Depresija i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Svaka tjelesna bolest u čovjeku pojačava osjećaj vlastite slabosti, pa se zbog toga bolesnik i želi na nekoga osloniti…

Svaka tjelesna bolest u čovjeku pojačava osjećaj vlastite slabosti, pa se zbog toga bolesnik i želi na nekoga osloniti. Njemu treba riječ utjehe i samopouzdanja, treba mu liječnik koji ga shvaća, razumije, koji mu želi i može pomoći, koji to radi strpljivo, stručno i s puno empatije.

Psihijatar koji se bavi ovim postupcima djeluje u širokom preventivnom smislu, utječe na medicinski tim educirajući članove da bolesnika promatraju kroz biološko, psihološko i socijalno jedinstvo, da ga motivira za liječenje uz pozitivni stav prema trenutnom, ali i budućem stanju. Konzultativna psihijatrija  je danas postala integralni dio kliničke psihijatrije, ona spaja različite  specijalnosti i sve bolesnike u jedinstveni sustav a liječnika primarno usmjerava na bolesnika, njegovo reagiranje na bolest i psihološka doživljavanja u tijeku liječenja, posebno u tijeku hospitalizacije ali i nakon toga.

U  nastojanjima da što više pomogne pacijentu, psihijatar mora voditi računa o različitim nesvjesnim reakcijama na bolest koje mogu, u velikoj mjeri, otežati bolesnikovu situaciju i utjecati na tijek i prognozu bolesti. Važno je upoznati se sa psihološkim profilom premorbidne ličnosti, njegovim navikama, životnim stavovima, mjestu i ulozi u obitelji, radnoj sredini i širem okruženju… pratiti sve moguće promjene koje nastaju u tijeku bolesti i na to adekvatno reagirati, nastojati to spriječiti i eliminirati  koristeći sve mogućnosti psihološkog, biološkog a posebno socijalnog pristupa  u suvremenoj psihijatriji i medicini.

Bolesnici koji boluju od kroničnih tjelesnih bolesti često u smislu komorbiditeta pate i od psihičkih bolesti među kojima je depresija najčešća. Prevalencija bolesti u bolesnika koji boluju od kroničnih tjelesnih bolesti kreće se između 15 do 55%, ovisno o vrsti bolesti, težini i njenom trajanju, a posebno o prisutnosti bolnih simptoma (1).

Emocionalne reakcije na tjelesnu bolest ukratko se mogu podijeliti u tri skupine:

  • poricanje: je dobro ukoliko štiti od prevelikog emocionalnog tereta a loše je  ukoliko uzrokuje lošu kontrolu bolesti,
  • strah je dobar: ukoliko motivira pozitivne promjene ponašanja, a loš ukoliko dovede do toga da se bolest shvati kao katastrofa bez izlaza,
  • anksioznost i depresija kao posljedica izloženosti te gubitak resursa dovode do gubitka suradljivosti (compliance) i uzimanja terapije (adherence).

Po učestalosti javljanja depresivnog poremećaja na prvo mjesto dolaze bolesnici oboljeli od karcinoma, iza toga bolesnici oboljeli od infarkta miokarda, pa plućnih i neuroloških bolesti. Navodi se da je prevalencija depresije oboljelih od plućnih bolesti od 25 do 35%, dijabetesa 35%, neuroloških bolesnika oko 40% (epilepsija 30 do 35%, a Parkinsonova bolest i multipla skleroza 35 do 45%),  kod infarkta miokarda od 45 do 50%, a kod karcinoma od 48 pa do 80% (2).

Studije pokazuju da depresija kod kroničnih tjelesnih depresivnih bolesnika povećava i mortalitet i utječe na stopu suicida koji je nekoliko puta veći nego kod opće populacije (0,3/1000 prema 0,12/1000) (3).

Upravo zbog toga je pravovremeno otkrivanje depresije u kroničnih tjelesnih bolesnika od posebnog značenja.

Liječenje depresije u kroničnih tjelesnih bolesnika provodi se kombinacijom farmakoterapije i psihoterapije,  pomoću raznih psihosocijalnih i edukacijskih mjera namijenjenih osoblju, bolesnicima i njihovim obiteljima.  

Zbog dobre podnošljivosti, visokog stupnja učinkovitosti, specifičnog profila nuspojava, malog broja interreakcija s ostalim lijekovima, kao antidepresivi prvog izbora koriste se selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina. Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, a na druge neurotransmitorske sustave djeluju slabo ili ne djeluju.

Radi se o djelotvornim i sigurnim antidepresivima koji ne izazivaju značajne interreakcije s antiepilepticima, citostaticima, antihipertenzivima, lijekovima koji se rabe u liječenju endokrinoloških bolesti i drugim lijekovima kojima liječimo kronične tjelesne bolesti.

Depresija i dijaliza

Kad govorimo o psihološko psihijatrijskim aspektima bolesnika na dijalizi treba načelno kazati da se bolesnici s bubrežnom insuficijencijom suočavaju s mnogim psihološkim problemima koji su vezani s bubrežnom bolešću. Oni su suočeni s gubitkom zdravlja, mogućim gubitkom zaposlenja, gubitkom prijašnje aktivnosti i prekidom veza, pa se o tim aspektima posebno i raspravlja (4).

