Aripiprazol

Privilegija je za psihijatre, ujedno dobrobit za pacijente je mogućnost novog terapijskog izbora u liječenju psihijatrijskih bolesti i poremećaja.

Privilegija je za psihijatre, ujedno dobrobit za pacijente je mogućnost novog terapijskog izbora u liječenju psihijatrijskih bolesti i poremećaja. Aripiprazol nije samo novi generički lijek u Hrvatskoj, već je on prije svega novi antipsihotik na dispoziciji hrvatskim liječnicima i bolesnicima. Iako novi u našoj zemlji, hrvatski psihijatri sudjelovali su u kliničkim studijama koje su bile značajne za odobravanje indikacije za ovaj atipični antipsihotik. FDA je odobrila upotrebu ovog lijeka za liječenje shizofrenije 2002. godine, za primjenu kod akutnih maničnih i mješovitih epizoda 2005. godine, kao dodatnu terapiju za liječenje depresije 2007. godine, a za liječenje iritabilnosti kod djece s autizmom 2009. godine. FDA je objavila i upozorenje kojim aripiprazol nije odobren za liječenje starijih pacijenata s psihozama povezanim s demencijom, te djece, adolescenata i mlađih odraslih osoba na terapiji antidepresivima zbog velikog depresivnog poremećaja i drugih psihijatrijskih poremećaja s povećanim rizikom javljanja suicidalnih promišljanja i ponašanja. U Hrvatskoj je aripiprazol indiciran za liječenje shizofrenije u odraslih i adolescenata u dobi od 15 i više godina. Aripiprazol je indiciran za liječenje umjerenih do teških maničnih epizoda bipolarnog poremećaja tipa I, te za sprječavanje novih maničnih epizoda u bolesnika s predominantno maničnim epizodama koje su dobro reagirale na liječenje aripiprazolom.

Praktična je primjena dnevne doze jedanput na dan neovisno o obrocima. Preporučena doza u liječenju shizofrenije je 10-15 mg početno, terapijski raspon 10-30 mg, a doza održavanja l5 mg dnevno. U maničnim epizodana preporučena početna doza je 15 mg na dan, kao monoterapija ili kombinirana terapija. Za spriječavanje ponavljanja maničnih epizoda potrebno je nastaviti terapiju istom dozom.
Aripiprazol se dobro apsorbira, hrana nema utjecaj na farmakoninetiku. Veže se 99% za serumske bjelančevine. Metabolizira se u jetri dehidrogenacijom, hidroksilacijom i N-dealkilacijom uključujući enzime CYP2D6 i CYP3A4. Srednje poluvrijeme eliminacije iznosi 75 sati a izlučuje se urinom i fecesom.

Mehanizam djelovanja  aripiprazola je parcijalni agonizam D2 receptora  Aripiprazol je takođe parcijalni agonist 5-HT1A receptora i poput drugih atipičnih antipsihotika posjeduje antagonistički učinak na 5-HT2A receptoru  Također izražava antagonistički učinak za 5-HT7 receptor i djeluje kao parcijalni agonist na 5-HT2C receptoru. Aripiprazol ima umjeren afinitet za histaminski, α-adrenergički i D4 receptore, kao i za serotoninski transporter. On nema afinitet za kolinergičke muskarinske receptore. Agonistički učinak na 5-HT2C receptor mogući uzrok minimalnog uvećanja telesne težine tokom terapije.

