Depresija u dječjoj i adolescentnoj dobi

Depresija je prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti(MKB-10) stanje kontinuiranog sniženog raspoloženja i gubitka energije koje utječe na misli, ponašanje, osjećaje i fizičko stanje osobe, a traje minimalno dva tjedna…

Depresija je prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB-10) stanje kontinuiranog sniženog raspoloženja i gubitka energije koje utječe na misli, ponašanje, osjećaje i fizičko stanje osobe, a traje minimalno dva tjedna.

Samo ime depresija dolazi od latinske riječi depressum, a znači potištenost. Depresija nije samo loše raspoloženje i povremena potištenost, to je psihički poremećaj, čiji simptomi imaju negativne posljedice na svakodnevno funkcioniranje djeteta (ponašanje unutar obitelji, način igre kod mlađe djece, učenje i izvršavanje školskih obveza kod starije djece, promijenjene uobičajene navike, gubitak interesa za ranije aktivnosti, promijenjen odnos sa vršnjacima).

Ukoliko se depresija kod djeteta ili adolescenta na vrijeme ne prepozna i ne liječi, može dovesti do razvoja ozbiljnih problema kod djeteta, sa posljedičnom disfunkcijom unutar obitelji, u školi, s vršnjacima, zlouborabe/ovisnosti o psihoaktivnim supstancama, čak i do tragičnih događaja kao što su auto ili heteroagresivno ponašanje.

Depresija se kod mladih javlja znatno češće nego što ljudi misle: u približno 2% djece (u podjednakom omjeru između dječaka i djevojčica) i  4% – 8% adolescenata javljaju se simptomi koji udovoljavaju dijagnostičkim kriterijima za depresiju (omjer između mladića i djevojaka iznosi 1:2).

Depresiju u djece i adolescenata mogu uzrokovati sljedeći događaji:

  • razvoj teže tjelesne bolesti
  • problemi unutar obitelji, problemi u odnosu sa roditeljima, nasilje u obitelji
  • bolest ili smrt roditelja, odnosno osobe uz koju je dijete emocionalno vezano
  • stradavanje prijatelja
  • promjena životne sredine (selidba promjena škole)
  • poteškoće u upoznavanju prijatelja, problemi sa vršnjacima, osjećaj neprihvaćenosti, odnosno odbačenosti, vršnjačko nasilje
  • uzimanje psihoaktivnih sredstava
  • genetika
  • biološke promjene u mozgu (neurotransmiteri)
  • kod određenog broja djece, unatoč svim pokušajima, zapravo nikada ne uspijevamo doznati triger koji je doveo do razvoja depresivnog poremećaja

Djetinjstvo i adolescencija su periodi života koji su podosta zahtjevni za mlado biće. Uz sve one lijepe trenutke, događaje i razdoblja bezbrižnosti i sigurnosti uz roditelje, formiranje  prijateljstava, otkrivanje raznih aktivnosti, uspjeha u školi te nadasve razvoja snažnog osjećaja vlastitog identiteta, javljaju se i mnogi strahovi vezani uz razdoblje odrastanja, povremena loša raspoloženja, burne emocionalne reakcije, nesuglasice s roditeljima, braćom, prijateljima. Opisane reakcije su normalni dio odrastanja i većina djece i adolescenata uspijeva uspostaviti ravnotežu između dobrih i loših trenutaka, zadovoljstava i frustracija.

Depresija u djece često nastupa postupno i teško je prepoznati, poradi specifičnosti simptoma, ali i činjenice da je dijete i adolescent u razvoju, nezrelo i posebno vulnerabilno. U tom periodu mladi je čovjek ovisan o obitelji i najčešće obitelj (ili oni koji je  zamjenjuju ako je obitelj insuficijentna), uočava djetetove eventualne teškoće u prihvaćanju realiteta, njegovu neprilagođenost odnosno odstupanje u odnosu na očekivani razvoj.

Moguće je da se radi o depresiji kada promjene u smislu žalosnog raspoloženja, razdražljivosti (kod manje djece često protumačeno kao „zločestoća, inaćenje i neposluh“), gubitak interesa ili zadovoljstva u svim ili gotovo svim aktivnostima, traje najmanje dva tjedna uz još neke od sljedećih simptoma:

  • promjene apetita s padom ili povećanjem tjelesne težine
  • promjene u navikama spavanja (smetnje uspavljivanja, buđenje noću, rano buđenje ujutro ili pak prekomjerno spavanje
  • umor ili gubitak energije, snage, iscrpljenost, neopravdani osjećaji krivnje, nesposobnost koncentracije i donošenja odluka
  • osjećaji beznađa i bespomoćnosti
  • misli o smrti i samoubojstvu koje se vraćaju, čežnja za smrću i pokušaji
  • depresivna djeca izgledaju žalosno, govore monotonim glasom, usporenih su pokreta, usamljena.

