Poznato je kako istraživanja o utjecaju hrane ili prehrane na zdravlje mogu dati oprečne rezultate. Primjerice, određena su istraživanja pokazala kako jaja djeluju blagotvorno na zdravlje djelujući povoljno na zdravlje srca, dok su neka istraživanja pokazala kako jaja u prehrani mogu biti štetna povećavajući rizik od bolesti srca i krvnih žila. Razlog oprečnih rezultata leži u samoj prirodi znanosti, a o tome zašto su jaja nekad dobra za zdravlje, a nekad naš najgori neprijatelj odlučuje – statistika. Pridodamo li i medijski senzacionalizam u ovu priču dobit ćemo jasniju sliku zašto možda neki nemaju povjerenja u znanost o prehrani.

Istraživanje o istraživanjima

Novo istraživanje pokušalo je ispitati kvalitetu objavljenih istraživanja o prehrani i otkriti može li upotreba krivih statističkih metoda korištenih u obradi podataka dovesti do pogrešnih rezultata. Rezultati novog istraživanja o istraživanjima pokazali su kako standardni i najčešći statistički pristup istraživanju odnosa između hrane i zdravlja može dati zavaravajuće i besmislene rezultate i biti odgovoran za oprečne rezultate koji zbunjuju javnost. Ako se ne bavimo statistikom teško možemo razumjeti gdje znanstvenici mogu pogriješiti. Međutim, pojednostavljeno govoreći, prilikom istraživanja utjecaja određene hrane na zdravlje potrebno je upotrijebiti statističku kontrolu kojom se računa ukupni energetski unos i kojom se izolira proučavana namirnica od ostale unesene hrane. S obzirom da istraživanja imaju različit pristup kontroli i procjeni ukupnog unosa hrane i ostale hrane, izražavanje prosjeka unosa može biti u startu pogrešan i u konačnici dati pogrešan rezultat, objasnili su znanstvenici sa Sveučilišta u Leedsu.

Zašto je komplicirano istraživati utjecaj određene hrane na zdravlje?

Na temelju uloge samog istraživača analitičke studije podijeljene su u opservacijske i intervencijske. U opservacijskim studijama istraživač samo promatra prirodni tijek stvari koji se događa unutar promatranih skupina. U intervencijskim studijama istraživač primjerice ispituje djelovanje lijeka tako da ga daje ispitanicima i mjeri učinak te ga uspoređuje s učinkom placeba. Randomizirana klinička istraživanja smatraju se zlatnim standardom istraživanja, a kada je u pitanju prehrana, randomizirana istraživanja najčešće je nemoguće provesti. Utjecaj hrane na zdravlje ispituje se opservacijskim studijama. Opservacijske studije imaju ograničenja jer ne istražuju uzrok već samo korelaciju koja služi kao posrednik do otkrivanja uzroka. Također, prehrambene opservacijske studije često koriste metodu procjene prehrane koja je u osnovi samoprocjena od strane ispitanika, a dobiveni podaci mogu biti nepouzdani.

Ima li konsenzusa u prehrambenoj epidemiologiji?

Jednoglasna odluka o osnovnim elementima pravilne prehrane postoji pa se ne može tvrditi da su preporuke dobivene na temelju istraživanja u prehrambenoj epidemiologiji neusuglašene. Zbog velikih razlika između pojedinačnih istraživanja, kod stvaranja preporuka mudro je oslanjati se na pregledne članke koji govore uzrokuje li i u kojoj mjeri određena hrana neko zdravstveno stanje. Zadatak znanstvenika je da nastave poboljšavati dizajn istraživanja, da koriste nove tehnologije i metodologije procjene prehrane kako bi smanjili pogreške. Rezultate pojedinačnih studija valja uzimati s rezervom, a preporuke temeljiti na objedinjenim dokazima dobivenim istraživanjima koja su imala različiti dizajn i koristila različitu metodologiju i tehnologiju. A u medijima savjetuje se čitati samo provjerene izvore informacija poput portala zdravobudi.hr i vitamini.hr iza kojih stoje stručnjaci.

Literatura:

• Georgia D Tomova, Mark S Gilthorpe, Peter W G Tennant, Theory and performance of substitution models for estimating relative causal effects in nutritional epidemiology, The American Journal of Clinical Nutrition, 2022.