Tromboza cerebralnih venskih sinusa

Tromboza  venskih  sinusa je ozbiljno stanje koje nastaje kada se krvni ugrušak formira u venskim sinusima mozga. Da bi pravilno funkcionirao, mozak zahtijeva stalnu opskrbu krvlju bogatom kisikom. Tu krv osigurava srce, koje pumpa oksigeniranu krv u mozak kroz sustav arterija i krvnih žila. Nakon što mozak potroši kisik, krv se vraća u srce  putem mreže vena i  venskih sinusa. U rijetkim slučajevima može nastati krvni ugrušak u venskom sinusu. Ovo je stanje poznato kao tromboza cerebralnih venskih sinusa.

Kada se krvni ugrušak stvori u cerebralnom venskom sinusu blokira se protok krvi. Nakupljanje krvi uzrokuje edem, odnosno oticanje, u području mozga u blizini ugruška što rezultira glavoboljama. Pritisak može oštetiti moždano tkivo, što dovodi do moždanog udara, uzrokujući simptome kao što su utrnulost ili slabost u ruci ili nogama i problem sa govorom. Ova vrsta moždanog udara ponekad se naziva i venski infarkt.  Ako se poveća pritisak, vene i druge krvne žile mogu puknuti, što rezultira cerebralnim krvarenjem ili krvarenjem u mozgu, pokrećući niz ozbiljnih simptoma. Neki venski sinusi također igraju ulogu u apsorpciji cerebrospinalne tekućine, bistre tekućine koja se nalazi u mozgu i oko leđne moždine. Ako se krvni ugrušak razvije u jednom od ovih venskih sinusa, može smanjiti apsorpciju cerebrospinalne tekućine što, u rijetkim slučajevima  rezultira hidrocefalusom, stanjem koje se javlja kada se cerebrospinalna tekućina nakuplja u mozgu. To može povećati pritisak u mozgu i izazvati niz simptoma uključujući glavobolju, mučninu, probleme s vidom i oštećenu spoznaju. Tromboza venskih sinusa  zahvaća ljude bilo koje dobi i spola, iako se najčešće javlja kod mladih odraslih osoba i žena.

Čimbenici rizika za razvoj ovog stanja su:

-Povišene razine estrogena u trudnoći i razdoblju nakon trudnoće

-Problemi sa zgrušavanjem krvi; na primjer, antifosfolipidni sindrom, nedostatak proteina C i S, nedostatak antitrombina III, lupus antikoagulans ili mutacija faktora V Leidena

-Onkološke bolesti

-Infekcija (oka, uha)

-Ozljede glave

-Upalne bolesti (lupus, Wegenerova granulomatoza,  Behcetov sindrom)

-Pretilost

-Neki lijekova (oralni kontraceptivi, hormonska nadomjesna terapija)

Koji su simptomi cerebralne venske tromboze?

Simptomi tromboze cerebralnih venskih sinusa mogu varirati, ovisno o mjestu tromba. Brzo reagiranje na ove simptome omogućuje oporavak. Simptomi koji se mogu pojaviti su:

-Glavobolja (90% bolesnika razvija ovaj simptom)

-Zamagljen vid i dvoslike

-Nesvjestica ili gubitak svijesti

– Epileptički napadaji

-Oduzetost ekstremiteta

Pacijent može osjetiti jedan ili više od ovih simptoma. Iako se simptomi mogu pojaviti iznenada, općenito se razvijaju tijekom tjedan dana ili dulje. U otprilike trećini slučajeva jedini je simptom glavobolja (koja se često stalno pogoršava tijekom nekoliko dana i pojačava u ležanju).

Kako se dijagnosticira tromboza cerebralnog venskog sinusa?

Dijagnoza  se postavlja na temelju slikovnih metoda. Najčešće korišteni slikovni testovi su magnetska rezonancija (MR) i računalna tomografija (CT).  Ponekad rutinski CT ili MR koji se često rade za procjenu moždanog udara ili krvarenja u mozgu su normalni u slučajevima tromboze cerebralnih vena i cerebralnih venskih sinusa.  Najbolje slikovne metode su  venogram magnetske rezonancije ili CT venogram mozga.   To su posebne vrste slikovnih prikaza  koje se koriste za vizualizaciju vena i venskih sinusa, koji su strukture uključene u trombozu venskih sinusa.

