Bakterijski konjuktivitis

Konjuktivitis je upalni proces spojnice (konjunktive) oka. Različito se očituje, prema vrsti i stupnju upale, a obično je uzrok infekcija, alergija ili fizikalno-kemijski iritans. Prema trajanju, konjunktivitisi se dijele na akutne (nastupa naglo, u početku unilateralno sa zahvaćanjem drugog oka unutar jednog tjedna te traje manje od 4tj) te kronične (traje duže od 3-4 tj). Prema etiologiji, dijele se na bakterijske(Streptococcus pneumoniae, Haemophilus influenzae, Staphylococcus aureus, Neisseria gonorrheae i Chlamidia), virusne(adenovirusi, enterovirus-dovodi do hemoragijskog konjuktivitisa, HSV i VZV), alergijske. Kod bakterijskih konjuktivitisa dominira fotofobija, osjećaj stranog tijela, limfni čvorovi obično nisu zahvaćeni, nema svrbeža ali postoji gnojni iscjedak dok kod virusnog iscjedak je proziran i zahvaćeni su limfni čvorovi (angularni).

Kod alergijskog konjuktivitisa prevladavaju svrbež i vodenasti iscjedak te jaki edem kapaka. U pedijatrijskoj populaciji 80% konjunktivitisa su bakterijskog porijekla, 13% virusnog porijekla, dok je 2% uzrokovano alergijama. Kod odraslih pacijenata, prevalencija bakterijskih je (40%), virusnih konjunktivitisa (36%), a alergijskih 24%. Pri pregledu nalazi se hiperemija, eksudacija, suzenje, pseudoptoza, papilarna hipertrofija, kemoza (patološki sadržaj u subkonjuktivalnom prostoru; tekućina-edem, krv-hematom, zrak-emfizem), folikuli, pseudomembrane i membrane ali vid nije oštećen. Dijagnoza se postavi klinički, ponekad je indicirano uzimanje brisa i nasađivanje na kulturu i to kod neonatalnog konjunktivitisa, rekurentnih purulentnih konjuktivitisa i sumnje na infekciju N. gonorrhoeae ili Chlamidije. Liječenje konjunktivitisa ovisi o etiologiji. Klinički znaci konjunktivitisa povlače se brže ukoliko se pacijent tretira antibioticima, ali većina konjunktivitisa prolazi spontano. Antibiotici se trebaju koristiti u lokalnom obliku.

Prviizboru liječenju bakterijskog konjunktivitisa jetobramycin u obliku kapi (5x tokom dana, svakih 4-6h) ili masti (svakih 8h, stavlja se navečer u fornikse jer produženo djeluje tokom noći).Gentamicin kapi ili mast su drugi lijek izbora u tretmanu bakterijskih konjunktivitisa. Chlorampfenikol mast je treći izbor u liječenju. Ciprofloksacin treba koristiti samo u slučajevima kad primjenom antibiotika starijih generacija ne dobijamo rezultat. Virusni konjunktivitisi se liječe simptomatski, nema specifične terapije. Sekret se odstranjuje ukapavanjem 3% otopine Acidi borici. Mogu se primjenjivati i antivirotici (3% mast aciklovira), ali nema dokaza da djeluju na adenovirus. Također se koriste vazokonstriktorne kapi za nos nekoliko puta dnevno do tri dana, umjetne suze 4-8 puta dnevno, 1-3 tjedna te hladni oblozi nekoliko puta dnevno tokom 1-2 tjedna.

U slučaju teškog virusnog konjunktivitisa, indicirana je upotreba sistemskih kortikosteroida, ali u tom slučaju pacijenta upućujemo oftalmologu. Klamidijski i gonokokni konjunktivitis trebaju se liječiti sistemskim i lokalnim antibioticima (gonokokni ceftriakson 1g i.m. te lokalno eritromicin, a klamidijski se tretira makrolidima ili tetraciklinima). U akutnoj fazi alergijskih konjuktivitisa lokalno se daju vazokontriktor (epinefrin), hladni oblozi, antihistaminici lokalno (Opatanol kapi) te peroralno koji smanjuju simptome. Ovi preparati djeluju simptomatski, a za izliječenje je potrebna eliminacija antigena ili hiposenzibilizacija. Aplikacija hladnih obloga može smanjiti otok i eksudaciju.

 Posebno je važno učestalo i temeljito pranje ruku te ostale mjere higijene (upotrebljavati poseban ručnik i maramicu, vlastita dekorativna kozmetika). Ako je dijete zaraženo konjuktivitisom, potrebno ga je izolirati iz kolektiva. U slučaju pada vidne oštrine, pojave roja mušica ili intenzivnih bljeskova te bolova u predjelu oka, treba se javiti u dežurnu oftalmošku službu.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Obiteljska medicina

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Obiteljska medicina

Gravesova bolest

Gravesova bolest (Basedowljeva bolest, difuzna toksična guša) najčešći je uzrok hipertireoze. Uzrokovana je autoprotutijelima na TSH receptore, koja su stimulacijska pa potiču trajnu sintezu i lučenje suviška T4 i T3. Ponekad se javlja uz druge autoimune bolesti, kao što su DM tipa 1, vitiligo, perniciozna anemija, kolagenoze. Može se genetski prenositi, a pogađa žene više […]

Obiteljska medicina

Pijelonefritis

Pijelonefritis je bakterijska infekcija jednog ili oba bubrega. Najčešći uzročnik infekcija bubrega je E. coli, bakterija koja se normalno nalazi u debelom crijevu, a uzrokuje 90% vanbolničkih te 50% bolničkih infekcija bubrega. Infekcije obično nastaju kad bakterije migriraju iz anusa prema mokraćnoj cijevi, duž mokraćne cijevi u mokraćni mjehur pa opet uzlazno, prema bubregu. Infekciji […]

Obiteljska medicina

Je li uzrok mom suhom kašlju alergija?

Obiteljska medicina

Je li ovo preboljena mononukleoza?

Obiteljska medicina

Depresija

Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Obiteljska medicina

Kolecistitis

Akutni kolecistitis je upala žučnjaka koja se razvija unutar nekoliko sati, a obično je posljedica opstrukcije duktusa cistikusa kamencem. U 5–10% bolesnika nađe se akutni akalkulozni kolecistitis (kolecistitis bez žučnih kamenaca). Čimbenici rizika su teška bolest (operacija, opekotine, sepsa ili teška trauma), produženo gladovanje ili totalna parenteralna prehrana (što pogoduje nastanku žučne staze), šok i […]

Obiteljska medicina

Demencija

Demencija je sindrom koji utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Demencija po svojoj definiciji opisuje stanje u kojem je kognitivni deficit izražen do te mjere da osobu ometa u svakodnevnim aktivnostima. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerovabolest (AB) koja je odgovorna za 50 do 56% slučajeva demencije. Cerebrovaskularna bolest kombinirana s promjenama […]