Aripiprazol – novo “oružje” u psihofarmakološkom arsenalu

Aripiprazol je kvinolonski antipsihotik koji po karakteristikama svog receptorskog profila spada u atipične antipsihotike (tzv. drugu generaciju). Za razliku od svih drugih antipsihotika, kako prve tako i druge generacije, aripriprazol ima specifičan mehanizam djelovanja tako da ga neki autori nazivaju i prvim antipsihotikom “treće generacije”.

Riječ je o o parcijalnom agonizmu D2-dopaminskih receptora i o parcijalnom agonizmu 5-HT1A-receptora i antagonizmu 5-HT2A-receptora. Ovaj specifični farmakodinamski profil aripiprazola omogućuje njegova specifična terapijska klinička djelovanja i odsustvo određenih nuspojava koje imaju drugi antipsihotici. Aripiprazol pokazuje poželjni terapijski učinak  i na pozitive (produktivne) i na negativne (deficitarne) simptome shizofrenije, ali i izraženi  antimanični i antidepresivni učinak. U odnosu na druge antipsihotike ima povoljan profil nuspojava te se sigurno može primjenjivati bez značajnijeg povećanja tjelesne težine i metaboličkog sindroma, produljenja QTc-intervala, ekstrapiramidalnih nuspojava i hiperprolaktinemije.

FDA (U.S. Food and drug administration) je prvi puta odobrila uporabu ovog lijeka 2002.g. za liječenje shizofrenije, a 2005.g. je dodana indikacija za liječenje akutnih maničnih i miješanih epizoda u bipolarnom afektivnom poremećaju. Kao dodatna terapija liječenja velikog depresivnog poremećaja odobren je 2006.g., a za liječenje poremećaja iz autističnog spektra  2007.g.

U RH  aripiprazol je indiciran za liječenje shizofrenije u odraslih i adolescenata u dobi od 15 i više godina. Indiciran je i za liječenje umjerenih do teških maničnih epizoda bipolarnog poremećaja tipa I, te za sprječavanje novih maničnih epizoda u bolesnika s predominantno maničnim epizodama koje su dobro reagirale na liječenje aripiprazolom.

Mehanizam djelovanja aripiprazola

Aripiprazol je parcijalni agonist D2 i 5-HT1A receptora i antagonist 5-HT2A receptora.

Što su parcijalni agonisti? 

Oni se se vežu i aktiviraju receptor s istim afinitetom kao puni agonist, ali u odnosu na njih imaju samo parcijalnu efikasnost i nižu intrinzičku aktivnost pri čemu dovode do manjeg odgovora u odnosu na punog agonista, ali većeg nego kod antagonista.

Prema dopaminskoj teoriji  najvažnija dva dopaminska puta u shizofreniji su mezolimbički i mezokortikalni put pri čemu je neurotransmisija dopamina različita u odnosu na zdrave osobe. Prekomjerna dopaminergička aktivnost u mezolimbičkom putu je odgovorna za “pozitivne simptome” shizofrenije (halucinacije i sumanutosti), a smanjena dopaminergička aktivnost u mezokortikalnom putu je odgovorna za “negativne simptome” shizofrenije (kognitivni deficiti).

Aripiprazol  djeluje poput “pametnog” lijeka upravo zbog svoje glavne specifičnosti, visokog afiniteta i  parcijalnog agonizma D2 receptora . U mezolimbičkom dopaminergičkom putu smanjuje  dopaminergičku transmisiju pri čemu dovodi do smanjivanja produktivnih, pozitivnih simptoma i terapijskog poboljšanja u kliničkoj slici shizofrene osobe.

U mezokortikalnom dopaminergičkom putu oboljele osobe je i prisutna hipofunkcija  dopaminergičke transmisije, a aripriprazol povećava  dopaminergičku transmisiju pri čemu dovodi do poboljšanja negativnih  i kognitivnih simptoma.

Parcijalni agonizam i djelovanje poput “pametnog” lijeka je odgovorno da aripriprazol u dopaminergičkom mezolimbičkom putu gdje je prisutna prekomjerna aktivnost smanjuje dopaminsku aktivnost, a u mezokortikalnom putu povećava dopaminsku aktivnost sa subnormalne razine.

