Depresija nakon moždanog udara

Moždani udar definiran je kao naglo nastali žarišni ili rjeđe, globalni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi do smrti.

Moždani udar definiran je kao naglo nastali žarišni ili rjeđe, globalni neurološki deficit koji traje dulje od 24 sata ili dovodi do smrti, a može se objasniti samo cerebrovaskularnim poremećajem (1). Da je učestalost moždanog udara te cerebrovaskularnih bolesti velika pokazuju pokazatelji iz SAD-a gdje svake godine od moždanog udara oboli 600 000 novih bolesnika, a broj preživjelih uvelike ovisi o unapređenju liječenja akutnog moždanog udara (2).
Pored neurološkog deficita koji se odražava nastupom invalidnosti, moždani udar dovodi i do velikih promjena u osobnom životu bolesnika, koje se pored gubitka zdravlja mogu odražavati i gubitkom radnog mjesta, gubitkom uloge u društvu te samostalnosti samog bolesnika. Uz navedene novonastale promjene u bolesnika s preboljelim moždanim udarom, jednu od vodećih uloga zauzima depresija(3).

Depresija je poremećaj raspoloženja kojeg karakterizira skup raznih vrsta simptoma: kognitivnih (negativne misli i očekivanja, ponekad i misli samoubojstva, pad koncentracije, neodlučnost, „mozganje“, samokritičnost, beznadnost), poremećaja ponašanja (manjak aktivnosti, povlačenje u sebe), tjelesnih (gubitak apetita ili pretjerani apetit, nesanica), afektivnih (osjećaji žalost i krivnja, anksioznost) i motivacijskih (gubitak interesa, tromost („sve je napor“), odgađanje). Svi ti simptomi zajedno mogu dovesti do manje ili više sniženog stupnja raspoloženja ugrožavajući funkcioniranje pojedinca, odnosno njegovu sposobnost prilagodbe životu društva. Depresija stoga nije, kao što se to često misli, obično sniženje raspoloženja, već čitav niz simptoma koji loše utječu na način razmišljanja osobe o okolini, ali i o samoj sebi(4).
Pored navedenih simptoma, uz pojam moždanog udara,javljanje depresije usko povezujemo s pojavom invaliditeta, lošim rezultatima rehabilitacije, ponovnim javljanjem moždanog udara te mogućom smrtnošću i pojavom suicidalnih planova (5,6). 

Osim kliničke važnosti, zbog svojih karakteristika, depresija nakon moždanog udara može pružiti jedinstvenu priliku za istraživanje neurobiologije depresije. Neke studije su pokazale da bolesnici s preboljelim moždanim udarom imaju višu stopu depresije u usporedbi s bolesnicima s stupnjem invalidnosti slične težine uzrokovanim drugom bolešću(7), što uzrokuje podloga patofiziologije bolesti  za koju se pretpostavlja se da je uzrokovana ishemijskim lezijama striato-frontalnih krugova upletenim u regulaciji raspoloženja (8).
Iako depresivni sindromi nerijetko prate niz neuroloških poremećaja, depresija nakon moždanog udara jedna je od češćih primjera tih poremećaja. To pogotovo podupire podatak da se javlja u više od jedne trećine preživjelih bolesnika nakon moždanog udara, a s obzirom na učestalost moždanog udara ne moramo ni isticati učestalu pojavnost te bolesti.

S druge strane, na osnovu nedavnih rezultata različitih studija nađen je povećan rizik ishemijskih događaja, pa tako i moždanog udara, kod depresivnih pacijenta te stoga se depresivni sindrom također može smatrati kao faktor rizika kod sekundarne prevencije moždanog udara  zbog dokazane povezanosti depresije s recidivom ishemijskog moždanog udara( 9). Štoviše, depresivni sindromi predstavljaju uobičajena bolesna stanja u velikom broju drugih neuroloških poremećaja kao što je parkinsonova bolest, multipla skleroza, ili epilepsije, gdje imaju snažan utjecaj i na kvalitetu života i ishod primarnog neurološki poremećaj (10).

