Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Općenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj populaciji, ciljana nadopuna može biti opravdana u određenim skupinama kod kojih prehrana ne može zadovoljiti potrebe organizma primjerice u određenom životnom dobu ili stadiju ili kod osoba sa specifičnim čimbenicima rizika za razvoj deficita.

Trudnice, dojenčad i djeca

Vitamini i minerali su među najpopularnijim dodacima prehrani, a uzima ih između 40 i 50% odraslih osoba, obično za održavanje zdravlja i prevenciju bolesti. Među skupinama koje imaju koristi od multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani su u prvom redu trudnice. Dokazi su jasni da bi žene, koje bi mogle zatrudnjeti odnosno one koje planiraju trudnoću ili koje su u prvom tromjesečju trudnoće, trebale  unositi adekvatnu količinu folne kiseline (0,4-0,8 mg/dan) kako bi se spriječili defekti neuralne cijevi. Folna kiselina je jedan od rijetkih mikronutrijenata veće biološke raspoloživosti u sintetskom obliku u dodacima prehrani ili obogaćenoj hrani u usporedbi s oblikom koji je prirodno prisutan u hrani (folat). Prenatalni multivitaminsko mineralni dodaci osigurat će uz folnu kiselinu i prijeko potrebni vitamin D, željezo i mnoge druge esencijalne mikronutrijente potrebne za zdravu trudnoću.

Stručna pedijatrijska društva preporučuju da dojena djeca ubrzo nakon rođenja unose dodatnih 400 IJ vitamina D dnevno prvu godinu života, a neka stručna društva savjetuju nastaviti i dalje s unosom vitamina D kod djece pogotovo tijekom zimskih mjeseci. Zdrava djeca koja konzumiraju uravnoteženu prehranu ne trebaju multivitaminsko mineralne dodatke i trebala bi izbjegavati proizvode koji sadrže doze mikronutrijenata koje su veće od preporučenih dnevnih količina. Međutim, prehrambene navike djece danas u velikom postotku odstupaju od principa zdrave uravnotežene prehrane bilo radi izbirljivosti ili tvrdoglavosti. Djeca svakodnevno konzumiraju malo ili nimalo povrća i voća, stoga, nije na odmet djeci uvesti dodatak prehrani koji sadrži razumne količine vitamina i minerala, a za koje je poznato da mogu manjkati u prehrani djece. To se pogotovo odnosi da djecu koja su češće podložna infekcijama tipičnim za boravak u kolektivu poput respiratornim infekcijama ili infekcijama probavnog sustava.

Osobe srednje dobi i starije osobe

Trenutno preporučeni dnevni unos vitamina D prema mišljenju nekoliko svjetskih stručnih društava za zdrave osobe za održavanje zdravlja kostiju iznosi 600 IJ na dan za odrasle do 70 godina, te 800 IU/dan za one starije od 70 godina. Neke stručne organizacije preporučuju i veće doze koje se kreću između 1000 i 2000 IJ dnevno. Za postizanje adekvatnog unosa vitamina D nužno je posegnuti za dodacima prehrani i to u situacijama kod nedovoljnog izlaganja suncu i s obzirom na činjenicu da se hranom teško zadovoljavaju potrebe za vitaminom D. Osobama starijim od 50 godina preporučuje se provjera razine vitamina B12 zbog mogućnosti neadekvatne apsorpcije vitamina B12 koji se u hrani nalazi vezan na proteine. Preporučeni dnevni unos kod osoba ove skupine iznosi 2,4 μg na dan, a manjak vitamina B12 može se nadoknaditi sintetičkim oblikom koji se nalazi u obogaćenoj hrani ili dodacima prehrani.

