Depresija – bolest u porastu

Godišnje,  1 od 10 pacijenta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oboli od depresije. Izvješće SZO –depresija u PZZ 10,4 % od toga najviše u Santiagu 29,5%, a najmanje 2,6% u Nagasakiju.

Piše: Jelena Matoković-Bistrović dr.med.

Godišnje,  1 od 10 pacijenta u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oboli od depresije. Izvješće SZO –depresija u PZZ 10,4 % od toga najviše u Santiagu 29,5%, a najmanje 2,6% u Nagasakiju, U Europi 5%. Broj oboljelih od depresije se znatno povećao u drugoj polovici 20 stoljeća i dalje konstantno raste. Tako, američke prognoze  govore,  u budućnosti čeka depresija kao prva na ljestvici morbiditeta.
Samo polovica depresivnih  zatraži liječničku pomoć, od toga samo polovica biva adekvatno i liječena,tj. uzima  antidepresive, i konačno jedan veći dio pacijenata koji se liječi, ne liječi se u potpunosti,ili  ne u dovoljnoj terapijskoj dozi, ili  prekida liječenje prije vremena, tj. samoinicijativno.
Očito da depresija spada u najčešće psihičke bolesti današnjice.  Lat. Depressum u prevodu znači potištenost. To je ozbiljan duševni poremećaj koji zahtjeva liječenje, bolest se javlja u epizodama, češća je kod žena, a simptomi moraju trajati najmanje dva tjedna da bi postavili dijagnozu.

Glavni simptomi su:

  • tužno raspoloženje
  • gubitak osjećaja zadovoljstva prema aktivnostima i interesima koje su prije odražavale  osjećaj zadovoljstva
  • smanjena životna energija
  • pojačano umaranje

Simptomi izraženi u nešto manjem postotku, ali se također često javljaju:

  • slabljenje koncentracije,
  • poteškoće u donošenju odluka,
  • pesimističan pogled na budućnost,
  • osjećaj beznadnosti,
  • poremećen san/ insomnija ili hipersomnija/,
  • loš ili pojačan apetit,
  • gubitak samopouzdanja,
  • usporenost ili nemir,
  • osjećaj težine u rukama i nogama,
  • tjelesni i vegetativni simptomi,
  • disfunkcionalnost u obiteljskom i poslovnom životu,
  • veći dio dana provode u osami, u izolaciji od obitelji i prijatelja,
  • suicidalne misli..

Nekad je teško postavljanje dijagnoze, jer pacijent često i sam niječe depresiju,fokusira se na tjelesne simptome, te se često prvo isključuje organska bolest nizom pretraga, a tek zatim s negativnim rezultatima pretraga, dijagnosticiramo stanje depresije.

Depresije mogu biti:

  • u sklopu neke druge psihičke bolesti / psihotične depresije /- halucinacija, sumanutih ideja, osjećaj krivnje, grešnosti, ili pak prekomjerne vrijednosti, samohvale,
  • mogu biti endogene / genetske / kao i poremećaj adrenergičkog, serotonergičkog, dopaminergičkog ……..sustava, jer govori se o serotoninu kao molekuli sreće, noradrenalinu kao molekuli energije, a dopaminu kao molekuli zadovoljstva,
  • reaktivne depresije-javljaju se poslije stresnih životnih situacija / smrt drage osobe, ratna zbivanja, razvod braka, gubitak posla,  egzistencije……/, ali su duže i jače izražene nego što je to uobičajeno.

Diferencijalno dijagnostički treba uočiti razliku između depresije i anksioznosti, jer se neki simptomi mogu pojaviti u oba slučaja, ali terapija nemora biti identična.

Anksioznost  /tjeskoba/  je uglavnom usmjerena na buduće događaje, očitovanjem tjeskobe straha ,napetosti, nemira, osjećaj da će bolesnik „puknuti“ pa sve do napadaja panike.