Aripriprazol kao “pametni lijek” minimalno djeluje na nigrostrijatalni dopaminski put u bazalnim ganglijima te tuberoinfudibularni put  i na taj način je smanjen rizik od nuspojava poput ekstrapiramidalnih simptoma (EPS) i hiperprolaktinemije u odnosu na druge antipsihotike.

Farmakokinetika aripiprazola

Aripriprazol je u Republici Hrvatskoj registriran u obliku tableta, a u svijetu ga nalazimo i u drugim oblicima kao što su raspadljive tablete, tekući oblik i intramuskularna brzodjelujuća injekcija kao i depot oblik. Vrijeme poluživota aripriprazola je 75 sati, a njegovog glavnog metabolita dehidroaripriprazola je 94 sata. Eliminira se većim djelom preko jetrenog metabolizma i to preko dva enzima sustava citokroma P 450 (CYP3A4 i CYP2D6). Zbog toga je ponekad potrebno prilagoditi dozu kod inhibitora ili induktora navedenih enzima.

Apsorpcija

Vršne plazmatske koncentracije postiže 3 do 5 sati nakon primjene lijeka. Koncentracije u plazmi su veće kod peroralnog oblika nego kod drugih formulacija lijeka. Može se uzimati neovisno o obroku.

Distribucija

Volumen  distribucije aripriprazola je 4.9L/Kg , a zajedno s glavnim metabolitom dehidroaripriprazolom u više od 99% su vezani za serumske proteine, primarno za albumin. 

Prikaz slučaja 1:

M-M, r. 1987.g., ugostiteljski radnik, neoženjen, bez djece, prvu psihotičnu epizodu je imao 2009.g., hospitaliziran je i vođen pod dijagnozom akutnog i prolaznog psihotičnog poremećaja sa simptomima shizofrenije (F 23.1) prema MKB 10. U akutnoj fazi primao je terapiju olanzapinom, promazinom, diazepamom i zolpidemom. Kroz mjesec dana postupno dolazi do poboljšanja psihičkog stanja, blijeđenja produktivnih simptoma te je otpušten u poboljšanom stanju remisije. Redovito dolazi na ambulantne psihijatrijske kontrole jednom mjesečno te se kroz nekoliko kontrola titrira terapija te na kraju ima monoterapiju olanzapina od 10 mg uvečer.

Drugu egzacerbaciju psihotičnog procesa imao je početkom 2013.g., te je drugi puta hospitaliziran. U kliničkoj slici su dominirali pozitivni simptomi, dezorganizirano ponašanje, ideje odnosa uz suspektne auditivne halucinacije. Revidirana je dotadašnja radna dijagnoza i prema kriterijima MKB 10 postavljena je dijagnoza paranoidne shizofrenije (F 20.0). Na primjenjenu terapiju haloperidola, promazina, olanzapina i diazepama kroz dva mjeseca dolazi do poboljšanja psihičkog stanja te je otpušten u stanju zadovoljavajuće remisije. Kroz nekoliko ambulantnih kontrolnih pregleda postupno se reducira terapija te ostaje na monoterapiji olanzapinom. Bolesnik je postupno dobivao na tjelesnoj težini, te se u odnosu na zadnju hospitalizaciju  udebljao oko 20 kg. U rujnu 2013.g. se kod  laboratorijskih pretraga utvrdi porast masnoća u krvi, povećanje periferne rezistencije na inzulin i predijabetičko stanje.

Olanzapin se u cross titraciji zamijeni aripriprazolom u dozi od 15 mg (ujutro 5 mg, uvečer 10 mg). U slijedećih godinu dana nije došlo do pogoršanja, a na redovitim mjesečnim ambulantnim kontrolama psihičko stanje pacijenta se ocjenjuje potpunom remisijom. Izgubio je postupno na težini 25 kg (koje je nakupio u odosu na premorbidnu tjelsnu težinu), s čime je bolesnik bio jako zadovoljan. Diskretna afektivna suženost koja je bila prisutna na monoterapiji olanzapinom se neočekivano oporavila na monoterapiji aripriprazolom. Treba naglasiti da je kod bolesnika došlo do značajnog poboljšanja kvalitete života i socijalnog funkcioniranja te se zaposlio i ostvario emocionalnu vezu.