Kako se liječi tromboza cerebralnih venskih sinusa?

Liječenje se započinje odmah jer se radi o ozbiljnom stanju. Glavni tretman je antikoagulantni lijek heparin. Heparin i drugi antikoagulansi — ili razrjeđivači krvi — koriste se za liječenje tromboze venskih sinusa  jer pomažu u sprječavanju stvaranja novih krvnih ugrušaka u krvnim žilama  uključujući venske sinuse mozga, i mogu spriječiti povećanje postojećih ugrušaka. Razrjeđivači krvi, međutim, ne mogu otopiti postojeće ugruške.  Tijelo ima  vlastiti sustav za otapanje ugrušaka koji polako, tjednima i mjesecima, djeluje na otapanje postojećih ugrušaka. Ako se pacijentima ne poboljša nakon primjene heparina ili drugog razrjeđivača krvi, mogu se primijeniti trombolitički enzimi, koji mogu otopiti postojeće krvne ugruške. Budući da mogu uzrokovati krvarenje, ovi se lijekovi obično koriste samo u teškim slučajevima. Alternativno, može se učinit trombektomija za uklanjanje krvnog ugruška. Cilj trombolitičkih enzima i trombektomije je isti: ukloniti krvni ugrušak i obnoviti protok krvi. Nakon što se kontrolira akutna faza bolesnici počinju uzimati oralno razrjeđivač krvi, poput varfarina. Antikoagulacijska terapija se nastavlja kako bi se spriječilo ponavljanje  tromboze venskih sinusa ili drugih poremećaja zgrušavanja. Pacijenti će obično ostati na oralnim razrjeđivačima krvi tri ili više mjeseci. Ako je uzrok bio privremeni okidač kao što je infekcija, trudnoća ili uzimanja lijekova koji sadrže estrogen, liječenje traje 3-6 mjeseci. Ako uzrok nije identificiran ili ako pacijent ima poremećaj zgrušavanja, tada liječenje može trajati 6-12 mjeseci. Oko 80% ljudi se potpuno oporavlja, ali unatoč pravodobno započetom liječenju mogu se javiti komplikacije tromboze venskog sinusa  koje uključuju: oštećen govor, oduzetost, probleme s vidom i druge trajne neurološke simptome. Općenito, najbolji ishodi povezani su s ranom dijagnozom i liječenjem. Tromboza venskih sinusa  se ponavlja u oko 2% do 4% slučajeva, a bolesnici imaju veći  rizik od venske tromboembolije drugih vena.  Zdrav način života može prevenirati ovo stanje. To uključuje:

-prehranu s niskim udjelom masti, uključujući puno voća i povrća.

-svakodnevno vježbanje.

-izbjegavanje pušenja.

Tromboza  venskih sinusa nastaje kada se krvni ugrušak formira u venskim sinusima mozga. Ovo  je rijetko, ali potencijalno ozbiljno stanje.  Očituje se  simptomima  glavobolje, zamagljenog vida, nesvjestice i epileptičkih napadaja. Pravodobno prepoznavanje i započinjanje liječenja vrlo je bitno jer su najbolji ishodi povezani s ranom dijagnozom i liječenjem.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Neurologija

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Neurologija

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Neurologija

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Neurologija

Perinatalne hipoksično-ishemijske ozljede

Neurologija

Kognitivna bihevioralna terapija

Nesanica je učestali poremećaj spavanja koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta, narušavajući kvalitetu života i povećavajući rizik od raznih zdravstvenih problema. Manifestira se kao poteškoće s uspavljivanjem, zadržavanjem sna ili preranim buđenjem. Kronična nesanica je trajno stanje koje karakteriziraju poteškoće u započinjanju ili održavanju sna, najmanje tri noći tjedno tijekom razdoblja od najmanje tri mjeseca. […]

Neurologija

Molim Vas da mi pojasnite MR nalaz mozga

Neurologija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Neurologija

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]