Nadalje depresija nakon moždanog udara i kognitivna disfunkcija udruženi su i neovisni predskazatelji slabog oporavka bolesnika te je pronađena jaka povezanost između depresije i kognicije, karakterizirana  sniženjem izvršnih funkcija i problemima radne memorije(11).
Objavljeno je više znanstvenih studija koje opisuju nekoliko različitih načina liječenja depresije nakon moždanog udara koji obuhvaćaju antidepresive, psihostimulanse te čak i terapiju elektrošokovima.

Studije koje obuhvaćaju učinkovitost antidepresiva pokazuju učinkovitost citaloprama (CITRAM) , kao selektivnog inhibitora ponovne pohrane serotonina,  u liječenju depresije nakon moždanog udara (12) te pokazuju njihovu dobru podnošljivost u liječenju bolesnika s moždanim udarom.
Stoga možemo zaključiti da je depresija nakon moždanog udara često povezana s invaliditetom i kognitivnim oštećenjima (13) Unatoč podacima u ovom trenutku potrebna su daljnja istraživanja za pojašnjavanje relativnog doprinosa bioloških i psihosocijalnih čimbenika rizika i njihove interakcije u razvoju psihopatologije depresije nakon moždanog udara. Bolje razumijevanje utjecaja tih faktora rizika na tijek i liječenje dovesti će do boljeg liječenja i, eventualno, primarne prevencije depresije nakon moždanog udara.

Literatura:

1. Brinar i suradnici. Neurologija za medicinare. Zagreb: Medicinska naklada;  2009, str. 167-  8.
2. American Heart Association 2002 rt and Stroke Statistical UpdateAmerican Heart
    Association, Dallas (2002)
3. Burvill P, Johnson G, Jamrozik K, Anderson C, Stewart-Wynne E, Chakera T. The Perth Community Stroke Study Prevalence of depression after stroke. Br J Psychiatry 1995; 166 (3):320–7.
4. Hawton K, Salkovskis PM, Kirk J, Clark DM . Cognitive Behaviour Therapy for Psychiatric Problems. A Practical Guide. Oxford University Press, London (1989).
5. Ramasubbu R, Robinson RG, FlintAJ, Kosier T, Price TR. Functional impairment associated with acute poststroke depression: the Stroke Data Bank Study. J Neuropsychiatry Clin Neurosci 1998; 10(1):26-33. 
6. Pohjasvaara T, Vataja R, Leppävuori A, Kaste M, Erkinjuntti T. Depression is an independent predictor of poor long-term functional outcome post-stroke. Eur J Neurol. 2001; 8(4):315-9.
7. Folstein M, R. Maiberger, P. McHugh. Mood disorder as a specific complication of stroke. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1977; 40 (10): 1018–20.
8. Mayberg H. Frontal lobe dysfunction in secondary depression. J Neuropsychiatry Clin Neurosci 1994; 6:428–42.
9. Sibolt G, Curtze S, Melkas S, Pohjasvaara T, Kaste M, Karhunen PJ, Oksala NK, Vataja R, Erkinjuntti T. Post-Stroke Depression and Depression-Executive Dysfunction Syndrome Are Associated with Recurrence of Ischaemic Stroke. Cerebrovasc Dis. 2013;30:336-343. [Epub ahead of print]
10. Hellmann-Regen J, Piber D, Hinkelmann K, Gold SM, Heesen C, Spitzer C, Endres M, Otte C. Depressive syndromes in neurological disorders. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci. 2013 Sep 28. [Epub ahead of print]
11. Hommel M, Carey L, Jaillard A. Depression: Cognition relations after stroke. Int J Stroke. 2013 Oct 27. doi: 10.1111/ijs.12057. [Epub ahead of print]
12. Andersen G, Vestergaard K, Lauritzen L. Effective treatment of poststroke depression with the selective serotonin reuptake inhibitor citalopram. Stroke 1994;, 25:1099–1104.
13. Mortimer J. Brain reserve and the clinical expression of Alzheimer’s disease. Geriatrics 1997;52(2):50–3.

