Delirantna stanja, 2. dio

Delirantna stanja treba diferencijalno dijagnostički razlikovati od nekih drugih psihičkih stanja.

Dijagnostičke smjernice za postavljanje dijagnoze delirija uključuju sljedeće:

  • poremećaj svijesti i pažnje (od pomućenja do kome; snižena sposobnost upravljanja, fokusiranja, održavanja i prebacivanja pažnje)
  • globalni poremećaj kognicije (perceptivni poremećaj, iluzije, halucinacije – najčešće vidne; oštećenje apstraktnog mišljenja i shvaćanja s prolaznim sumanutostima ili bez, no tipično s određenim stupnjem inkoherentnosti; oštećenje neposrednog sjećanja i kratkoročnog pamćenja, ali je dugoročno pamćenje relativno očuvano; dezorijentacija u vremenu, u težim slučajevima u prostoru i prema drugima) 
  • psihomotorni poremećaj (hiporeaktivnost ili hiperreaktivnost, nepredvidljivi prijelazi iz jednog u drugo stanje; produljeno vrijeme reakcije, ubrzani ili usporeni govor, naglašena reakcija na podražaj)
  • poremećaj ciklusa spavanje-budnost (nesanica ili potpuni gubitak sna, obratni ritam ciklusa spavanja; dnevna pospanost; noćno pogoršanje simptoma; uznemirujući snovi ili noćne more koji se mogu nastaviti u halucinacije nakon buđenja)
  • emocionalni poremećaji (depresija, anksioznost ili strah, razdražljivost, euforija, apatija ili zbunjenost s čuđenjem) 

Delirantna stanja treba diferencijalno dijagnostički razlikovati od nekih drugih psihičkih stanja. U prvom redu od demencije koja ima postupan početak, nije prisutan poremećaj svijesti, govor je koherentan, a osobe se trude odgovarati na pitanja. Iluzija i halucinacija obično nema, kao niti dnevnih fluktuacija. Depresija može nalikovati hipoaktivnom deliriju, no kod depresije nisu prisutna kognitivna oštećenja i dezorijentiranost, a početak simptoma je postupan. Kod shizofrenije iluzije ili halucinacije su konstantnije, nema poremećaja svijesti ili orijentacije.

Kao što je ranije navedeno, brojni su uzroci razvoja delirija, no možda je potrebno posebno istaknuti alkoholni delirij (delirium tremens). Prestankom konzumacije alkohola javljaju se apstinencijske smetnje (simptomi sustezanja) koji mogu ili ne dovesti do razvoja delirija. Neliječeni alkoholni delirij ima mortalitet oko 20%. Karakterizira ga tremor, psihomotorna uznemirenost, pojava halucinacija te epileptičkih napada. Javlja se također opća iritabilnost, gastrointestinalni simptomi (mučnina, povraćanje), hiperaktivnost simpatikusa, anksioznost, pojačana podražljivost, znojenje, crvenilo lica, midrijaza, tahikardija, blaga hipertenzija.

Terapija delirija uključuje uklanjanje uzroka u podlozi, sigurno i mirno okružje, uz simptomatsku farmakoterapiju. Posebno je važno rješavati rizične čimbenike. Pri izboru farmakoterapije važno je voditi računa da se lijekovima ne pogorša delirij ili da se poveća sedacija. Obično se sedacijski djeluje na psihotične ili “pozitivne” simptome.

Multifaktorijelna etiologija znatno utječe na izbor terapije. Pri izboru medikamenata treba voditi računa o balansu između terapijskih učinaka i nuspojava, odosno specifičnom profilu nuspojava, tolerabilnosti i vulnerabilnosti pacijenta (dob, komorbiditet), interakcijama s drugim lijekovima te načinu primjene lijeka.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Dermatitis

Dermatitis u djeteta – čime mazati?

Laktobacili

Probiotici i rak vrata maternice

Anaerobne bakterije koje žive u rodnici te laktobacili, L.crispatus, L. gasseri i L. jensenii proizvode mliječnu kiselinu i H2O2 i tako stvaraju pH od 3,8 do 4,5. Tim se postiže kisela sredine koja služi kao zaštitni faktor i pridonosi zdravlju sluznice. Takav nizak pH, odnosno kisela sredina rodnice onemogućuje i sprječava rast drugih vrsta bakterija […]

Analni otvor

Izrasilne oko analnog otvora – molim mišljenje

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]