Prikaz slučaja 2:

S-V, r. 1956.g., neoženjen, bez djece,, u invalidskoj mirovini, dugogodišnji forenzični shizofreni pacijent refrakteran na terapiju. Kod bolesnika u kliičkoj slici zaostaju brojne sekvele na kognitivnoj, afektivnoj i vojno nagonskoj sferi uz dezorganizirani tijek mišljenja i gotovo kontinuirane cenestetske i auditivne halucinacije te kompulzivno pijenje vode koje je često zahtjevalo promptnu korekciju elektrolitskog statusa. U dosadašnjoj terapiji bolesnik je primao sve antipsihotike registrirane u RH u raznim kombinacijama, augmentirane stabilizatorima raspoloženja (uključivo i litij), ali nije došlo do bitnijeg poboljšanja psihičkog stanja.

Kada je aripriprazol tijekom 2013.g. postao dostupan, korigirana mu je dotadašnja terapija (klozapin, litij karbonat, levopromazin, amisulprid) te je uveden aripriprazol u maksimalnoj dozi (uz klozapin i litij karbonat) pri čemu je postupno došlo do poboljšanja psihičkog stanja, značajnog smanjenja produktivne simptomatike, kompulzivno pijenje vode nije bilo više izraženo, a formalni poremećaji mišljenja su bili manje izraženi uz bitni terapijski pozitivni pomak na voljno nagonskom planu. Ovakvo poboljšano stanje se održava u kontinuitetu zadnjih godinu i pol dana, a suradljivost bolesnika je veća u odnosu ne period liječenja s drugim antipsihoticima.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alfa lanci

Kolagen – izvor mladosti?

Kolagen je glavni strukturni protein u tijelu, čini 30% ukupnih proteina. Pruža strukturu, potporu i snagu koži, mišićima, kostima i vezivnom tkivu (hrskavica, ligamenti i tetive). Nalazi se i u organima, krvnim žilama i sluznici crijeva. Pomaže tkivima da budu jaka i otporna na istezanje. Struktura kolagena Kolagen je vlaknasti protein sastavljen od trostruke heliks […]

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantni spondilitis

Ankilozantnispondilitis je kronična upalna reumatska bolest nepoznate etiologije, karakterizirana zahvaćenošću sakroilijakalnih zglobova i kralješnice te povezanošću s antigenom HLA B27. Zajedno sa psorijatičnim artritisom, enteropatskim artritisom, reaktivnim artritisom i nediferenciranim spondiloartritisom, ubraja se u skupinu bolesti koje se zajednički nazivaju seronegativnim spondiloartritisima. Bolest se češće javlja u muškaraca (oko 3 puta češće nego u žena), a dob […]

B.Fit

Na meniju je zdraviji život

Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Biopsija prostate

Što ovo znači vezano za prostatu?

Hidradenitis suppurativa

Hidradenitis suppurativa – liječenje

Hidradenitis suppurativa je kronična kožna bolest u kojoj nastaju upalni i bolni čvorovi na dijelovima tijela kao što su pazusi, prepone, ispod dojki, pubično, perianalno i genitalno.Smatra se da je uzrok bolesti zatvaranje izvodnog kanalića apokrinih žlijezda u koži radi poremećene keratinizacije folikula i time upale. Bolesti nije zarazna i nije uvjetovana lošom higijenom, ali […]

Aterom

Aterom – molim Vašu stručnu pomoć

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Prekovremeni rad i opterećenje – molim Vaše mišljenje

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Može li anksioznost biti razlog otpadanja kose?

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 2. dio

Jedno od važnih pitanje jest kako unaprijediti i poboljšati rano prepoznavanje prve epizode shizofrenije. Jedan od važnih čimbenika jest edukacija zajednice te razgovori o važnosti ranog prepoznavanja bolesti i destigmatizaciji koja uključuje pojašnjenje svih dostupnih metoda liječenja, prvim znakovima psihoze, alarmima koji mogu upućivati na razvoj bolesti, kome uputiti oboljelu osobu, posebice one koji nema […]

Psihijatrija

Rane intervencije kod osoba oboljelih od shizofrenije – 1. dio

Cilj ranih intervencija kod osoba oboljelih od shizofrenije jest promijeniti tijek bolesti i postići bolju integraciju tih osoba u zajednicu. Prediktori lošijeg ishoda bolesti su premorbidne poteškoće (usporen razvoj, lošija premorbidna prilagodba), teži simptomi na početku bolesti (posebno prisustvo negativnih simptoma) te dulje trajanje perioda neliječene psihoze. Pacijenti s lošijim ishodom bolesti gube više moždanog […]