 

 

 

 

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Autoimuna bolest

Celijakija kod djece

Celijakija je kronična autoimuna bolest u kojoj se zbog imunološke reakcije organizma na gluten događa upala i oštećenje sluznice tankog crijeva. Do danas nije sa sigurnošću poznato zašto samo neke osobe s genetskom sklonošću za celijakiju zaista obole, te zašto se kod nekih bolest javlja već u dojenačkoj dobi, a kod drugih značajno kasnije. Što […]

MR torakalne i cervikalne kralježnice

Prilažem nalaz MR torakalne i cervikalne kralježnice – molim Vaše mišljenje

Hren

Pobliže o hrenu

Hren (Armoracia rusticana) je biljka iz porodice kupusnjača, porijeklom s područja istočne Europe i stoljećima se koristi i kao hrana, ali i kao lijek. Vjeruje se kako je hren postao popularan kao začin u Europi još u vrijeme kada nije bilo hladnjaka jer je mogao maskirati okus mesa koje se počelo kvariti. Korijen hrena se […]

Crvena riža

Crvena riža i riblje ulje za zdravlje srca i krvnih žila

Bolesti srca i krvnih žila vodeće su kronične bolesti današnjice, a povišeni krvni tlak, zajedno s visokim razinama kolesterola u krvi glavni su čimbenici rizika za razvoj ovih bolesti. Iako promjene prehrambenih navika predstavljaju temelj liječenja hiperlipidemije, primjena različitih dodataka prehrani u tu svrhu sve je češća. Među najviše istraživanim dodacima prehrani za smanjenje razine […]

Antacidi

Dispepsija

Dispepsija je česti poremećaj gornjeg dijela probavnog sustava koji je karakteriziran bolovima u gornjem dijelu trbuha u vidu pečenja ili nelagode koji mogu biti praćeni osjećajem rane sitosti, punoće u gornjem dijelu trbuha koja se javlja nakon obroka, nadutošću, podrigivanjem, mučninom. Vrlo često zbog intenziteta navedenih simptoma dolazi i do samanjenja apetita. Dispepsija iako nije […]

MR mozga

Bolujem od multipla skleroze te bih Vas molila ako biste mi mogli razjasniti nalaz MR mozga

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Depresija i komorbiditeti

Depresija se često javlja u komorbiditetu (istovremena pojava dva ili psihičkih poremećaja ili prisustvo tjelesne bolesti uz psihijatrijski poremećaj). Najčešće tjelesne bolesti koje se javljaju uz depresiju su epilepsija, Parkinsonova bolest, multipla skleroza, degeneracijske bolesti mozga, Alzheimerova bolest, koronarna bolest, maligne bolesti, hipotiroidizam, hipertiroidizam, hiperparatiroidizam, Cushingov sindrom, Addisonova bolest, šećerna bolest, itd. Istraživanja pokazuju kako […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Psihijatrija

Depresija i epilepsija – 1. dio

Osobe koje boluju od depresije pod povećanim su rizikom i za razvoj epilepsije. Naime, radi se o složenoj dvosmjernoj povezanosti – moždani putevi koji se nalaze u podlozi depresije jednaki su onima kod epilepsije temporalnog režnja (smanjen je hipokampus, promjene u amigdali i hipokampusu, reducirana površina kortikalnog područja i gustoća). Tipični neurobiološki mehanizmi depresivnog poremećaja […]

Psihijatrija

Klimatske promjene i mentalni poremećaji

Autorica Eve Bender u svom članku navodi kako posljednjih godina promjene koje se događaju vezano uz klimatske uvjete sve više dolaze do izražaja, kao i njihove razorne posljedice. Porast temperatura i sve učestaliji toplinski valovi koji bilježe rekorde te često posljedični opsežni šumski požari doveli su do značajnoj broja izgubljenih života, pogoršanja zdravstvenog stanja i […]

Psihijatrija

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?