Posebne skupine koje su u riziku od nedostatka vitamina i minerala

Određena medicinska stanja mogu ometati apsorpciju hranjivih tvari ili metabolizam i dovesti do nedostatka vitalnih tvari. Primjerice, nakon barijatrijske kirurgije mogu se javiti nedostaci vitamina topljivih u mastima, vitamina B skupine, željeza, kalcija, cinka i bakra. Kod upalnih bolesti crijeva,  celijakije i sindroma iritabilnog crijeva mogu se javiti nedostatak željeza, vitamina B skupine, vitamina D, cinka i magnezija. Kod osteoporoze i drugih problema sa zdravljem kostiju važno je nadoknađivati kalcij i vitamin D, dok kod osoba koje su u riziku od starosne makularne degeneracije specifična kombinacija antioksidativnih vitamina, cinka i bakra može pomoći u zaštiti oka. Dugotrajna primjena lijekova poput lijekova za želudac (inhibitora protonske pumpe) može uzrokovati nedostatak vitamina B12, kalcija i magnezija u organizmu.

Na što obratiti pozornost kod odabira dodatka prehrani

Neuravnotežena prehrana koja obiluje prerađenom hranom i popularne dijete, kao boljka modernog doba, nose sa sobom rizike od nestatka vitamina i minerala što za posljedicu može imati veću podložnost kroničnim bolestima. Propuste u prehrani možemo nadoknaditi korištenjem vitaminsko mineralnih dodataka prehrani, no ključno je da njihova primjena bude razborita i da kod odabira dodatka prehrani biramo proizvode pouzdanih proizvođača za koje smo sigurni da imaju dobru proizvođačku praksu i koji garantiraju da se radi o proizvodima koji nisu onečišćeni teškim metalima, nepoželjnim mikroorganizmima i drugim toksinima. 

Literatura:

  • Manson JE, Bassuk SS. Vitamin and Mineral Supplements: What Clinicians Need to Know. JAMA. 2018 Mar 6;319(9):859-860.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minute U vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Nutricionizam

Sinergija dobrih bakterija i vitamina B kao podrška kardiovaskularnoj protekciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Novija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina […]

Nutricionizam

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Nutricionizam

Izbacivanje šećera i škroba jednako je učinkovito za IBS kao i trenutne preporuke

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Sindrom iritabilnog crijeva (engl. irritable bowel syndrome, IBS) je skup simptoma koji se javljaju zajedno, uključujući ponavljajuću bol u trbuhu i promjene u pražnjenju crijeva, koje mogu biti proljev, zatvor ili oboje. Kod IBS-a zamjetni su navedeni simptomi bez vidljivih znakova oštećenja ili bolesti u probavnom traktu. Navedeni simptomi su ujedno i najčešći simptomi sindroma […]

Nutricionizam

Zašto je mudro dodati žličicu meda u probiotički jogurt?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Dok će jedni reći da je med samo izvor jednostavnih šećera, ništa bolji od konzumnog bijelog šećera, drugi se kunu u njegova ljekovita svojstva. Kako to obično biva, istina je negdje između. U osnovi, med je mješavina fruktoze i glukoze u količini od oko 80% dok ostatak sastava čini voda i mala količina proteina, aminokiselina, […]

Nutricionizam

Prehrana za sniženje krvnog tlaka i bolje zdravlje bubrega i srca

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Unatoč stalnim naporima da se poboljša liječenje hipertenzije i smanje njezini štetni ishodi farmakološkim strategijama, kronična bubrežna bolest povezana s hipertenzijom i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti rastu. Srčana bolest je glavni uzrok smrti kod osoba s kroničnom bubrežnom bolešću. Stručnjaci preporučuju da voće i povrće budu temeljni dio liječenja osoba s povišenim krvnim tlakom. Prehrana […]

Nutricionizam

Kardiološko pitanje

Nutricionizam

Paleo dijeta – je li zaista bez rizika?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Paleolitička prehrana je moderna interpretacija prehrane koju su ljudi konzumirali tijekom paleolitičkog ili “starijeg kamenog doba”. Ovo razdoblje, prije otprilike 2,5 milijuna godina, bilo je značajno zbog anatomskih i fizioloških promjena koje su se događale kod ljudi dok su se prilagođavali klimatskim promjenama, naučili kuhati meso koristeći vatru i počeli koristiti kamene alate za bolji […]