Antipsihotici

Lijekovi iz skupine antipsihotika čine vrlo značajnu skupinu lijekova, čija primjena u današnjoj kliničkoj praksi, nije ograničena samo na psihotične poremećaje već se ovi lijekovi primjenjuju i šire.

Lijekovi iz skupine antipsihotika čine  vrlo značajnu skupinu lijekova, čija  primjena u današnjoj kliničkoj praksi, nije ograničena samo na psihotične poremećaje već se ovi lijekovi primjenjuju i šire. Shizofrenija je tipični predstavnik psihotičnih poremećaja i primjena antipsihotika je temelj liječenja shizofrenije, no u novije vrijeme antipsihotici se primjenjuju  i u bipolarnom afektivnom poremećaju, depresivnom poremećaju, te u poremećajima ponašanja u sklopu različitih psihijatrijskih poremećaja.
Simptomi shizofrenije uobičajeno se dijele na pozitivne (halucinacije, sumanute ideje, neorganizirani govor i neorganizirano ponašanje), negativne (nedostatak motivacije, zaravnjen afekt, siromaštvo rječnika, povlačenje iz društvenog života, poteškoće u koncentraciji, poteškoće u pokazivanju ili doživljavanju osjećaja), kognitivne tj. spoznajne (koji se  manifestiraju kao smetnje pozornosti, pamćenja i apstraktnog mišljenja) te afektivne simptome (simptomi promijenjenog raspoloženja).
Lijekovi za liječenje shizofrenije nazivaju se antipsihotici. Danas postoji velik  izbor antipsihotika, od onih starijih, koje nazivamo antipsihoticima prve generacije, pa do najnovijih koje nazivamo skupinom druge ili novije generacije.
U antipsihotike prve generacije, uz klorpromazin koji je prvi otkriven (početkom pedesetih godina XX stoljeća) ubrajamo još haloperidol, tioridazin, flufenazin i još mnoge druge.

Novije generacije antipsihotika svojim mehanizmom djelovanja omogućuju liječenje s manje nuspojava ali je i njihovo indikacijsko područje izvan strogo psihotičnih poremećaja. Antipsihotici druge ili novije  generacije su klozapin, olanzapin, risperidon, kvetiapin, ziprasidon, amisulpirid, aripiprazol a neki su još u fazi kliničkih ispitivanja.
Karakteristike prve generacije antipsihotika su dobro djelovanje na pozitivne simptome, uz izražene brojne nuspojave, prvenstveno one poznate pod nazivom ekstrapiramidalne nuspojave. Također mogu izazivati i porast hormona prolaktina, što može uzrokovati niz endokrinoloških nuspojava.  Antipsihotički učinak antipsihotika prve generacija posljedica je njihova blokiranja D2 dopaminskih receptora u limbičkom sustavu, dok redukcija aktivnosti u strijatumu izaziva EPS (ekstrapiramidalne simptome) uključujući i tardivnu diskineziju.
Većina antipsihotika druge generacije djeluje blokirajući na dopaminske, ali i na serotoninske receptore, samo što je blokiranje serotoninskih receptora znatno jače izraženo od blokiranja dopaminskih receptora. Također, antipsihotici druge generacije pokazuju određenu selektivnost za pojedine skupine neurona.

