Afektivne respiratorne krize – što napraviti kada dijete u plaču prestane disati i poplavi?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Afektivne respiratorne krize su neepileptički napadaji u kojima dijete u plaču prestane disati i izgubi svijest.

Afektivne respiratorne krize su neepileptički napadaji u kojima dijete u plaču prestane disati i izgubi svijest. Ove situacije za roditelje mogu izgledati zastrašujuće, ali napadaji su po prirodi benigni, te u pravilu nemaju nikakvih dugoročnih posljedica po zdravlje djeteta.

Kako prepoznati afektivnu respiratornu krizu?

Afektivne respiratorne krize (ARK) javljaju se kod 5 % djece. Prva epizoda se najčešće uoči u dobi od 6 do 18 mjeseci, ali se može javiti i kod mlađe djece, ponekad čak i u novorođenačkoj dobi. Na temelju boje usnica tijekom ARK, napadaje dijelimo na cijanotične (plave) i blijede.

Najčešći oblik su cijanotične afektivne respiratorne krize (72% djece s ARK). Dijete uslijed ljutnje, straha, frustracije ili boli počinje jako plakati, više puta naglo u plaču udahne i potom grčevito zaustavi disanje u fazi izdaha, ne ispuštajući glasa brzo poplavi oko usta, te izgubi svijest. Kada dijete izgubi svijest, mišići se opuste i dijete prodiše, vrati se normalna boja lica i dijete se kroz nekoliko sekunda sasvim oporavi. Cijeli događaj traje manje od 1 minute, dijete je nakon toga bistre svijesti, nije smeteno i ponaša se normalno. Ponekad, ako period prestanka disanja potraje dulje, može doći do ukočenosti tijela s izvijanjem leđa i ruku, a iznimno rijetko se može razviti epileptički napad i trzajevi mišićima kao posljedica smanjene opskrbe mozga kisikom.

Kod blijedih afektivnih respiratornih kriza češće se radi o situaciji u kojoj dijete osjeti bol ili strah (ne ljutnju ili frustraciju), iznenada problijedi i bez plača izgubi svijest. Nakon toga slično kao kod cijanotičnih ARK, dijete spontano počne disati, brzo dolazi k svijesti i sasvim se oporavlja.

Zašto neka djeca razviju afektivne respiratorne krize?

U nastanku afektivne respiratorne krize ključna je uloga disregulacija autonomnog živčanog sustava koji upravlja tjelesnim funkcijama koje nisu pod utjecajem volje (disanje, rad srca, krvni tlak, znojenje, rad crijeva…). Kod 20-35% djece postoji podatak da su majka ili otac imali slične epizode u djetinjstvu, stoga se pretpostavlja nasljedna sklonost, ali geni vezani za to stanje još nisu otkriveni. Anemija zbog nedostatka željeza može imati ulogu u nastanku ARK, vjerojatno zato što je željezo važno u metabolizmu raznih neurotransmitora u mozgu.

Prognoza

ARK javljaju se različitom učestalošću, ponekad prođu mjeseci između dvije epizode, a neka djeca imaju svakodnevno više epizoda. U pravilu dolazi do spontanog oporavka i postupnog prestanka ARK u dobi do 5. godine života. Djeca koja imaju ARK imaju normalan intelektualni razvoj i nemaju povećan rizik epilepsije.

Kako razlikovati afektivnu respiratornu krizu od epileptičkog napadaja?

Za razliku od epileptičkog napadaja, kod ARK uvijek postoji neki okidač (frustracija, bijes, strah…), oni se uvijek javljaju u budnom stanju, plavilo usnica se javlja prije gubitka svijesti, dijete se gotovo nikada ne pomokri tijekom napada, napadaj traje manje od 1 minute i dijete se nakon toga ponaša sasvim normalno.

