Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje.

Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno mentalnih funkcija. Kako se povećava životni vijek, tako se i povećava broj oboljelih od neuroloških bolesti koje su povezane sa starenjem.

Koji su najraniji simptomi Alzheimerove bolesti?

Subjektivni kognitivni poremećaj jedan je od najranijih vidljivih simptoma Alzheimerove bolesti. Može prijeći u umjerena kognitivna oštećenja koja se mogu otkriti putem neuropsiholoških testova. Upravo pojava blagog kognitivnog odstupanja predstavlja rani stadij u kojemu se Alzheimerova bolest može dijagnosticirati, nakon čega slijedi pogoršanje kognitivnih funkcija.

Multivitamini i Alzheimerova bolest – crtice iz znanosti

Učinci multivitamina na kognitivni pad i demenciju često su tema brojnih istraživanja, a sve više rezultata ukazuje da se dodatan unos raznih vitamina može smatrati sredstvom za održavanje kognitivnih funkcija. Postavlja se pitanje može li redoviti unos vitamina u obliku dodataka prehrani biti jedna od preventivnih strategija u smanjenu rizika od Alzheimerove bolesti?

Tako je nova studija ispitivala može li dodatak prehrani s folnom kiselinom i drugim vitaminima B skupine, vitaminom D te koenzimom Q10 usporiti razvoj kognitivnog poremećaja i neurodegenerativnih promjena kod starijih osoba.

Istraživanje je provedeno u jednoj šangajskoj bolnici, a uključilo je 892 osobe starije od 50 godina. Ispitanici su bili podijeljeni u kontrolnu skupinu, skupinu subjektivnog ili umjerenog kognitivnog poremećaja te Alzheimerovu skupinu. U studiji su korišteni upitnici o prehrambenim navikama koji su uključivali osnovne kliničke informacije, tjelesno stanje, povijest bolesti, uzimanje lijekova, navike pušenja i pijenja te uzimanje vitaminskih dodataka (folna kiselina, vitamini B skupine, vitamin D i koenzim Q10). Važno je naglasiti da su ove upitnike ispunjavali članovi obitelji koji su upoznati sa prehrambenim navikama ispitanika, pa na pouzdanost upitnika nije utjecalo kognitivno oštećenje pacijenta.

Analizom podataka utvrđeno je da je adekvatan unos folne kiseline, vitamina B6 i vitamina B12 značajno povezan s boljom kognitivnom funkcijom. Osobe s umjerenim kognitivnim oštećenjem koje su svakodnevno uzimale dodatke vitamina D, imale su značajno manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti, u odnosu na one koji nisu uzimali dodatke. Također,  ispitanici s normalnim kognitivnim funkcijama, koji su redovito unosili vitamin D, folnu kiselinu ili koenzim Q10 imali su niži rizik od kognitivnog oštećenja, a isti učinak pokazao je svakodnevni ili povremeni unos vitamina B skupine.

Stoga, kao potencijalna preventivna mjera za usporavanje kognitivnog pada i neurodegenerativnih oštećenja kod starijih osoba, preporučuje se svakodnevno uzimanje dodatnih vitamina B skupine, vitamina D, folne kiseline i koenzima Q10.

Literatura:

• Jiang X, Guo Y, Cui L, Huang L, Guo Q, Huang G. Study of Diet Habits and Cognitive Function in the Chinese Middle-Aged and Elderly Population: The Association between Folic Acid, B Vitamins, Vitamin D, Coenzyme Q10 Supplementation and Cognitive Ability. Nutrients. 2023 Mar 1;15(5):1243. doi: 10.3390/nu15051243. PMID: 36904242; PMCID: PMC10005055.