Često iskazuju separacijsku anksioznost ili fobije, dosadu i probleme ponašanja.  Iskazuju i niz tjelesnih  simptoma – bol u trbuhu, glavobolje, te druge nedefinirane tegobe  za koje ne postoje tjelesni uzroci. Raspoloženje djece može se katkad privremeno poboljšati – u trenucima kada sudjeluju u zabavnim aktivnostima, ako ih se za to uspije motivirati jer se u njih upuštaju znatno rjeđe od djece koja nisu depresivna. Depresivna djeca u razgovoru mogu na svoj način i u skladu sa dobi i razvojnom fazom, iskazivati želju za smrću.

Depresivni adolescent iskazuje simptome znatno sličnije odraslima. Apatija, tuga, nedostatak energije, dosada, poremećaji sna i apetita, iscrpljenost tijekom dana. Fokusiranost i često nezadovoljstvo tjelesnim izgledom. Osjećaj uzaludnosti i beznadežnosti. Prisutne su često i suicidalne misli i parasuicidalno ponašanje. Simptome depresije u toj dobi, često maskiraju  različiti oblici odstupanja u ponašanju (agresija, kršenje normi i pravila ponašanja i otpor, posebice prema autoritetima). Nisko samopoštovanje, sami sebe opisuju negativnim terminima kao npr. ja sam glup, loš, nitko me ne voli, ništa ne vrijedim. Razdražljivost, socijalno povlačenje i burne reakcije praćene izljevima bijesa i kod najmanjih frustracija. Posezanje za psihoaktivnim tvarima.
Posljedice depresije mladih su puno veće od samo melankoličnog raspoloženja.

Problemi u školi – zbog umora ili nedostatka energije, javljaju se teškoće s koncentracijom; slab uspjeh u školi, izostanci, napetost i razočaranje kod ranije dobrih učenika.

Bježanje od kuće – ovi su pokušaji najčešće „poziv u pomoć“.

Štetna uporaba psihoaktivnih tvari – posežu za alkoholom i drogama kao pokušaj „samo-liječenja“ . Na žalost, korištenje alkohola i droga samo pogoršava stanje.

Sniženo samopoštovanje – misle da su ružni, neuspješni.

Ovisnost o internetu – često koriste internet kako bi izbjegli suočavanje s vlastitim problemima, no time se samo dodatno izoliraju i budu još depresivnijima.

Rizična ponašanja – adolescenti počinju nepažljivo voziti, nekontrolirano piti alkohol ili nekritično ulaziti u veze.

Nasilje – ponekad djeca i adolescenti  (najčešće dječaci koji su žrtve zlostavljanja) postaju nasilni. Mržnja prema samome sebi može dovesti do nasilnog ponašanja prema drugima.

U određenom broju djece i adolescenta depresija je u komorbiditetu sa različitim drugim psihijatrijskim poremećajima – samoozljeđivanje, poremećaji hranjenja, anksiozni poremećaji, ADHD, zlouporaba alkohola i droga, poremećaj ponašanja, i slično.

Liječenje depresije u djece i adolescenata je podosta zahtjevno uz medikamentoznu terapiju, indicirana je individualna psihoterapija, grupna i obiteljska terapija. Potrebna je i edukacija članova obitelji, a često i školskog sustava  da uvaže djetetove aktualne tegobe, smanje pritisak na dijete i potrude se povećati njegovo samopouzdanje. Kratka hospitalizacija je potrebna kada su izražena autoagreisvna promišljanja, u svrhu zaštite samog dijeteta i preveniranja neželjenih posljedica.

S velikom pažnjom trebamo ohrabriti dijete da podijeli s nama kako se osjeća (dijete je ponekad posramljeno zbog svojih tegoba, preplašeno da ga nećemo  razumjeti, ponekad mu je  vrlo teško izraziti kako se osjeća, ponekad tvrdi da nema nikakvih problema, često ne vjeruje da ono što mu se događa je posljedica depresije).

Unatoč svemu navedenom, depresija je poremećaj koji se uspješno liječi. Rano prepoznavanje simptoma, odnosno spremnost roditelja ili drugih odraslih osoba uključenih u odrastanje i odgoj djeteta, odnosno adolescenta da prepozna njegov problem i patnju, pruži djetetu podršku i osjećaj sigurnosti te potraži pomoć stručnjaka, preduvjet je za uspješno liječenje. Razgovor s djetetom i pružanje podrške je početak oporavka djeteta.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

BAP

Primjena psilocibina kod bipolarnog afektivnog poremećaja

Male nerandomizirane kliničke studije pokazuju kako jedna doza sintetičkog psilocibina u kombinaciji s psihoterapijom značajno reducira simptome terapijski rezistentne depresije kod bipolarnog afektivnog poremećaja tipa II (BAPII). Ipak, istraživači i drugi stručnjaci upozoravaju kako ove rezultate treba uzeti s oprezom. Tri tjedna nakon primjene psilocibina i psihoterapije, rezultati depresije kod svih 15 sudionika smanjili su […]

Artritis

Bolan zglob u pedijatrijskoj ambulanti – i djeca mogu imati artritis

Bol u zglobu čest je problem zbog kojega roditelji dovode dijete u primarnu pedijatrijsku ambulantu. Ove su tegobe najčešće uzrokovane benignim stanjima i prolaze spontano, ali ponekad se može raditi i o ozbiljnim bolestima koje mogu imati dugoročne posljedice po funkciju zahvaćenog zgloba, a mogu biti i životno ugrožavajuće ako se ne dijagnosticiraju i ne […]

Anksioznost

Želudac i ostali simptomi – je li uzrok tome anksioznost?