Postavljanje dijagnoze

U tipičnim slučajevima potrebno je napraviti krvnu sliku i procjenu zaliha željeza, te EKG. Prema procjeni neuropedijatra može se napraviti EEG. Kod većine djece dodatna  obrada nije potrebna.

Liječenje

Terapija preparatima željeza može smanjiti učestalost i težinu napadaja ARK, a kod neke djece uz terapiju napadaji sasvim prestanu. Drugi lijekovi su rijetko potrebni. Najvažniji dio liječenja je podrška roditeljima koje treba educirati o načinima kako izbjegavati situacije koje provociraju napadaje i o tome kako se napadaji u prvoj fazi mogu spriječiti skretanjem pažnje. Kada napadaj počne, roditelji trebaju ostati mirni, ne smiju pred djetetom pokazati strah, nesigurnost i paniku. Treba poleći dijete na bok i ostati uz njega dok napadaj ne prođe. Po završetku napadaja treba dijete zagrliti i kratko utješiti i potom nastaviti s uobičajenim dnevnim aktivnostima. U slučaju da napadaj traje dulje od uobičajenog ili se dijete ne oporavlja kao inače, treba se svakako javiti na pregled liječniku.

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Pedijatrija

Ljeto s malim djetetom: što treba znati o kremama za zaštitu od sunca?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Zaštita djece od štetnog UV zračenja nije važna samo kako bi izbjegli neposredne neugodne posljedice poput opeklina od sunca, već i kako bi smanjili rizik od razvoja karcinoma kože kasnije u životu. Što je UV zračenje i zašto je štetno? UV (ultravioletno ili ultraljubičasto) zračenje je dio elektromagnetskog spektra zračenja koje emitira Sunce. UV zračenje […]

Pedijatrija

Je li sve u redu s rastom djeteta ili trebamo otići na pregled?

Pedijatrija

Krv u stolici kod djece

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Pojava krvi u stolici djeteta roditelje može jako uznemiriti i zabrinuti, iako je srećom u većini slučajeva uzrokovana stanjima koja nisu opasna niti životno ugrožavajuća. Otkud krv u stolici? Krv u stolici najčešće je porijeklom iz probavnog sustava, iako se ponekad može raditi o npr. progutanoj krvi kod krvarenja iz nosa, kod novorođenčeta o progutanoj […]

Pedijatrija

Marfanov sindrom

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Marfanov sindrom je nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se može očitovati poremećajima raznih organa i organskih sustava, a najčešće su zahvaćeni koštano zglobni sustav, srce i krvne žile, te oči. Ovu bolest nije moguće izliječiti, ali suvremenim pristupom u praćenju i liječenju poboljšana je kvaliteta života ovih bolesnika, a očekivani životni vijek usporediv je s […]

Pedijatrija

Celijakija kod djece

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Pedijatrija

Dojenče koje odbija hranu i doima se nezainteresirano za jelo

Pedijatrija

Infekcije adenovirusima u dječjoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Adenovirusi kod ljudi uzrokuju različite kliničke slike u kojima je uglavnom zahvaćen respiratorni sustav, oči, te gastrointestinalni sustav. Većina infekcija ovim virusima je blagog tijeka, ali su ponekad mogući i teži oblici bolesti koji zahvaćaju živčani sustav, srce i druge organe, a najugroženija su novorođenčad i djeca s oslabljenim imunološkim sustavom. Zašto djeca obolijevaju od […]

Pedijatrija

IgA vaskulitis (Henoch–Schönleinova purpura)

Vrijeme čitanja članka: 3 minute IgA vaskulitis je najčešći vaskulitis dječje dobi, a karakteriziran je naglim razvojem tipičnog osipa na nogama. Uz osip se može javiti bolnost i otok zglobova, bolovi u trbuhu i pojava krvi u urinu. Prognoza bolesti je dobra i većina bolesnika se spontano oporavi u roku nekoliko tjedana. Kod neke djece bolest može poprimiti kronični tijek […]