Bipolarni afektivni poremećaj (BAP) i prikaz slučaja

Poremećaji raspoloženja predstavljaju najčešće psihičke poremećaje današnjice, promjene u raspoloženju uz promjenu nagonskih dinamizama, mišljenja, volje dovode do upadljivih promjena u ponašanju oboljele osobe.

To su ozbiljni mentalni poremećaji koji utječu na cjelokupno funkcioniranje pacijenta.

Jedan od najtežih poremećaja raspoloženja je bipolarni afektivni poremećaj (BAP), to je kronični poremećaj sa promjenama raspoloženja u kojemu se izmijenjuju  faze povišenog raspoloženja i manične epizode uz osjećaj povišene energije i aktivnosti  s fazama sniženog raspoloženja, depresije i pada energije. Između faza nastupa faza normalnog raspoloženja (eutimije). Poremećaj karakterizira, često kronični, recidivirajući tijek sa povremeno akutnim epizodama.  U dosta slučajeva se teško dijagnosticira, to je težak poremećaj jer su pacijenti skloni u depresivnim fazama sucidalnom ponašanju.

Prema  međunarodnoj klasifikaciji  bolesti BAP predstavlja subkategoriju poremećaja raspoloženja, uz to visok postotak osoba  čak i do 40 posto  ne dolazi tražiti psihijatrijsku pomoć. To su ozbiljni mentalni poremećaji koji utječu na cjelokupno funkciniranje pacijenta.Taj poremećaj je po učestalosti treći uzrok dijagnosticiranja prijevremene nesposobnosti za rad sa značajnim padom psihosocijalnog funkcioniranja i smanjenom kvalitetom života.

Etilogija BAP-a je rezultat složenog međudjelovanja bioloških, socijalnih i psiholoških čimbenika. U patogenezi  poremećaja  značajnu ulogu imaju  abnormalnosti neurotransmiterskih  funkcija uz genetsku predispoziciju. Psihosocijalni stres često prethodi prvoj maničnoj epizodi  ali kasnije u recidivu bolesti nije uočen taj utjecaj. Psihodinamske teorije smatraju maniju obramebenom reakcijom od depresije.

BAP najčešće započinje  depresijom, većina pacijenata ima depresivne i manične epizode, a manji postotak isključivo manične  epizode. Depresivne epizode učestalije recidiviraju i dulje traju. Uz promjene rasploženja  ovaj poremećaj dovodi i do oštećenja u ostalom psihičkom funkcioniranju  utječe na  smetnje  pažnje, mišljenja, nagona i volje. U  hipomično-maničnoj fazi  pacijenti su vedro raspoloženi veseli, puni energije, malo spavaju, skloni nepromišljenim postupcima, povišenog libida,  neskloni liječenju.

U depresiji pacijent je sniženog raspoloženja, depresivnog afekta  uz gubitak energije, zanimanja i uživanja,  uz često osjećaj krivnje, bezvrijednosti, smetnje spavanja. Uz sniženo, depresivno raspoloženje ima i niz emocionalnih neugodnih proživljavanuja kaošto su potištenost, utučenost, očaj, tuga, preplavljeni su strahom, anhedonični (ništa ih ne veseli), psihomotorno su usporeni, bezvoljni , oslabljene pažnje.  Učestalije  „osjećaj bezosjećajnosti“ što je odraz duboke depresije. U agitiranim depresivnim fazama jaka anxioznost mijenja ponašanje, oni postaju nemirni i razdražljivi, uz učestala suicidalna promišljanja.

Česte su vegetativne smetnje u vidu cijelog niza  polimorfnih tjelesnih simptoma. U obje faze BAP-a mogu biti prisutni i psihotični simptomi. Ponekad  pacijenti pokazuju miješanu sliku ili brze izmjene faza. Liječenje BAP-a  se bazira na kombiniranom pristupu, razlikujemo liječenje u akutnoj fazi , u fazi stabilizacije te s ciljem prevencije nove epizode bolesti.