 Simptomi:

  • poteškoće s koncentracijom, smetenost,
  • kronična zabrinutost,
  • uporne iracionalne misli,
  • pesimizam u odnosu na buduće događaje,
  • očekivanja najnepovoljnije opcije neke buduće situacije,
  • depresija,
  • opsesija ili preokupiranost oko nekog budućeg događaja,
  • gubljenje strpljenja,
  • “nervoza želuca“,
  • žeđ i učestalo mokrenje,
  • oslabljen libido,
  • glavobolja, vrtoglavica,
  • stezanje u prsima,
  • tahikardija,
  • nemir, tremor, povećana iritabilnost

Anksiozni poremećaj , za razliku od depresija, je kronična tjeskoba koja traje danima, tjednima, mjesecima, i uglavnom je to pitanje života, smrti, krivnji, osude, zdravlja, novca, karijere. Poremećaj se percipira kronična zabrinutost za  najmanje sitnice, a u svezi nekih budućih događaja, graduirana do same blokade da se nešto konstruktivno učini. Prava egzistencijalna anksioznost mora trajati najmanje 6 mjeseci da se postavi dijagnoza.   Depresija dolazi u valovima, i za razliku od anksioznosti odnosi se na sadašnje stanje.
U mnogim slučajevima  te se dvije dijagnoze isprepliču ili se pak , ako se ne liječe,  nadograđuju u druge, teže.
Terapija se također može bazirati na obje dijagnoze, tim više što djelovanje anksiolitika počinje nešto ranije za razliku od antidepresiva, te tako često počinjemo s obje vrste lijeka dok dobijemo  pozitivan pomak.

Terapija: medikamentozna i psihoterapija

Medikamentozna:

ANKSIOLITICI: derivati benzodiazepina

  • alprazolam MISAR 30×0,25mg,0,5mg, 1mg,
  • diazepam  NORMABEL 30x 2mg, 5mg, 10mg,
  • lorazepam LORSILAN 30×1 mg, 20×2,5 m,
  • oksazepam OKSAZEPAM BELUPO 30x10mg, 15 mg, 20x30mg,
  • bromazepam.

ANTIDEPRESIVI: nesektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina

: selektivni inhibitoriponovne pohrane serotonina /SSRI/

  • sertralin  HALEA 30x50mg, 100mg,
  • escitalopram  CITRAM 28×10 mg,
  • fluoksetin, paroksetin.
    : inhibitorimonoaminooksidaze tipa A
  • moklobemid
    : ostali antidepresivi
  • mirtazapin CALIXTA 30×15,30,45 mg,
  • reboksetin,venlafaksin,duloksetin,
  • hipericin  AKTIVIN H  30 i 60 caps. X 0,5 mg.

Antidepresivi se koriste u sklopu liječenja depresivnog poremećaja, ali i u sklopu monogih drugih psihičkih poremećaja: najčešće anksioznosti, paničnih poremećaja, PTSP, opsesivno-konvulzivnih poremećaja, poremećaja prehrane / anoreksija nervosa, bulimija /, alkoholizma, poremećaje spavanja itd. Lijek izbora uvijek mora biti najdjelotvorniji, najsigurniji, najpodnošljiviji i prilagodljiv svakom pacijentu ponaosob /uključujući druge dijagnoze i dosadašnja liječenja/.

Djelovanje antidepresiva nastupa s latencijom od 3-6 tjedana što treba imati u vidu kod započinjanja terapije, te o tome upozoriti pacijenta.
Danas najčešće i najsigurnije propisivani antidepresivi, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina / SSRI /, lijek  su  izbora za blage i umjereno teške depresivne epizode. Upravo zbog latencije početka djelovanja SSRI-a  dodaje se anksiolitik / alprazolam-MISAR / čije djelovanje počinje već sa prvom tabletom.

Alprazolam kao benzodijazepinski preparat ima antidepresivno, sedativno, anksiolitičko,i antipanično djelovanje. Antidepresivno djelovanje je posljedica normalizacije beta adrenergičkih receptora, a anksiolitičko posljedica vezanja na središnje benzodijazepinske receptore. Nije upotrebljiv jedino u slučajevima teške depresije, bipolarnog poremećaja i endogene depresije. Na alprozolam se može razviti ovisnost i simptomi sustezanja nakon brzog prekida, te o tome treba voditi računa, te postupno smanjivati dozu, kada će već početi djelovati antidepresivi iz grupe SSRI – escitalopram CITRAM,te sertralin HALEA, jedno od najboljih te grupe lijekova.