Gubitak tjelesne funkcije i autonomije u ovih bolesnika može dovesti do reakcije žalovanja ili depresije. Izmijenjeni su aspekti važni za život jer se mijenja životno zadovoljstvo. Neminovna anksioznost opterećuje bolesnika koji ne znaju kako će se njihova bolest razvijati i kakav je njezin konačan ishod. Nesigurnost mijenja odnos bolesnika prema vanjskom svijetu što može dovesti do pogoršanja homeostaze i mentalnog disbalansa. Afektivne reakcije na dijalizu su najčešće depresivne, ali mogu biti ili poricajuće ili agresivne. Depresivna reakcija čini bolesnika regresivnim sa čestim psihosomatskim pritužbama.

Među raznolikim psihijatrijskim smetnjama koje su češće nego u drugih tjelesnih bolesnika, posebno mjesto pripada depresivnim stanjima. Točna prevalencija depresije u dijaliziranih bolesnika je nepoznata.

Psihodinamsko razumijevanje bolesnika s bubrežnom insuficijencijom povezuje depresiju s osjećajem gubitka koji je prisutan na tjelesnoj i psihološkoj razini. Somatska objašnjenja depresije povezana su s povećanom razinom citokina i utjecaj uremije na središnji živčani sustav.

Redoviti su i poremećaji prilagodbe jer se bolesnici s bubrežnom bolešću moraju prilagoditi mnogim novonastalim situacijama.

Mehanizmi koji stoje u pozadini depresije dijaliziranih bolesnika nisu do kraja jasni. Naime, smatra se da su s jedne strane uzroci depresije vezani uz promjenu socijalne sredine, psihološkog stanja bolesnika, njegove fizičke sposobnosti i patologije same bolesti – depresija u dijaliziranih povezana je s osjećajem gubitka (Teorija kognitivne adaptacije).

S druge strane, postoji i mišljenje da je depresija u dijaliziranih posljedica zatajenja funkcije bubrega: bolesnici su preplavljeni citokinima i reaktantima akutne faze upale – citokinima inducirana depresija.

Uremija dovodi do promjena u CNS utječući na sintezu i metabolizam nekih neurotransmitera. Činjenica jest da je upotreba svakodnevne dijalize umjesto svaki drugi dan udružena sa smanjenjem pojavnosti depresije (5).

Literatura

1. Kuhn, KU, Maler W.: Depression in patients with somatic diseases, Mod Probi

    Pharmacopsyhiatry; 25: 167-88; 1997.

2. Katon, W., Lin EH, Kroenke K. : The association of deression and anxiety with medical

    symptom; Gen. Hosp., Psychiatry, 29 (2); 147-155; 2007.

3. Beautrais AL at all: Prevalence and comorbidity of mental disorders in persons making

    suicide attempts. AJ psychiatry; 153: 1009-14; 1996.

4. Nemčić, M.I.; Psihološki i psihijatrijski aspekti bolesnika na dijalizi; Psihosomatska

    medicina, Medix; br. XV, p.140-142; 2009.

 

5. Finkelstein FO, Wuerth D, Finkelstein SH. An approach to addresing depression in patients

   with chronic kidney disease. Blood Purif 2010;29:121-124.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Precizna psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Depresija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Depresija

Mogu li se podtipovi depresije i tjeskoba identificirati snimanjem mozga

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Snimanje mozga u kombinaciji s umjetnom inteligencijom identificiralo je šest različitih “biotipova” depresije i anksioznosti što bi možda moglo dovesti do personaliziranijeg i učinkovitijeg liječenja. Istraživačica Leanne Williams, dr. sc., smatra kako ovo istraživanje može imati “neposredne kliničke implikacije” te kako je na Stanfordu započelo prevođenje tehnologije snimanja u upotrebu u novoj preciznoj klinici za […]

Neurologija

Krmeljave oči – povezanost s arahnoidnom cistom?

Depresija

Rana izloženost onečišćenju i moguća povezana s psihozom, anksioznošću, depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima longitudinalne kohortne studije izloženost zagađenju zraka i buci u ranoj životnoj dobi povezana je s većim rizikom od psihoze, depresije i anksioznosti u adolescenciji i ranoj odrasloj dobi. Istraživanje je provela dr. Joanne Newbury sa suradnicima, a nalazi su objavljeni u JAMA Network Openu. Istraživači navode kako rezultati ove kohortne studije pružaju nove […]

Oftalmolog

Smetnje vida

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?

Psihijatrija

Antidepresivi i demencija

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Nova istraživanja pokazuju kako uzimanje antidepresiva u srednjim godinama nije bilo povezano s povećanim rizikom od razvoja posljedične Alzheimerove bolesti (AD) ili demencije povezane s AD-om (ADRD). Radi se o podacima iz velike prospektivne studije američkih veterana, koju su proveli Jaime Ramos-Cejudo, a rad je objavljen u časopisu Alzheimer’s & Dementia. Istraživanje su podržali Nacionalni […]

Psihijatrija

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Psihijatrija

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Kod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]