Dermatolog

Tjelesni dismorfni poremećaj: priprema objave novih smjernica u Europi  

Europske smjernice za dijagnosticiranje i liječenje tjelesnog dismorfnog poremećaja pripremaju se za objavu. Ovo stanje u velikoj je mjeri definirano patološkom percepcijom i ponašanjem vezanim uz osobni izgled. Razvoj smjernica za tjelesni dismorfni poremećaj koji je poznat brojnim kliničkim dermatolozima, zamišljen je kao praktičan alat (Maria-Angeliki Gkini). Prema DSM-5 klasifikaciji ovaj poremećaj je definiran kao […]

Anksioznost

Ubrzan srčani ritam – je li to zbog anksioznosti?

Bordetella pertussis

Hripavac – koliko je opasan i kako se zaštititi?

Proteklih tjedana i mjeseci u našoj zemlji svjedočimo pojavi većeg broja oboljelih od hripavca. Oboljela djeca su uglavnom grupirana u sredinama s niskim stopama procijepljenosti. Hripavac je iznimno opasan za novorođenčad i malu dojenčad koja mogu razviti ozbiljne i životno ugrožavajuće komplikacije ove bolesti. Što je hripavac? Hripavac (kukurikavac, magareći kašalj) je vrlo zarazna bolest […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako pomoći osobi s graničnim poremećajem ličnosti?

Psihijatrija

Granični poremećaj ličnosti

Michael H. Stone u svom članku o graničnom poremećaju ličnosti objavljenom u The American Academy of Psychodynamic Psychiatry and Psychoanalysis piše o različitim čimbenicima vezanim uz navedeni poremećaj, kao i određenim smjernicama u terapijskom pristupu, a navodi se i moguće nasljeđivanje predisponirajućih čimbenika za razvoj poremećaja. Termin „borderline“ koristio se početkom 20 stoljeća kako bi […]

Psihijatrija

Poremećaj spavanja i povećan rizik od moždanog udara

Poremećaj spavanja u značajnoj je mjeri povezan s povećanim rizikom od moždanog udara prema novijim istraživanjima. Rezultati velike internacionalne studije pokazuju kako je rizik od moždanog udara tri puta viši kod osoba koje premalo spavaju, više od dva puta veći u odnosu na one koji previše spavaju te 2-3 puta viši kod onih sa simptomima […]

Psihijatrija

Povećana pojava depresije i anksioznosti kod sindroma post-COVID-19

Nova istraživanja ukazuju na povišene rate depresije i anksioznosti kod osoba s post-COVID-19 sindromom. Prema jednom istraživanju osobe s post-COVID-19 sindromom mogu proživljavati više mentalnog distresa od osoba koje pate od kroničnih bolesti, kao što su karcinom, dijabetes, Alzheimerova bolest, kardiovaskularne bolesti. Studija koju je objavio The Lancet provedena je na 236,379 pacijenata s ovim […]

Psihijatrija

Povezanost oralnih kontraceptiva s pojavom depresije

Novija istraživanja pokazuju kako je korištenje oralnih kontraceptiva povezano s povišenim rizikom za razvoj depresije, posebice unutar prve 2 godine nakon njihovog uvođenja. Također, uporaba kontraceptiva u adolescenciji bilo je povezano s i rizikom za depresiju kasnije tijekom života. Neki istraživači smatraju kako ova istraživanja imaju određene propuste u metodologiji pa ga ne drže dovoljno […]

Psihijatrija

Što bi se dogodilo da netko popije cijelu kutiju ovih lijekova?

Psihijatrija

Rezultati najopsežnije studije o sreći (Mauricio Wajngarten, MD)

Harvardska studija razvoja odraslih možda je najopsežnija studija ikada provedena, budući da je pratila svoje ispitanike tijekom njihovog čitavog odraslog života. Studija je započela u Bostonu,  1938. godine i do sada je već obuhvatila tri generacije: djedove i bake, roditelje i djecu. U studiju je uključeno više od 2000 osoba tijekom 85 godina longitudinalne studije. […]

Psihijatrija

Disocijativni poremećaj identiteta

Ovaj poremećaj kao fascinantan fenomen provlači se nizom filmova i serija, a unutar psihijatrije ostaje kao jedna kontroverzna tema. Istraživanje provedeno (Hingray) na oko 800 francuskih psihijatara pokazalo je kako 51% sumnja o postojanje ovog poremećaja ili uopće ne vjeruje da on postoji. Ovaj poremećaj ranije poznat pod nazivom višestruki poremećaj ličnosti uključen je u DSM-5 klasifikaciju. […]