Depresija i dijabetes

O povezanosti depresije i dijabetesa govori se još od 17. stoljeća kada je engleski liječnik T. Willis primijetio da se dijabetes pojavljuje kod osoba koje su doživjele značajne stresne životne događaje, bile izložene dugotrajnoj patnji ili žalosti.

Prema novijim istraživanjima kod najmanje jedne trećine osoba s dijabetesom prisutna je klinički značajna depresija. Stopa depresije češće je povišena kod pacijenata s dijabetesom tip 2. Istovremeno, osobe s depresivnim poremećajem imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa. Nova istraživanja pokazuju da osobe s dijabetesom imaju povišen rizik za jednu ili dvije depresivne epizode tijekom života.

Dijabetes tip 2 obično se javlja nakon 40. godine života, a najviša incidencija je u 60-toj godini. Kod ovog tipa dijabetesa javljaju se različiti nivoi inzulinske rezistencije, poremećena je funkcija beta stanica gušterače uz sniženu sekreciju inzulina. Glavne karakteristike su povećanje indeksa tjelesne težine, tjelesna neaktivnost i abdominalna pretilost.

Rizični čimbenici za pojavu depresiju kod osoba s dijabetesom su ženski spol, mlađa dob (no, isto tako i starija dob, osobito ako su pridruženi drugi tjelesni zdravstveni problemi), samački život, nedostatna socijalna podrška, nizak socioekonomski status, akutne ili kasne komplikacije dijabetesa, dugotrajno loša kontrola glikemije i inzulinske terapije kod dijabetesa tipa 2. Nejasna je uloga ranijih depresivnih epizoda u pojavi budućih epizoda.

Još uvijek nije poznat točan mehanizam povezanosti depresije i dijabetesa. Vjerojatno fiziološka obilježja depresije i oštećena regulacija većeg broja sustava (hiperaktivnost osi hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda, povišene razine kortizola, povećana aktivnost simpatikusa, povećanje interleukina-6, faktora tumorske nekroze, promjene u upalnim procesima), uz pretilost, metabolički sindrom i tjelesnu neaktivnost imaju značajnu ulogu u razvoju i daljnjem postojanju hiperglikemije. Vjerojatno se u podlozi radi o složenom biopsihosocijalnom mehanizmu.

Kod osoba s dijabetesom važna je doživotna briga o sebi koja uključuje samo-monitoriranje šećera u krvi, tjelovježbu, promjene u prehrani i uzimanje lijekova, kako bi se uspostavila zadovoljavajuća kontrola glikemije i smanjio rizik od razvoja ozbiljnih tjelesnih komplikacija. Depresija je često povezana s neželjenim ishodima dijabetesa, a neki podaci pokazuju da depresija pogoršava kontrolu glikemije jer otežava brigu o sebi. Isto tako, moguće je da povećan morbiditet i mortalitet povezan s depresijom kod osoba s dijabetesom ima i drugi mehanizam djelovanja, putem kardiovaskularnih bolesti i loše regulacije lipida.

Ponekad je moguće previdjeti prisutnost depresije kod osoba s dijabetesom tim više što se često smatra da je sniženo raspoloženje i otežano funkcioniranje uobičajena reakcija na ozbiljnu tjelesnu bolest.

Liječenje ovih bolesnika uključuje psihoterapiju i farmakoterapiju. Budući da se dijabetes često dijagnosticira tek nakon duljeg trajanja bolesti uz već razvijene tjelesne komplikacije, pri odabiru antidepresivne terapije važno je uzeti u obzir te čimbenike. Kod odabira optimalnog antidepresiva treba voditi računa o mogućim kardiotoksičnim i hepatotoksičnim učincima, utjecaju na tjelesnu težinu, mogućim interakcijama s drugim lijekovima koje pacijent koristi, uz izbjegavanje dnevne sedacije i seksualnih nuspojava.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dijete

Kako liječiti lišaj na ruci djeteta?

Encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija

Kronična traumatska encefalopatija je poremećenje funkcije mozga koja je povezane s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Često se spominje u vezi s kontaktnim sportovima, ali može se pojaviti kod svakoga tko pati od ponovljenih trauma glave. Kronična traumatska encefalopatija vrsta je neurodegenerativne bolesti povezana s ponavljanim ozljedama glave ili potresima mozga. Radi se o […]

Disfunkcija mozga

Što je encefalopatija?

Encefalopatija je skupina stanja koja uzrokuju disfunkciju mozga. Disfunkcija mozga može se pojaviti kao smetenost, gubitak pamćenja, promjene osobnosti i s drugim tegobama. Postoje različiti tipovi, svaki s različitim uzrocima koji variraju od infekcije, izloženosti toksinima, bolesti mozga i brojna druga stanja. Koje su vrste encefalopatije? Najčešći tipovi encefalopatije i njihovi uzroci su: – Anoksična […]

ACNES

ACNES – 4. dio

Liječenje ACNES-a – nastavak. Lijekovi kao što su paracetomol i nesteroidni protuupalni lijekovi (ibuprofen, naproxen) koji se koriste kod akutnog bola i većine drugih bolnih stanja ovdje nisu pokazali veliku učinkovitost. Lijekovi kao antikonvulzivi (gabapentin), antidepresivi (amitriptylin, duloksetin) koje koristimo kod neuropatske boli, kao i lokalna terapija koju koristimo kod neuropatkse boli kao lidokain flaster […]

Bubreg

Renovaskularna hipertenzija

Pod pojmom hipertenzija podrazumijevamo povišenje krvnog tlaka. Daleko najčešće se radi o tzv. esencijalnoj ili primarnoj hipertenziji. Drugim riječima, ne znamo joj uzrok. U malom broju slučajeva uzrok se može identificirati, kada govorimo o tzv. sekundarnoj hipertenziji, pa i ciljano liječiti, a u nekim slučajevima takva, sekundarna, hipertenzija se može i trajno izliječiti. Takvi su […]

Dermatoskop

Okrugla izraslina nalik žulju na madežu – što je to?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]