Alzheimerova bolest 1. dio.

Alzheimerova bolest je neurološka bolest kod koje dolazi do propadanja moždanih stanica što dovodi do gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja.

Neurodegenerativni tip demencije je bolest koja počinje s blagim smetnjama i progresivno se pogoršava. Neurodegenerativna bolest znači da moždane stanice postupno propadaju s vremenom; bolest je progresivna, neizlječiva, a rezultira smrtnim ishodom. Alzheimerova demenacija javlja se kao posljedica Alzheimerove bolesti, a kako bolest napreduje, psihički je poremećaj sve izrazitiji. 

Pretpostavlja se da će 2010. godine oko 4.7 milijuna osoba od 65 godina i starijih, u SAD-u, bolovati od Alzheimerove bolesti. Prema podacima iz 2013. godine za SAD oko desetina osoba starijih od 65 godina ima Alzheimerovu bolest, a onih starijih od 85 godina oboljelih je jedna trećina.

Postoji više različitih tipova demencije, no Alzheimerova bolest je najčešći uzrok gubitka pamćenja i kognitivnog propadanja – smatra se da je u nekih 60 do 80% ona uzrok demencije. Drugi najčešći uzrok demencije je vaskularna demencija, a uzrokovana je moždanim udarom.

Svi tipovi demencija, pa tako i Alzheimerova bolest, uzrokovani su smrću moždanih stanica. Kod Alzheimerove bolesti smanjuje se ukupni obujam mozga čije tkivo ima sve manje i manje moždanih stanica i spojnica. Iako se to ne može vidjeti na živom mozgu, postmortalna autopsija će pokazati malene nakupine u živčanom tkivu koje se nazivaju plakovi i čvorovi. Plakovi su nakupine proteinskih fragmenata (tzv. beta-amiloidi), a izgrađuju prostore između živčanih stanica. Čvorovi su isprepletena vlakna proteina koji se nazivaju tau proteini, a izgrađuju unutrašnjost stanice. Kod većine ljudi plakovi i čvorovi se stvaraju kako osoba stari, no kod onih s Alzheimerovom bolešću taj je proces puno brži, a događa se u određenim područjima – početno u područjima povezanim s pamćenjem, a zatim se širi u druga moždana područja. No, osim ovog procesa postoji mogućnost da se u podlozi događa i neki drugi proces koji zapravo uzrokuje Alzheimerovu bolest, no to još nije sigurno.  Ovaj tip promjena vidljiv je i u nekim drugim poremećajima, pa se istražuju moguće proteinske abnormalnosti.

Smatra se da određeni faktori mogu biti rizični za razvoj Alzheimerove bolesti, a na neke od njih moguće je utjecati (npr. smanjivanjem rizika za razvoj dijabetesa ili koronarnih bolesti). Rizični faktori za razvoj Alzheimerove bolesti na koje se ne može utjecati su: dob (češće se javlja kod starijih osoba), pozitivna obiteljska anamneza (ako je neki član obitelji također bolovao od demencije, pa postoji mogućnost genskog nasljeđivanja), prisutnost određenih gena (apolipoprotein E ili APOE gen) te ženski spol. Faktori koji se potencijalno mogu izbjeći ili se na njih može utjecati su: različiti faktori koji utječu na krvožilni sustav (povišen krvni tlak, povišena razina kolesterola, dijabetes), niža stručna sprema, ranije ozljede glave, poremećaji spavanja, hormonska nadomjesna terapija estrogenom.

Alzheimerova bolest koja ima rani početak obično se javlja između 30 i 60 godina, a pogađa one osobe koje imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu, odnosno člana obitelji koji je također bolovao od demencije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Ateroskleroza

Ateroskleroza – molim savjet

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

EKG

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]