Mnogima od nas, ispijanje kave je neizostavni ritual u danu koji uvelike utječe na naše raspoloženje, fokus i razinu energije. Međutim, već se godinama vode razne polemike je li uživanje u ovom popularnom napitku sigurno u trudnoći, odnosno kakav utjecaj može imati na zdravlje bebe, ali i buduće majke.

Ispijanje kave u trudnoći

Iako kava ima svoje prednosti, postoji zabrinutost kako unos kave za vrijeme trudnoće može djelovati štetno, posebice na zdravlje bebe.

Smatra se da trudnice kofein metaboliziraju puno sporije. Štoviše, potrebno im je 1,5 do 3,5 puta više vremena kako bi eliminirale kofein iz tijela. Neki od negativnih utjecaja kofeina na zdravlje majke uključuju pojavu visokog krvnog tlaka, tjeskobe, vrtoglavice, ubrzanog rada srca te bolova u trbuhu ili proljeva. Osim toga, molekule kofeina mogu slobodno proći kroz placentu i ući u bebin krvotok, zbog čega se postavlja pitanje na koje sve načine kofein može utjecati na zdravlje bebe.

Do sada su znanstvenici proveli brojna istraživanja o unosu kave, odnosno kofeina tijekom trudnoće, a posebice je ispitivana povezanost s rizikom od pobačaja i niske porodne mase. Rezultati nekih studija pokazali su da postoji povezanost između pretjeranog unosa kave i rizika od pobačaja te niske porodne mase. Međutim, smatra se da postojeći dokazi nisu dovoljni da bi se donijelo jedinstveno mišljenje o negativnom utjecaju kave tijekom trudnoće te da je potrebno provesti još istraživanja.

Što kažu smjernice?

Prema važećim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (eng. Worlg Health Organisation, WHO) trudnicama se preporuča unos kofeina ograničiti na ne više od300 mgna dan. Ova količina kofeina odgovara konzumaciji dvije do tri šalice kave dnevno.

Unos kave u trudnoći i genetika – nove spoznaje

Novo istraživanje pokušalo je otkriti može li unos kave koji je viši od preporučene dnevne količine uzrokovati komplikacije u trudnoći poput pobačaja ili prijevremenog poroda. Rezultati određenih ranijih istraživanja doveli su u vezu prekomjeran unos kave u trudnoći s povišenim rizikom od komplikacija u trudnoći, međutim, navedena istraživanja nisu uzimala u obzir parametre poput konzumacije alkohola, kvalitete prehrane te pušenja.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Queenslandu odlučili su odgovor potražiti u genima. Naime, ispijanje kave u većim ili manjim količinama djelomično je uvjetovano genetikom, točnije, određeni setovi gena utječu na količinu kave koju pijemo.

Znanstvenici su u svom istraživanju koristili metodu Mendelijske randomizacije uzimajući u obzir osam mogućih genetskih varijanti koje predviđaju konzumaciju kave kod trudnica te su ispitali postoji li povezanost tih genetskih varijanti s ishodima trudnoće. Rezultati su pokazali kako povišena konzumacija kave ne povećava rizik od pobačaja, prijevremenog poroda ili mrtvorođenja.

Važno je napomenuti da istraživanje nije obuhvaćalo praćenje utjecaja unosa kave na različite aspekte fetalnog razvoja poput kognitivnog, mentalnog ili tjelesnog razvoja fetusa, stoga se i dalje preporučuje pridržavati se preporuka Svjetske zdravstvene organizacije.

Literatura:

Brito Nunes C, Huang P, Wang G, Lundberg M, D’Urso S, Wootton RE, Borges MC, Lawlor DA, Warrington NM, Evans DM, Hwang LD, Moen GH. Mendelian randomization study of maternal coffee consumption and its influence on birthweight, stillbirth, miscarriage, gestational age and pre-term birth. Int J Epidemiol. 2022 Jun 9:dyac121. doi: 10.1093/ije/dyac121. Epub ahead of print. PMID: 35679582.