Demencije – 1. dio

U starijoj se dobi javlja čitav niz različitih bolesti, jedna od njih je demencija, a Alzheimerova bolest spada u češće uzroke demencije. Alzheimerova bolest je neizlječiva bolest u kojoj dolazi do progresivnog propadanja moždanih stanica, a konačni rezultat je propadanje mentalnih, psihičkih i tjelesnih funkcija. Predviđa se da će do 2050. godine udvostručiti broj osoba s demencijom.

Premda se stupanj propadanja moždanih struktura razlikuje od osobe do osobe, važno je napomenuti da je to propadanje nezaustavljivo. Posljedice se očituju na pamćenja, mišljenja i ponašanja oboljelih, a konačni rezultat je smrt. Obično se prvi simptomi javljaju postupno nakon 65. godine života, no ponekad se mogu naglo pojaviti u nekim situacijama koje djeluju kao njihov poticaj (može se raditi o nekim većim promjenama u okolini, operativnom zahvatu, emocionalnom šoku, itd.)

Među prvim simptomima koji mogu ukazivati na početak demencije je gubitak kratkotrajnog pamćenja, a s vremenom to može progredirati u toj mjeri da osoba nije u stanju obavljati svakodnevne zadatke koje je ranije uspijevala rutinski provoditi.

Alzheimerovu bolest dijelimo u blagu, umjerenu i tešku. Premda samu bolest ne možemo izliječiti, pokušava se usporiti propadanje funkcija.

Osim propadanja kognitivnih funkcija javljaju se i promjene ličnosti, poremećaj raspoloženja, motoričkih aktivnosti, misli, emocija i percepcije. Navedene promjene počinje uočavati oboljela osoba, no opažaju je i osobe iz okoline. Ove promjene nemaju samo negativan na osobu s demencije već kod njegovatelja, odnosno obitelji mogu dovesti do razvoja depresije, zdravstvenih i financijskih problema, sukoba u obitelji, socijalne izolacije, itd. U konačnici oboljele osobe budu institucionalizirane, a taj smještaj se mora dogoditi i ranije ako osoba ima neke od navedenih nepovoljnih uvjeta.

U početnoj fazi bolesti obično se javljaju depresivni simptomi, tjeskoba, uznemirenost, dok simptomi izraženi u umjerenoj fazi su intenzivnija uznemirenost, agresija, dezinhibicija, deluzije i halucinacije, a ranije tjeskoba i depresija se mogu pogoršati.

U uznapredovaloj fazi u sklopu uznemirenosti mogu se javiti poremećaji spavanja, potreba za kretanjem. U posljednjoj, teškoj fazi gubi se mogućnost komunikacije, narušeno je tjelesno zdravlje uz pojavu različitih infekcija, mršavljenja, otežanog gutanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Fizička bol

Migrena i pamćenje

Migrena je jedan od najčešćih neuroloških problema i najčešći uzrok vrsta primarnih glavobolja te jedan od najčešćih bolnih sindroma uopće. Javlja se u do 15% opće populacije, češća je u žena mlađe i srednje životne dobi. Statistika navodi da zahvaća čak do 25% žena te oko 9% muškaraca. Napadi intenzivne glavobolje karakteristični za migrenu mogu […]

Koncentracija

Problem sa pamćenjem i koncentracijom – što mi je činiti?

Alzheimerova bolest

Kako riješiti uznemirenost u bolesnika s Alzheimerovom bolesti

Alzheimerova bolest je progresivni neurodegenerativni poremećaj koji pogađa milijune ljudi diljem svijeta. Jedan od najizazovnijih simptoma koji se javljaju u okviru ovog stanja je uznemirenost. Uznemirenost obuhvaća niz ponašanja, od nemira i agresije do emocionalnog stresa, koja mogu značajno utjecati na dobrobit osoba s Alzheimerovom bolešću i njihovih skrbnika. U ovom tekstu navesti ćemo uzroke […]

Demencija

Depresija u neurološkim bolestima

Depresija je česta u bolesnika s neurološkim poremećajima. Rezultati objavljenih studije pokazuju da će jedan od svaka tri bolesnika koji razviju moždani udar, epilepsiju, migrenu ili Parkinsonovu bolest razviti depresiju. Između 27% i 54% bolesnika s multiplom sklerozom imalo je epizodu velikog depresivnog poremećaja. A između 30% i 50% pacijenata s demencijom ima depresiju. Osim što se […]

Alzheimerova bolest

Može li svakodnevni unos multivitamina biti potencijalna mjera zaštite od Alzheimerove bolesti?

Svaka 3 sata jedna osoba u Hrvatskoj oboli od Alzheimerove bolesti, što znači da se svake godine pojavi oko 3000 novih slučajeva bolesti. Ovaj poremećaj predstavlja najčešći oblik demencije koji zahtjeva pravodobno prepoznavanje i liječenje. Najčešći tip demencije je Alzheimerova bolest. Početnu fazu karakterizira gubitak kratkotrajnog pamćenja, nakon čega slijedi postupno oštećenje brojnih kognitivnih odnosno […]

MSCT mozga

MSCT glave

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]