Demencije – 1. dio

U starijoj se dobi javlja čitav niz različitih bolesti, jedna od njih je demencija, a Alzheimerova bolest spada u češće uzroke demencije. Alzheimerova bolest je neizlječiva bolest u kojoj dolazi do progresivnog propadanja moždanih stanica, a konačni rezultat je propadanje mentalnih, psihičkih i tjelesnih funkcija. Predviđa se da će do 2050. godine udvostručiti broj osoba s demencijom.

Premda se stupanj propadanja moždanih struktura razlikuje od osobe do osobe, važno je napomenuti da je to propadanje nezaustavljivo. Posljedice se očituju na pamćenja, mišljenja i ponašanja oboljelih, a konačni rezultat je smrt. Obično se prvi simptomi javljaju postupno nakon 65. godine života, no ponekad se mogu naglo pojaviti u nekim situacijama koje djeluju kao njihov poticaj (može se raditi o nekim većim promjenama u okolini, operativnom zahvatu, emocionalnom šoku, itd.)

Među prvim simptomima koji mogu ukazivati na početak demencije je gubitak kratkotrajnog pamćenja, a s vremenom to može progredirati u toj mjeri da osoba nije u stanju obavljati svakodnevne zadatke koje je ranije uspijevala rutinski provoditi.

Alzheimerovu bolest dijelimo u blagu, umjerenu i tešku. Premda samu bolest ne možemo izliječiti, pokušava se usporiti propadanje funkcija.

Osim propadanja kognitivnih funkcija javljaju se i promjene ličnosti, poremećaj raspoloženja, motoričkih aktivnosti, misli, emocija i percepcije. Navedene promjene počinje uočavati oboljela osoba, no opažaju je i osobe iz okoline. Ove promjene nemaju samo negativan na osobu s demencije već kod njegovatelja, odnosno obitelji mogu dovesti do razvoja depresije, zdravstvenih i financijskih problema, sukoba u obitelji, socijalne izolacije, itd. U konačnici oboljele osobe budu institucionalizirane, a taj smještaj se mora dogoditi i ranije ako osoba ima neke od navedenih nepovoljnih uvjeta.

U početnoj fazi bolesti obično se javljaju depresivni simptomi, tjeskoba, uznemirenost, dok simptomi izraženi u umjerenoj fazi su intenzivnija uznemirenost, agresija, dezinhibicija, deluzije i halucinacije, a ranije tjeskoba i depresija se mogu pogoršati.

U uznapredovaloj fazi u sklopu uznemirenosti mogu se javiti poremećaji spavanja, potreba za kretanjem. U posljednjoj, teškoj fazi gubi se mogućnost komunikacije, narušeno je tjelesno zdravlje uz pojavu različitih infekcija, mršavljenja, otežanog gutanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Alzheimerova bolest

Kako riješiti uznemirenost u bolesnika s Alzheimerovom bolesti

Alzheimerova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Jedan od najizazovnijih simptoma koji se javljaju u okviru ovog stanja je uznemirenost. Uznemirenost obuhvaća niz ponašanja, od nemira i agresije do emocionalnog stresa, koja mogu značajno utjecati na dobrobit osoba s Alzheimerovom bolešću i njihovih skrbnika. U ovom tekstu navesti ćemo uzroke […]

Koncentracija

Problem sa pamćenjem i koncentracijom – što mi je činiti?

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Alzheimerova bolest

Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje. Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno […]

MSCT mozga

MSCT glave

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]