Anksiozni poremećaj

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Strahom obično nazivamo osjećaj tjeskobe ili vrlo intenzivne plašnje doživljene u prisutnosti neke opasnosti ili pomisli na nju.

Strahom obično nazivamo osjećaj tjeskobe ili vrlo intenzivne plašnje doživljene u prisutnosti neke opasnosti ili pomisli na nju. 

Anksioznost je stanje napetosti, zabrinutosti, očekivanja da će se nešto strašno dogoditi. To je bolno stanje bespomoćnosti i nezaštićenosti. Anksiozna reakcija je pokušaj da se tjeskoba i napetost oslobode putem tijela. Pritom dolazi do razvoja simptoma autonomnog živčanog sustava, reakcije pojedinih organa ili sustava.

Strah je zapravo plašnja od nečeg što je poznato i što se može označiti, dok anksioznost nije vezana ni uza što neposredno zamijećeno, ona označava strah od nepoznatog.

Može se reći da u osnovi postoje dvije vrste straha. Strah koji izaziva neka vanjska opasnost i onaj čiji je izvor u nama samima.

Katkad vanjskom opasnošću prikrivamo unutrašnju prijetnju. A primjer su fobije, kada se uzrok plašnje pripisuje nekom vanjskom objektu, koji se izbjegava. Fobije nas podsjećaju na situacije bespomoćnosti, razdvojenosti, napuštenosti, gubitka ljubavi, vlastitu smrt i smrt drugih.

Strahovi su dio normalnog razvoja. Odrastati nije lako. Djeca prolaze određene normalne razvojne faze koje donose izazove s kojima se dijete mora naučiti nositi.

Možemo reći da su strahovi dio normalnog razvoja i odrastanja i da se određeni strahovi pojavljuju u određenom razvojnom razdoblju. Dijete se uči nositi s njima i prerasti ih. Privikavanje na strah u male djece omogućuju igre ponavljanja zastrašujućih stvari i priče, bajke. Razvojem, strah postaje vezan za neuspjeh, poniženje, kaznene mjere, školsku sredinu, učitelja.

Pretjerana osjećajnost, odgojne pogreške, tjeskobe roditelja, životne okolnosti kao što su drame pri raspadu obitelji, napuštanje, podržavaju osjećajnost i povećavaju reakciju na strah.

Strah od napuštanja, strah od kazne i osjećaj krivnje ostavljaju trajan trag u nesvjesnom životu djetetove ličnosti i pojavljuju se u odrasloj dobi svaki put kad se vrate anksiozne situacije iz djetinjstva koje su fantazijski analogne: kod zabrane ispunjenja želje ili sukoba unutar ličnosti.

Uloga straha

Strah nas štiti od situacija koje bi mogle biti pogubne za nas. Nalazimo ga i kod životinja, a s obzirom na obrambeni karakter straha možemo reći da je evolucijski važan.

U stanjima straha osoba se nesvjesno i svjesno pokušava obraniti od prijetećeg objekta: srce počinje jače i brže udarati, krvni tlak se povisi, zjenice se prošire, mišići postaju napeti, disanje se produbi, usta postaju suha, pozornost se izoštri, a mi smo spremni na bijeg ili borbu.

U stanjima anksioznosti kada je opasnost u nama samima organizam se slično ponaša. U strahu od vanjskih opasnosti imamo jasan i određen povod i doživljavamo ga neposredno. Strah proizveden iznutra često je bez jasnog povoda i dolazi niotkuda, mučan je, uznemirujući, a može narasti i do panike, a da se ne vidi pravi razlog.

Dakle, anksioznost je neizbježna u svakodnevnom životu, ona je automatski odgovor na doživljaj opasnosti. Anksioznost je normalna reakcija na situaciju koja nas zabrinjava ili koju doživljavamo prijetećom, pa stoga svaka anksioznost nije patološka.

Određeni stupanj anksioznosti je koristan u svakodnevnom životu, upozorava na opasnost i priprema nas za situacije s kojima se suočavamo. Simptomi anksioznosti su izravne manifestacije pobuđenosti perifernoga autonomnog živčanog sustava (reakcija borba/bijeg).

Kada strah, zabrinutost i anksioznost prelaze uobičajenu razinu koja proizlazi iz životnih situacija ili kada su razvojno neprimjereni (npr. strah od odvajanja kod odrasle osobe) ili neprikladni u odnosu na situaciju, smatraju se klinički bitnima.

Ako psihološki mehanizmi ne uspijevaju kanalizirati anksioznost, osoba će razviti anksiozni poremećaj. Osobe s anksioznim poremećajem imaju simptome anksioznosti bez poznavanja uzroka straha i bez obzira na bezrazložnost straha, oni ga ipak osjećaju.

Druga stanja u kojima se pojavljuje anksioznost

Ako postoji neka posebno teška i problematična situacija na poslu ili kod kuće (rastava braka), stres koji nastaje kao reakcija na takvu situaciju može stvoriti tjeskobu.

Slično, osoba koja je iskusila vrlo zastrašujuću situaciju, prometnu nesreću, smrt voljene osobe, zlostavljanje, može također ponijeti strah u svakodnevni život. Taj je problem poznat kao posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Anksioznost može biti prisutna i kao simptom ili sindrom u cijelom nizu različitih primarno tjelesnih i neuroloških bolesti i znatno utjecati i na stupanj patnje bolesnika i na ishod liječenja. S druge strane, primarno anksiozni poremećaji mogu oponašati različite primarno tjelesne ili neurološke bolesti i potaknuti na obavljanje brojnih skupih pretraga.

U bolesti koje dovode do stanja sličnih anksioznim poremećajima ubrajamo: srčane poremećaje; aritmije, koronarnu insuficijenciju, prolaps mitralne valvule, hipoksije, astmu, hiperventilaciju, opstruktivnu bolest pluća, endokrinološke bolesti kao što su hipo i hipertireodizam, temporalnu epilepsiju i druge.

Anksioznost koja se razvija do panike često potiče zloupotreba različitih droga, npr. kokaina, amfetamina, marihuane, alkohola.

Mnogi pokušavaju negirati svoje strahove, potisnuti ih jer ih doživljavaju kao ponižavajuću slabost, drugi uzimaju sredstva za smirenje, neki bježe u aktivnosti bježeći od sebe samih. Anksioznost može rasti sve do trenutka kada nas preplavi i onesposobi i počne hraniti samu sebe kada nastane začarani krug. Unutrašnji strah je često zamagljen, nejasan, mučan, ali on nam je i važan putokaz u spoznaji svoga unutrašnjeg svijeta, odnosa i očekivanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Psihoza

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Anksioznost

Nervoza, stres, umor, umanjena želja za hranom – što mi je?

Bipolarni poremećaj

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Osobni izgled

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Anksioznost

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Psihoterapija

Depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Učestalost depresije je u porastu te se smatra da će uskoro postati drugi svjetski zdravstveni problem. Procjenjuje se da tijekom života od depresije oboli oko 20% žena i 10% muškaraca. Depresija se javlja u svim razdobljima života, ali je najčešća pojavnost u ljudi srednje životne dobi što sa sobom nosi brojne posljedice: poteškoće u radnom […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]