Aripiprazol

Privilegija je za psihijatre, ujedno dobrobit za pacijente je mogućnost novog terapijskog izbora u liječenju psihijatrijskih bolesti i poremećaja.

Privilegija je za psihijatre, ujedno dobrobit za pacijente je mogućnost novog terapijskog izbora u liječenju psihijatrijskih bolesti i poremećaja. Aripiprazol nije samo novi generički lijek u Hrvatskoj, već je on prije svega novi antipsihotik na dispoziciji hrvatskim liječnicima i bolesnicima. Iako novi u našoj zemlji, hrvatski psihijatri sudjelovali su u kliničkim studijama koje su bile značajne za odobravanje indikacije za ovaj atipični antipsihotik. FDA je odobrila upotrebu ovog lijeka za liječenje shizofrenije 2002. godine, za primjenu kod akutnih maničnih i mješovitih epizoda 2005. godine, kao dodatnu terapiju za liječenje depresije 2007. godine, a za liječenje iritabilnosti kod djece s autizmom 2009. godine. FDA je objavila i upozorenje kojim aripiprazol nije odobren za liječenje starijih pacijenata s psihozama povezanim s demencijom, te djece, adolescenata i mlađih odraslih osoba na terapiji antidepresivima zbog velikog depresivnog poremećaja i drugih psihijatrijskih poremećaja s povećanim rizikom javljanja suicidalnih promišljanja i ponašanja. U Hrvatskoj je aripiprazol indiciran za liječenje shizofrenije u odraslih i adolescenata u dobi od 15 i više godina. Aripiprazol je indiciran za liječenje umjerenih do teških maničnih epizoda bipolarnog poremećaja tipa I, te za sprječavanje novih maničnih epizoda u bolesnika s predominantno maničnim epizodama koje su dobro reagirale na liječenje aripiprazolom.

Praktična je primjena dnevne doze jedanput na dan neovisno o obrocima. Preporučena doza u liječenju shizofrenije je 10-15 mg početno, terapijski raspon 10-30 mg, a doza održavanja l5 mg dnevno. U maničnim epizodana preporučena početna doza je 15 mg na dan, kao monoterapija ili kombinirana terapija. Za spriječavanje ponavljanja maničnih epizoda potrebno je nastaviti terapiju istom dozom.
Aripiprazol se dobro apsorbira, hrana nema utjecaj na farmakoninetiku. Veže se 99% za serumske bjelančevine. Metabolizira se u jetri dehidrogenacijom, hidroksilacijom i N-dealkilacijom uključujući enzime CYP2D6 i CYP3A4. Srednje poluvrijeme eliminacije iznosi 75 sati a izlučuje se urinom i fecesom.

Mehanizam djelovanja  aripiprazola je parcijalni agonizam D2 receptora  Aripiprazol je takođe parcijalni agonist 5-HT1A receptora i poput drugih atipičnih antipsihotika posjeduje antagonistički učinak na 5-HT2A receptoru  Također izražava antagonistički učinak za 5-HT7 receptor i djeluje kao parcijalni agonist na 5-HT2C receptoru. Aripiprazol ima umjeren afinitet za histaminski, α-adrenergički i D4 receptore, kao i za serotoninski transporter. On nema afinitet za kolinergičke muskarinske receptore. Agonistički učinak na 5-HT2C receptor mogući uzrok minimalnog uvećanja telesne težine tokom terapije.

Dugogodišnja primjena aripiprazola osim učinkovitosti pokazala je i dobru podnošljivost. Najčešće zabilježene nuspojave su akatizija i mučnina, česti simptomi su nemir, nesanica, tjeskoba, sedacija, glavobolja, omaglica, zamagljeni vid, hipersekrecija sline, umor, manje često javlja se depresija, tahikardija, ortostatska hipotenzija.
Oprez je potreban pri primjeni aripiprazola u bolesnika s teškim oštećenjem funkcije jetre, a posebice pri maksimalnoj dnevnoj dozi od 30 mg. U bolesnika s blagim do umjerenim oštećenjem funkcije jetre nije potrebno prilagođavatidozu. U bolesnika s oštećenjem funkcije bubrega nije potrebno prilagođavati dozu. Kod starijih osoba potrebno je razmotriti primjenu niže početne doze kada to dozvoljavaju klinički čimbenici s obzirom na veću osjetljivost te populacije. Aripiprazol se mora davati uz oprez bolesnicima koji boluju od kardiovaskularnih bolesti (infarkt miokarda ili ishemijska bolest srca, zatajivanje srca ili poremećaji provodljivosti), cerebrovaskularnih bolesti, u stanjima koja mogu predisponirati bolesnika za razvoj hipotenzije (dehidracija, hipovolemija i liječenje antihipertenzivnim lijekovima) ili hipertenzije, uključujući akceleriranu ili malignu hipertenziju. Uz primjenu antipsihotika, zabilježeni su i slučajevi venske tromboembolije. Budući bolesnici liječeni antipsihoticima često imaju stečene čimbenike rizika za razvoj venske tromboembolije, potrebno je ustanoviti sve moguće faktore rizika za razvoj venske tromboembolije prije i za vrijeme liječenja aripiprazolom, uz provođenje preventivnih mjera. Oprez je naravno potreban kod bolesnika s konvulzivnim poremećajima u anamnezi. Porast tjelesne težine je zbog komorbiditeta, nezdravih životnih navika i uzimanja antipsihotika uobičajen u bolesnika sa shizofrenijom i bipolarnom manijom. Kliničke studije nisu povezale aripiprazol s klinički značajnim povećanjem tjelesne težine.

Obzirom na razgradnju u jetri interakcije s brojnim lijekovima su moguće. Pri istovremenoj primjeni jakih inhibitora enzima CYP3A4 ili CYP2D6 i aripiprazola, treba smanjiti dozu aripiprazola. Pri istovremenoj primjeni jakih induktora enzima CYP3A4 i aripiprazola, dozu aripiprazola treba povisiti. Obzirom na antagonizam prema α1 adrenergičkim receptorima, aripiprazol može pojačati učinak pojedinih antihipertenzivnih lijekova.  

LITERATURA:

1.Otsuka America Pharmaceutical, Inc. Abilify (aripiprazole) tablets prescribing information. Rockville, MD; 2005 Apr.
2.Shapiro, DA et al. (2003). „Aripiprazole, A Novel Atypical Antipsychotic Drug with a Unique and Robust Pharmacology“. Neuropsychopharmacology 28 (8): 1400–1411.
3.Goodnick PJ, Jerry JM. Aripiprazole: profile on efficacy and safety. Expert Opin Pharmacother. 2002; 3:1773-81.
4.Stahl SM. Dopamine system stabilizers, aripiprazole, and the next generation of antipsychotics, part 2. Illustrating their mechanism of action. J Clin Psychiatry. 2001; 62:923-24
5.American Diabetes Association; American Psychiatric Association; American Association of Clinical Endocrinologists; North American Association for the Study of Obesity. Consensus development conference on antipsychotic drugs and obesity and diabetes. Diabetes Care. 2004; 27:596-601.
6.American Psychiatric Association. Practice guideline for the treatment of patients with schizophrenia, second edition. Am J Psychiatry. 2004; 161(2 Suppl):1-56.
7.Expert Group. ’Schizophrenia and Diabetes 2003’ expert consensus meeting, Dublin, 3–4 October 2003: consensus summary. Br J Psychiatry. 2004; 47(Suppl):S112-4. 
8.Food and Drug Administration. Public health advisory: deaths with antipsychotics in elderly patients with behavioral disturbances. Rockville, MD; 2005 Apr 11. From the FDA website.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?