Delirantna stanja, 1. dio

Smatra se da je delirij sindrom, a ne bolest te da ga može uzrokovati više različitih uzročnika.

Za opis ovog sindroma koriste se razni termini, kao što su akutno konfuzno stanje, akutni moždani sindrom, metabolička encefalopatija, toksična psihoza i akutno moždano zatajenje. Prema definiciji delirij je poremećaj svijesti i oštećenje kognicije koje se razvija tijekom kraćeg vremenskog perioda, a prisutan je kod oko 60 do 80% bolesnika u intenzivnoj skrbi.

Bolesnici kod kojih se razvije delirij imaju i do 3 puta veći mortalitet, pod povećanim su rizikom od nastanka infekcije, imaju produžen hospitalni boravak, uz moguća kognitivna oštećenja. Od psihijatrijskih simptoma najčešće su izražene promjene raspoloženja, percepcije i ponašanja, a od neuroloških simptoma tremor, asteriksis, nistagmus, gubitak koordinacije, urinarna inkontinencija.

Delirij započinje naglo, tijekom nekoliko sati ili dana, kratkog je i fluktuirajućeg tijeka, a ako se eliminira uzrok, oporavak je brz. U općoj populaciji javlja se kod 0.4% osoba starijih od 18 godina i kod 1.1% starijih od 55 godina, kod 10 do 30% hospitaliziranih bolesnika i 30 do 50% postoperativnih bolesnika.

Uzroci delirija mogu biti različiti. Od intrakranijalnih uzroka najčešći su epilepsija i postiktalna stanja, trauma mozga, infekcije (meningitis, encefalitis), neoplazma, vaskularni poremećaji. Ekstrakranijalni uzroci mogu biti različiti lijekovi (antikolinergici, antikonvulzivi, antihipertenzivi, antiparkinsonici, antipsihotici, kardijalni glikozidi, cimetidin, klonidin, disulfiram, inzulin, opijati, fenciklidin, fenitoin, ranitidin, salicilati, sedativi, alkohol, hipnotici, steroidi), otrovi (ugljični monoksid, teški metali), endokrina disfunkcija (hipo ili hiperfunkcija hipofize, pankreasa, nadbubrežne žlijezda, paratiroidne žlijezde ili štitnjače), bolesti jetre (hepatična encefalopatija), bubrega i urinarnog trakta (uremična encefalopatija), pluća (hipoksija), hipotenzija, aritmije, kardijalno zatajenje, sistemske infekcije, disbalans elektrolita, postperativna stanja, traume, deficijencija tiamina, nikotinske kiseline, B12, folne kiseline. Rizični čimbenici za razvoj delirija predstavljaju starija dob, alkoholizam, postojeća kognitivna oštećenja, depresija, postojeća hipertenzija, pušenje, vidna/slušna oštećenja, medikacija (sedativi i analgetici), poremećaji spavanja, imobilizacija, itd.

Prema tipu delirij se može biti hiperaktivan (u 5 do 22% osoba), a karakteriziran je agresivnim ponašanjem, agitacijom, uz moguće i halucinacije. Češći je hipoaktivni ili mješoviti delirij kada su pacijenti mirni, mogu biti nasmiješeni, klimaju glavom, slažu se sa svime. Patofiziološku podlogu razvoja delirija vjerojatno čini reducirana kolinergička aktivnost središnjeg živčanog sustava uz povećanu dopaminergičku transmisiju. Povišenje dopamina može dovesti do hipokolinergičkog stanja. Također, u podlozi delirija je kompleksan i akutni disbalans i drugih neurotransmitera. Dopaminergički i kolinergički sustav dovode do modulacije i interakcije putem korteksa, strijatuma i talamusa s glutaminergičkim, GABA i serotoninergičkim sustavom. Zbog svega navedenog, velik je raspon potencijalnog medikamentoznog djelovanja, a kao reakcija na opisane promjene i disbalans, javlja se  upalni odgovor organizma uz aktivaciju osovine limbički sustav-hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]