Depresija i organske bolesti

Depresija značajno povećava rizik nastanka organskih bolesti kao što su kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti. Ona je vodeći uzrok invaliditeta u svijetu , a predstavlja 4.-ti najveći zdravstveni problem.

Depresija značajno povećava rizik nastanka organskih bolesti kao što su kardiovaskularne i cerebrovaskularne bolesti. Ona je vodeći uzrok invaliditeta u svijetu , a predstavlja 4.-ti najveći zdravstveni problem.
Tijekom jedne godine 5-8% stanovništva oboli od depresije, a 60% depresija nije prepoznato, njih 90% neadekvatno se liječi, a svega 10% je dobro liječeno. Vrlo često je depresija neprepoznata i kod bolesnika s organskim bolestima.

Depresija ima značajno veću prevalenciju kod pacijenata sa specifičnim organskim bolestima.
Uzrokuje, također, povećani rizik lošijeg ishoda bolesti kod pacijenata s infarktom miokarda, moždanim udarom ili, pak, dijabetesom.  Depresija je jednako rizična, baš kao i konvencionalni čimbenici rizika (debljina, pušenje, tjelesna neaktivnost) za kardiovaskularne bolesti. Pri tome, veliki depresivni poremećaj povećava stupanj relativnog rizika za razvoj kardiovaskluarnih bolesti 4x, a simptomi depresije povećavaju taj stupanj za 2x.
Zbog svega navedeno, jasno je da je pravovremeno otkrivanje, a potom i adekvatno liječenje depresije od iznimnog značaja.
Danas su najpropisaviji antidepresivi iz skupine SIPPS-a (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina).

Pri izboru antidepresiva važno je voditi brigu o tipu i težini depresije, tipu i težini kardiovaskularne/cerebrovaskularne bolesti, profilu nuspojava pojedinog antidepresiva. Od velikog je značenja kliničko iskustvo s pojedinim antidepresivima. Jednu od podskupina  SIIPS-a čine escitaloprami, skupina koju čine najpotentniji i najselektivniji SIPPS-i, koja je jedna od najpropisivanijih na svijetu, koja brzo ublažava simptome anksioznosti s depresijom, popravlja kvalitetu života osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem, učinkovita je u liječenju paničnih poremećaja. Prikladna je za liječenje srčanih bolesnika. Ima najbolju kombinaciju učinkovitosti i prihvatljivosti i  vrlo jednostavno doziranje jedanput na dan, te mogućnost titriranja doze.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Dislipidemija

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Zašto nastaje osjećaj pritiska u glavi?

Pritisak u glavi može biti posljedica glavobolje ili infekcije uha, ali može signalizirati i teže stanje, poput potresa mozga. Može se pojaviti s drugim simptomima poput vrtoglavice. Brojna stanja mogu uzrokovati osjećaj stezanja, težine ili pritiska u glavi. Većina stanja koja rezultiraju pritiskom u glavi nisu razlog za uzbunu. Uobičajene uključuju tenzijske glavobolje, migrenu, stanja […]

Liječnik obiteljske medicine

Vrtoglavica

Vrtoglavica/vertigo je nespecifičan simptom koji je vrlo čest u praksi liječnika opće/obiteljske medicine (LOM-a), te čini oko 2-3 % razloga posjeta. Vrtoglavica je iluzija okretanja tijela ili okoline te je simptom, a ne dijagnoza. Pri obradi bolesnika najvažnije je utvrditi radi li se uopće o vrtoglavici ili se radi o poremećaju ravnoteže, presinkopalnom stanju, fobičkom […]

Fizikalna terapija

RTG vratne kralježnice – molim savjet i preporuku ako je moguće

Mozak

Trnci u rukama i slabost – je li moguće da je to post COVID?

Europsko kardiološko društvo

Smjernice Europskog kardiološkog društva za bolesnike: Prevencija srčanožilnih bolesti – 2. dio

5. Odrasle osobe svih dobi trebale bi najmanje 150-300 minuta u tjednu primjenjivati umjerenu tjelesnu aktivnost ili 75-150 minuta u tjednu primjenjivati tjelesnu aktivnost visokog intenziteta. Ukoliko ne možete ove ciljeve postići, budite aktivni koliko možete, jer je bilo koja aktivnost bolja od neaktivnosti. 6. Temelj prevencije srčanožilnih bolesti su zdrave prehrambene navike: usvojite mediteranski […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?