisi o tome što ih uzrokuje. Retina ili mrežnica je sloj na stražnjoj strani oka koji pretvara svjetlost u električne […]

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako se liječi migrena?

Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Neurologija

Migrena

Migrena je jaka glavobolja koja uzrokuje pulsirajuću glavobolju jedne polovice glave. Faza glavobolje kod migrene obično traje najmanje četiri sata, ali može trajati i više. Težina glavobolje se pogoršava sa: – tjelesnom aktivnosti – izloženosti svjetlu – glasnom bukom – jakim mirisima. Migrene mogu ometati svakodnevnu rutinu i utjecati na sposobnost ispunjavanja osobnih i društvenih […]

Neurologija

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Neurologija

MR anigiografija – molim očitanje nalaza

Neurologija

Kortikobazalna degeneracija

Kortikobazalna degeneracija, koja se naziva i kortikobazalni sindrom, rijetko je stanje u kojem se područja mozga smanjuju, a živčane stanice degeneriraju i umiru tijekom vremena. Bolest zahvaća područje mozga koje obrađuje informacije i moždane strukture koje kontroliraju kretanje. Ova degeneracija rezultira rastućim poteškoćama u kretanju jedne ili obje strane tijela. Obično se javlja kod starije […]

Neurologija

Ataksija

Ataksija obuhvaća poremećaj koordinacije, ravnoteže i govora koji može biti uzrokovan različitim stanjima i bolestima. Može zahvatiti bilo koji dio tijela a osobe pogođene ataksijom često imaju poteškoće sa ravnotežom i hodom, govorom, gutanjem i izvršenjem motoričkih radnji koje zahtijevaju visoki stupanj kontrole poput pisanja. Točni simptomi i njihova ozbiljnost razlikuju se ovisno o poremećaju […]

Neurologija

Paraneoplastični sindromi

Paraneoplastični sindromi živčanog sustava su skupina poremećaja koji se mogu javiti kod ljudi koji boluju od onkoloških bolesti. Autoimune su etiologije i rezultat su imunološkog sustava koji osim što napada tumorske stanice može napadati i zdrave stanice dijelova mozga, leđne moždine, perifernih živaca ili mišića. Ovisno o tome koji je dio živčanog sustav zahvaćen mogu […]

Neurologija

VEP – vrtoglavice i glavobolje