Upotrebljavaju se kod velikih depresivnih epizoda, generaliziranog anksioznog poremećaja, paničnih poremećaja, socijalnih fobija, opsesivno-kompulzivnih poremećaja. Escitalopram pacijenti jako dobro podnose i terapeutski je izvrstan lijek uz upozorenje kod adolescenata s velikim depresivnim poremećajem, gdje se mora pažljivo kontrolirati i uočiti i najmanje znakove pogoršanja ili suicidalnosti, te kod starijih pacijenata s oštećenim kognitivnim funkcijama, manije, epilepsije, oštećenje jetrenih i bubrežnih funkcija, te kardiovaskularnim bolestima. Početna doza escitaloprama u depresije je 10 mg dnevno u jednoj dozi, te se eventualno može povisiti na 20 mg. Dnevno. Kod paničnih poremećaja ta doza je 5mg  na dan u prvom tjednu, te se postepeno povisuje za 5-10 mg u sljedećem tjednu.

Kod sertralina, kao i kod fluoksetina se mora sa oprezom davati epileptičarima, te dijabetičarima jer utječe na kontrolu glikemije, te je potrebno prilagoditi dozu antidijabetika, te mogu utjecati na sposobnost upravljanja vozilima ili strojevima. Početna doza u liječenju depresija je 20 mg na dan, te tek nakon 4 ili više tjedana možemo eventualno dodati još jednu dozu lijeka, ako nije došlo do kliničkog poboljšanja.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bubreg

Neplodnost zbog varikokele

Varikokela je dobro poznato stanje i često viđen poremećaj venske drenaže, gotovo redovito, lijevog testisa. Radi se o proširenju venskog spleta (lat. – plexus pampiniformis) neposredno iznad lijevog testisa, a to proširenje može varirati svojim ekstenzitetom od subkliničke, samo ultrazvučno vidljive varikokele, do jasno vidljivog proširenja rečenog venskog spleta koje palpacijom podsjeća, i redovito se […]

Arterijska hipertenzija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Anomalija

Dvostruki mokraćovod

Ovdje govorimo o jednoj anomaliji koja, kao i sve ostale anomalije, nastaje tijekom embrionalnog i fetalnog razvoja ploda. Ne radi se o stečenom već o prirođenom stanju koje postoji, kao takvo, već pri porodu djeteta. Čitav spektar anomalija može postojati od kojih su neke gotovo zanemarive preko onih koje zahtijevaju ozbiljnije kirurške korekcije do onih […]

Kvržica

Imam kvržicu na lijevom testisu, ali me ne boli. Što to znači?

Ovulacija

Je li moguća trudnoća u neplodnim danima?

Alge

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

U doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod uzimanja terapije za depresiju i anksioznost?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Psihijatrija

Učinkovitost elektrostimulativne terapije

Nedavno istraživanje pokazuje kako elektrostimulativna terapija (EST) značajno poboljšava simptome depresije. Nalazi govore u prilog stajališta kako je EST sigurna i učinkovita metoda liječenja kada se primjenjuje kod odgovarajućim skupinama pacijenata, smatra voditeljica studije Julie Langan Martin. Također navodi kako unatoč očitoj učinkovitosti kod širokog raspona psihijatrijskih poremećaja uključujući veliku depresiju, bipolarni poremećaj i shizofreniju, […]

Psihijatrija

Istraživanja korisnosti ketogene ishrane kod mentalnih poremećaja

Prema članku „Early Evidence Supports Ketogenic Diet for Mental Illness“ objavljenom u časopisu Psychiatric Research, pilot studija pokazuje kako bi ketogena dijeta mogla biti korisna u smanjenju simptoma bipolarnog poremećaja i shizofrenije te razrješavanju metaboličkog sindroma. Kod sudionika koji su se pridržavali dijete s visokim udjelom masti i malo ugljikohidrata za 30% su reduciranih psihijatrijski […]

Psihijatrija

Kako da si pomognem kod problema s libidom?