Zašto su danas jaja blagotvorna za zdravlje, a sutra možda neće biti?

Poznato je kako istraživanja o utjecaju hrane ili prehrane na zdravlje mogu dati oprečne rezultate. Primjerice, određena su istraživanja pokazala kako jaja djeluju blagotvorno na zdravlje djelujući povoljno na zdravlje srca, dok su neka istraživanja pokazala kako jaja u prehrani mogu biti štetna povećavajući rizik od bolesti srca i krvnih žila. Razlog oprečnih rezultata leži u samoj prirodi znanosti, a o tome zašto su jaja nekad dobra za zdravlje, a nekad naš najgori neprijatelj odlučuje – statistika. Pridodamo li i medijski senzacionalizam u ovu priču dobit ćemo jasniju sliku zašto možda neki nemaju povjerenja u znanost o prehrani.

Istraživanje o istraživanjima

Novo istraživanje pokušalo je ispitati kvalitetu objavljenih istraživanja o prehrani i otkriti može li upotreba krivih statističkih metoda korištenih u obradi podataka dovesti do pogrešnih rezultata. Rezultati novog istraživanja o istraživanjima pokazali su kako standardni i najčešći statistički pristup istraživanju odnosa između hrane i zdravlja može dati zavaravajuće i besmislene rezultate i biti odgovoran za oprečne rezultate koji zbunjuju javnost. Ako se ne bavimo statistikom teško možemo razumjeti gdje znanstvenici mogu pogriješiti. Međutim, pojednostavljeno govoreći, prilikom istraživanja utjecaja određene hrane na zdravlje potrebno je upotrijebiti statističku kontrolu kojom se računa ukupni energetski unos i kojom se izolira proučavana namirnica od ostale unesene hrane. S obzirom da istraživanja imaju različit pristup kontroli i procjeni ukupnog unosa hrane i ostale hrane, izražavanje prosjeka unosa može biti u startu pogrešan i u konačnici dati pogrešan rezultat, objasnili su znanstvenici sa Sveučilišta u Leedsu.

Zašto je komplicirano istraživati utjecaj određene hrane na zdravlje?

Na temelju uloge samog istraživača analitičke studije podijeljene su u opservacijske i intervencijske. U opservacijskim studijama istraživač samo promatra prirodni tijek stvari koji se događa unutar promatranih skupina. U intervencijskim studijama istraživač primjerice ispituje djelovanje lijeka tako da ga daje ispitanicima i mjeri učinak te ga uspoređuje s učinkom placeba. Randomizirana klinička istraživanja smatraju se zlatnim standardom istraživanja, a kada je u pitanju prehrana, randomizirana istraživanja najčešće je nemoguće provesti. Utjecaj hrane na zdravlje ispituje se opservacijskim studijama. Opservacijske studije imaju ograničenja jer ne istražuju uzrok već samo korelaciju koja služi kao posrednik do otkrivanja uzroka. Također, prehrambene opservacijske studije često koriste metodu procjene prehrane koja je u osnovi samoprocjena od strane ispitanika, a dobiveni podaci mogu biti nepouzdani.

Ima li konsenzusa u prehrambenoj epidemiologiji?

Jednoglasna odluka o osnovnim elementima pravilne prehrane postoji pa se ne može tvrditi da su preporuke dobivene na temelju istraživanja u prehrambenoj epidemiologiji neusuglašene. Zbog velikih razlika između pojedinačnih istraživanja, kod stvaranja preporuka mudro je oslanjati se na pregledne članke koji govore uzrokuje li i u kojoj mjeri određena hrana neko zdravstveno stanje. Zadatak znanstvenika je da nastave poboljšavati dizajn istraživanja, da koriste nove tehnologije i metodologije procjene prehrane kako bi smanjili pogreške. Rezultate pojedinačnih studija valja uzimati s rezervom, a preporuke temeljiti na objedinjenim dokazima dobivenim istraživanjima koja su imala različiti dizajn i koristila različitu metodologiju i tehnologiju. A u medijima savjetuje se čitati samo provjerene izvore informacija poput portala zdravobudi.hr i vitamini.hr iza kojih stoje stručnjaci.