U liječenju depresivne faze BAP-a  naglasak je na liječenju  lijekovima koji stabilizairaju rasploženje  a koji posjeduju antidepresivna svojstava  uz to ne induciraju manične  epizode (lamotrigin, litij, kvetiapin, olanzapin). Antidepresivi (inhibitori ponovne pohrane serotonina) se uvode i to poglavito uz stabilizator raspoloženja  i to ako pacijent nije reagirao na terapiju  (litijem, lamotriginom, kvatiapinom ili olanzapinom) i u ograničenom trajanju (nikad monoterapija) kod teških depresivnih faza uz suicidalno ponašanje.

Kod blagih depresivnih epizoda uključuje se u terapiju kao prvi izbor stabilizator raspoloženja  (litij , lamotrigin), ako monoterapija nije uspješna dodaje se u terapiju i antidepresiv. Ako je pacijent na antimaničnoj medikaciji valproatom, treba dodati litij ili lamotrigin ili zamijenti valproat litijem ili lamotriginom. U izboru antipsihotika  prednost se daje atipičnim antipsihoticima (kvetiapinu i olanzapinu).

U liječenju teške depresivne epizode sa psihotičnim simptomima prvi izbor u liječenju je kombinacija stabilizatora rasploženja i to poglavito atipičnih antispihotika, poglavito  se uključuje kvetiapin i i olanzapin. Ako nema povoljnog poboljšanja na terapiju prvog izbora u teškoj psohitičnoj depresiji preporučuje se promjena  atipičnog antipsihotika, zatim promjena antidepresiva, a potom kombinacija  stabilizatora rasploženja uz antispihotik.

Preporučuju se i psihoterapijske metode liječenja, razne individulne i grupne  psihoterapijsike tehnike,  kao što su kognitivno-bihevioralna, interpersonalna i obiteljska. Psihotrapijski i socioterapijski pristup su važna nadopuna dobrog farmakološkog liječenja. Prikaz slučaja pacijentice koja ima 40 godina, dugogodišnji psihijatrijski pacijent od  rane mladosti od kada je učestalo hospitalizirana na psihijatrijskom odjelu u maničnim fazam bolesti sa psihotičnim simptomima.

Dugi niz godina do unazad 10-tak godina pacijentica  ima  učestale faze  pogoršanja bolesti kada  je najščešče liječena na našem odjelu  klasičnim neurolepticima uz stabilizator raspoloženja, na tu terapiju stanje se u maničnim fazama stabilizira ali faze remisije kratko traju, rijetko su bile evidentirane depresivene epizode koje nisu zahtjevale hospitalizaciju. Inače pacijentica je  uvijek bila suradljiva kod liječenja.

Nakon zadnje hospitalizacije unazad  8 godina zbog rezistencije na  klasične neuroleptike u terapiju se uvede  atipični antipsihotik (olanzapin i stabilizatopr rasploženja valproat),  na koju terapiju se vrlo brzo povuče manična faza bolesti, stanje se dobro stabiliziara i pacijentica se od tada liječi ambulantno kontinuirano, redovna u terapiji i kontrolama sve to vrijeme bez recidiva bolesti i bez potrebe za hospitalnim liječenjem što je bitno utjecalo  na kvalitetno  funkcioniranje pacijentice u svakodnevnom životu u obitelji i društvu gdje aktivna u socijalnim relacijama uključena u psihoterapijski tretman.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Algurija

Poremećaji mokrenja

Općenite definicije stanovitih stanja znaju biti vrlo korisne u razumijevanju uzroka i manifestacija raznih bolesti i tegoba. Tako je i s mokrenjem. Premda ta je funkcija vrlo često, dok ne nastanu značajnije tegobe, ispod razine svijesti i obavlja se gotovo automatski pa ljudi na nju i ne obraćaju osobitu pozornost. Već tijekom razgovora s bolesnikom, […]

hiperpigmentacije

Melasma – cjelogodišnji pristup

Melazma je dermatološki poremećaj, odnosno stanje kože koji se karakterizira pojavom tamnih mrlja na koži, posebno na licu. Te mrlje obično su smeđe ili sive boje i javljaju se uglavnom na čelu, obrazima, nosu i gornjoj usni. Često se pojavljuju simetrično. Najčešće se javlja kod žena, posebno tijekom trudnoće ili tijekom hormonalnih promjena, kao što […]

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]