Dugogodišnja primjena aripiprazola osim učinkovitosti pokazala je i dobru podnošljivost. Najčešće zabilježene nuspojave su akatizija i mučnina, česti simptomi su nemir, nesanica, tjeskoba, sedacija, glavobolja, omaglica, zamagljeni vid, hipersekrecija sline, umor, manje često javlja se depresija, tahikardija, ortostatska hipotenzija.
Oprez je potreban pri primjeni aripiprazola u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije jetre, a posebice pri maksimalnoj dnevnoj dozi od 30 mg. U bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre nije potrebno prilagođavatidozu. U bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega nije potrebno prilagođavati dozu. Kod starijih osoba potrebno je razmotriti primjenu niže početne doze kada to dozvoljavaju klinički čimbenici s obzirom na veću osjetljivost te populacije. Aripiprazol se mora davati uz oprez bolesnicima koji boluju od kardiovaskularnih bolesti (infarkt miokarda ili ishemijska bolest srca, zatajivanje srca ili poremećaji provodljivosti), cerebrovaskularnih bolesti, u stanjima koja mogu predisponirati bolesnika za razvoj hipotenzije (dehidracija, hipovolemija i liječenje antihipertenzivnim lijekovima) ili hipertenzije, uključujući akceleriranu ili malignu hipertenziju. Uz primjenu antipsihotika, zabilježeni su i slučajevi venske tromboembolije. Budući bolesnici liječeni antipsihoticima često imaju stečene čimbenike rizika za razvoj venske tromboembolije, potrebno je ustanoviti sve moguće faktore rizika za razvoj venske tromboembolije prije i za vrijeme liječenja aripiprazolom, uz provođenje preventivnih mjera. Oprez je naravno potreban kod bolesnika s konvulzivnim poremećajima u anamnezi. Porast tjelesne težine je zbog komorbiditeta, nezdravih životnih navika i uzimanja antipsihotika uobičajen u bolesnika sa shizofrenijom i bipolarnom manijom. Kliničke studije nisu povezale aripiprazol s klinički značajnim povećanjem tjelesne težine.

Obzirom na razgradnju u jetri interakcije s brojnim lijekovima su moguće. Pri istovremenoj primjeni jakih inhibitora enzima CYP3A4 ili CYP2D6 i aripiprazola, treba smanjiti dozu aripiprazola. Pri istovremenoj primjeni jakih induktora enzima CYP3A4 i aripiprazola, dozu aripiprazola treba povisiti. Obzirom na antagonizam prema α1 adrenergičkim receptorima, aripiprazol može pojačati učinak pojedinih antihipertenzivnih lijekova.  

LITERATURA:

1.Otsuka America Pharmaceutical, Inc. Abilify (aripiprazole) tablets prescribing information. Rockville, MD; 2005 Apr.
2.Shapiro, DA et al. (2003). „Aripiprazole, A Novel Atypical Antipsychotic Drug with a Unique and Robust Pharmacology“. Neuropsychopharmacology 28 (8): 1400–1411.
3.Goodnick PJ, Jerry JM. Aripiprazole: profile on efficacy and safety. Expert Opin Pharmacother. 2002; 3:1773-81.
4.Stahl SM. Dopamine system stabilizers, aripiprazole, and the next generation of antipsychotics, part 2. Illustrating their mechanism of action. J Clin Psychiatry. 2001; 62:923-24
5.American Diabetes Association; American Psychiatric Association; American Association of Clinical Endocrinologists; North American Association for the Study of Obesity. Consensus development conference on antipsychotic drugs and obesity and diabetes. Diabetes Care. 2004; 27:596-601.
6.American Psychiatric Association. Practice guideline for the treatment of patients with schizophrenia, second edition. Am J Psychiatry. 2004; 161(2 Suppl):1-56.
7.Expert Group. ’Schizophrenia and Diabetes 2003’ expert consensus meeting, Dublin, 3–4 October 2003: consensus summary. Br J Psychiatry. 2004; 47(Suppl):S112-4. 
8.Food and Drug Administration. Public health advisory: deaths with antipsychotics in elderly patients with behavioral disturbances. Rockville, MD; 2005 Apr 11. From the FDA website.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Ateroskleroza

Ateroskleroza – molim savjet

Mentalni poremećaji

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

EKG

Je li ovaj nalaz Holtera u redu, treba li napraviti dodatne pretrage?

Bakar

Wilsonova bolest

Wilsonova bolest je rijedak genetski poremećaj karakteriziran prekomjernim nakupljanjem bakra u tjelesnim tkivima. Ovo nakupljanje je rezultat mutacije u genu ATP7B, koji je ključan za regulaciju razine bakra u jetri. Normalno, bakar je neophodan za razne tjelesne funkcije, uključujući živčano provođenje, rast kostiju i stvaranje vezivnog tkiva. Međutim, kod Wilsonove bolesti, jetra ne uspijeva filtrirati […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]

Psihijatrija

Koronarna bolest i demencija

Odrasle osobe kojima je dijagnosticirana koronarna bolest srca pod povećanim su rizikom za razvoj demencije, uključujući sve uzroke, Alzheimerovu bolest kao i vaskularnu demenciju, koja nosi najveći rizik od oko 36% — ako se javlja prije dobi od 45 godina. Navedeno pokazuju rezultati velike opservacijske studije. Studija je uključila 432,667 ispitanika iz Velike Britanije, prosječne […]