Znatno bolje djeluju na negativne i kognitivne simptome što je ključno za povoljan terapijski uspjeh.
Antipsihotici druge generacije, risperidon i ziprasidon djeluju i na pozitivne i na negativne simptome, no čvrsto se vežu za dopaminske receptore zbog čega mogu izazivati ekstrapiramidalne nuspojave i porast prolaktina pri većim dozama. Znatno manje mogu izazvati neugodnu nuspojavu poznatu pod imenom tardivna diskinezija.
Klozapin i olanzapin djeluju na pozitivne i negativne simptome, a uz to imaju bolji učinak na simptome poremećenog raspoloženja i na kognitivne simptome. Znatno manje mogu izazivati mogućnost pojave tardivne diskinezije.
Antipsihotici, kao i svi ostali lijekovi mogu izazvati i neželjene učinke koje nazivamo nuspojavama. Antipsihotici prve generacije mogu kod nekih bolesnika izazvati neželjene učinke kao što su suha usta, zamagljen vid, zatvor, poteškoće mokrenja, vrtoglavica zbog pada tlaka i drugo. Također najčešće dovode do ekstrapiramidalnih nuspojava koje se  očituju  kao opća zakočenost cijelog tijela, usporenost u hodu, trešenje ruku, usitnjeni hod, nemir u nogama, stalna potreba za kretanjem, neki neobični pokreti tijela, nevoljni pokreti očima. Nakon primjerenog odgovarajućeg postupka (snižavanje doze, primjena dodatnog lijeka ili promjena antipsihotika) ove nuspojave nestaju.
Antipsihotici druge ili novije generacije  uglavnom ne izazivaju ove ekstrapiramidne nuspojave, tj.  izazivaju znatno rjeđe.
Antipsihotici druge generacije, poglavito olanzapin i klozapin, dovode često do porasta tjelesne težine. Nuspojava koja je najčešće povezana s klozapinom je agranulocitoza, te   kod ovih bolesnika obavezno treba redovito  provoditi  kontrolu bijele krvne slike. Tioridazin i ziprasidon mogu dovesti do značajnog produljenja QT intervala, pa je potreban oprez, poglavito kod osoba s kardiomiopatijom.

Klinički odgovor na primjenu antipsihotika, u najkraćem vremenu u kojem se može očekivati,  je dva do šest tjedana uz adekvatnu dozu i način primjene. Kod većine bolesnika do poboljšanja dolazi tijekom trećeg ili četvrtog tjedna liječenja.
Antipsihotici bi se trebali primjenjivati u najmanjoj dozi kojom se još postiže antipsihotički učinak, jer se time smanjuje učestalost i ozbiljnost nuspojava.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Jetra

Trebam li napraviti još pretraga za jetru?

Duboka venska tromboza

Duboka venska tromboza

Venska tromboza je multifaktorska bolest obilježena nastankom ugruška, tromba u dubokim venama udova. Prisutnost tromba u veni uzrokuje lokalno smanjenje venskoga protoka, oštećenje okolnoga tkiva uzrokovana povišenim venskim tlakom u zahvaćenom području te posebno značajno povećanje rizika za pojavu plućne embolije (VTE-venska tromboembolija) zbog migracije trombotskog sadržaja u plućnu cirkulaciju. Rizik za nastanak venske tromboze […]

Dijete

Ljeto s malim djetetom: što treba znati o kremama za zaštitu od sunca?

Zaštita djece od štetnog UV zračenja nije važna samo kako bi izbjegli neposredne neugodne posljedice poput opeklina od sunca, već i kako bi smanjili rizik od razvoja karcinoma kože kasnije u životu. Što je UV zračenje i zašto je štetno? UV (ultravioletno ili ultraljubičasto) zračenje je dio elektromagnetskog spektra zračenja koje emitira Sunce. UV zračenje […]

Glavobolje

Kako živjeti s POTS-om?

Sindrom posturalne ortostatske tahikardije (POTS) je stanje koje utječe na autonomni živčani sustav, što dovodi do abnormalnog povećanja broja otkucaja srca kada osoba ustane iz ležećeg položaja. Ovo stanje može značajno utjecati na svakodnevni život, uzrokujući simptome poput vrtoglavice, ošamućenosti, lupanja srca, umora, pa čak i nesvjestice. Suočavanje s POTS-om zahtijeva sveobuhvatan pristup koji uključuje […]

Gastroskopija

Možete li mi očitati nalaze gastroskopije i kolonoskopije?

Alkohol

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod problema s libidom?

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]