Literatura:

  • Georgia D Tomova, Mark S Gilthorpe, Peter W G Tennant, Theory and performance of substitution models for estimating relative causal effects in nutritional epidemiology, The American Journal of Clinical Nutrition, 2022.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Inzulin

Prehrana bazirana na namirnicama biljnog porijekla najbolja je novogodišnja odluka

Mnogi se svake godine odluče donijeti novogodišnju odluku ili obećanje samome sebi da će nešto promijeniti, a najčešće želje za promjenom tiču se zdravlja. Izgubiti višak kilograma, početi vježbati ili zdravije se hraniti su redovito visoko na popisu želja. Zadnjih godina puno se priča o prehrani baziranoj na namirnicama biljnog porijekla iz dva važna razloga. […]

Koža

Multivitaminski dodaci za kožu tijekom zime

Zima je godišnje doba kada smo uslijed nižih temperatura i boravaka u zatvorenim prostorijama skloniji prehladama i virozama, a manje smo usredotočeni kako očuvati zdravu kožu. Multivitaminski pripravci se tijekom zime najčešće uzimaju kako bi se podigao imunitet i smanjila sklonost virozama, a koža u toj priči ostaje nekako po strani. Je li to uvijek […]

Prehrana

Operirao sam slijepo crijevo

Dobar život

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Mršavost

Kako se udebljati?

kardiovaskularna prevencija

Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 1. dio

Loše prehrambene navike bitan su čimbenik rizika porasta morbiditeta i mortaliteta mnogih kroničnih bolesti, osobito kardiovaskularnih (KV), šećerne bolesti, malignih bolesti. U cilju smanjenja morbiditeta i mortaliteta od tih bolesti važno je usvojiti zdrave prehrambene navike. Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije promicanje i usvajanje zdravih prehrambenih navika može sačuvati 3,7 milijuna života u svijetu do […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Dobrim bakterijama protiv alergijskog rinitisa

Svake godine dolaskom toplijeg vremena aktualnom temom postaju alergijske bolesti gornjeg dišnog sustava, među kojima se najčešće ističe alergijski rinitis. Što je alergijski rinitis? Alergijski rinitis je upalna bolest nosne sluznice koja nastaje zbog pretjerane osjetljivosti na neke tvari iz okoliša s kojima u dodir dolazimo putem dišnog sustava, zrakom, odnosno, udisanjem. Prepoznajemo ga po […]

Nutricionizam

Anti-candida dijeta

Nutricionizam

Kako suhe šljive mogu pomoći ženama u menopauzi

Činjenica je da suho voće u svom sastavu ima visoki udio šećera i to glukoze i fruktoze. No, promatranje suhog voća isključivo kroz prizmu kalorija i udjela šećera pogrešno je, što dokazuju i brojna istraživanja. Novo istraživanje znanstvenika iz SAD-a pokazalo je da suhe šljive imaju značajno protuupalno djelovanje u organizmu zbog kojeg im valja […]

Nutricionizam

Kako pretjerane količine folne kiseline u trudnoći negativno utječu na plod?

Spoznaja da se uzimanjem folne kiseline u trudnoći može smanjiti postotak oštećenja živčanog sustava novorođenčeta za 50 do 80% smatra se jednim od najvažnijih otkrića medicine 20. stoljeća. Naime, niska razina folata u serumu buduće majke može biti značajan čimbenik rizika za pojavu oštećenja živčane cijevi novorođenčeta. Stoga se preporučuje da sve žene u reproduktivnoj […]

Nutricionizam

Smanjite unos soli i snizite krvni tlak

Hipertenzija ili visoki krvni tlak je kronična bolest koju karakterizira povišeni tlak u arterijama te predstavlja vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Budući da uslijed povišenog tlaka dolazi do pojave dodatnog pritiska na arterije, posljedično je povećan rizik od zatajenja srca te pojave srčanog i moždanog udara. Kako bi se održao adekvatan protok krvi […]

Nutricionizam

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Salicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Nutricionizam

Žučna dijeta i antikoagulansi

Nutricionizam

Niska razina progesterona – kako si pomoći?

Progesteron je jedan od hormona neophodnih za održavanje ženskog zdravlja, a niske razine ovog hormona doprinose pojavi različitih problema, od povećanja tjelesne mase do poteškoća s plodnošću. Koja je uloga progesterona te kako osigurati njegovu ravnotežu na prirodan način, saznajte u nastavku članka. Što je progesteron i zašto je važan? Progesteron je ženski spolni hormon […]